![\"\"](\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2014\/08\/ljudsko-tijelo-150x150.jpg\" "\\"ljudsko")
Uprkos brojnim analizama u laboratoriji, nau\u010dnici nisu shvatili \u0161ta uti\u010de na optimalan rad imunog sistema. Nije dokazano da suplementi ja\u010daju otpornost organizma. Sa starenjem imunitet postepeno slabi.<\/p>\nUprkos brojnim analizama u laboratoriji, nau\u010dnici nisu shvatili \u0161ta uti\u010de na optimalan rad imunog sistema. Nije dokazano da suplementi ja\u010daju otpornost organizma. Sa starenjem imunitet postepeno slabi.<\/p>\n
Ogroman broj nau\u010dnika u cijelom svijetu poku\u0161ava da “secira” na\u0161 imuni sistem, i pru\u017ei odgovor na pitanje: \u0161ta uti\u010de na to da nekada imunitet “radi kao sat”, a nekada “zaka\u017ee”?<\/p>\n
Imunitet odra\u0111uje sjajan posao u borbi protiv svih vrsta mikroorganizama – izaziva\u010da bolesti. Pitanje koje mu\u010di nau\u010dnike je da li je mogu\u0107e da mi nekako uti\u010demo na te procese i u\u010dinimo na\u0161 imuni sistem ja\u010dim?<\/p>\n
Osnovni problem je to \u0161to da bi imuni sistem funkcionisao dobro, on zahtjeva balans i harmoniju mnogo me\u0111uzavisnih faktora. Teorija o kojoj se posljednjih godina mnogo razmi\u0161lja, da je generalno zdrav \u017eivotni stil najbolje \u0161to mo\u017eemo da uradimo za svoj imunitet, zasad nema \u010dvrstu nau\u010dnu potvrdu. Ali istra\u017eivanja u tom smjeru se nastavljaju, ispituje se uticaj ishrane, vje\u017ebanja, godina, psiholo\u0161kog stresa, suplemenata, biljnih dodataka, i ostalih faktora na imuni odgovor i kod \u017eivotinja i kod ljudi.<\/p>\n
Imuni sistem ne postoji izdvojeno od ostatka na\u0161eg tijela, pa svi procesi u organizmu djeluju i na na\u0161e odbrambene snage. Ovo je ujedno i najbolji argument onih koji tvrde da se zdravim \u017eivotnim stilom mo\u017ee uticati na imunitet.<\/p>\n
Iako je svjetsko tr\u017ei\u0161te preplavljeno raznim preparatima za koje se tvrdi da pozitivno uti\u010du na rad imunog sistema, zasad nema nau\u010dne potvrde za to. A nema ni mnogo logike. Naprotiv, prosto pove\u0107anje broja bilo kakvih \u0107elija u organizmu, pa makar i imunih, ne mora nu\u017eno da bude pozitivna stvar. Na primjer, sportisti koji koriste “krvni doping”, pumpaju\u0107u dodatnu krv u tijelo da bi podigli broj \u0107elija krvi i “podigli” sopstvene performanse, s druge strane pove\u0107avaju rizik od \u0161loga.<\/p>\n
Sam sebi neprijatelj – Istra\u017eivanje imuniteta ne mo\u017ee da ide samo u smjeru poja\u010davanja njegovog rada. \u0408er, za optimalno zdravlje i odustvo bolesti, potrebno je da i imunitet radi dobro, ni premalo, ni previ\u0161e. Posljedica pretjeranog rada imuniteta je da odbrana sopstvene \u0107elije tijela prepoznaje kao neprijatelja i napada ih izazivaju\u0107i neku od mnogih autoimunih boesti.<\/p>\n
Svi poku\u0161aji da se poja\u010daju \u0107elije imunog sistema naro\u010dito su komplikovani, jer njega \u010dini mnogo razli\u010ditih tipova \u0107elija, koje reaguju na mnogo razli\u010ditih mikroba na mnogo razli\u010ditih na\u010dina odbrane. Koje \u0107elije onda ja\u010dati i kako? Na ovo pitanje trenutno nau\u010dnici nemaju odgovor.<\/p>\n
Ono \u0161to znaju jeste da tijelo konstantno proizvodi nove imune \u0107elije. Na\u0161 organizam svakako proizvodi vi\u0161e limfocita nego \u0161to mo\u017ee da ih iskoristi, a vi\u0161ak \u0107elija se uklanja prirodnim procesom uklanjanja – apoptozom. Niko jo\u0161 ne zna koliko \u0107elija je potrebno, i \u0107elija koje vrste, da bi imuni sistem funkcionisao optimalno.<\/p>\n
Na primjer, kada broj T \u0107elija kod pacijenata oboljelih od side padne ispod odre\u0111enog nivoa, pacijent se razbolijeva jer njegov imuni sistem nema dovoljno T \u0107elija da bi se borio sa infekcijom. Dakle, postoji grani\u010dna linija ispod koje na\u0161 imuni sistem ne mo\u017ee da radi svoj posao. Ali koliko je T \u0107elija dovoljno da sistem dobro radi, i gdje je ta “prelomna ta\u010dka”, to jo\u0161 niko ne zna.<\/p>\n
Mnogi istra\u017eiva\u010di poku\u0161avaju da istra\u017ee efekte mnogobrojnih faktora na imunitet. Neki mjere odre\u0111ene komponente krvi poput limfocita ili citokina. Ali niko od njih ne zna pouzdano \u0161ta ta mjerenja zna\u010de u kontekstu sposobnosti na\u0161eg tijela da se bori protiv bolesti.<\/p>\n
Ve\u0107 je dokazano da sa starenjem sposobnost na\u0161eg imuniteta da adekvatno reaguje postepeno se smanjuje, \u0161to dovodi do vi\u0161e infekcija, zapaljenskih bolesti i kancera od kojih osoba mo\u017ee da oboli. Kako se \u017eivotni vijek posljednjih decenija konstantno pove\u0107ava, tako raste i broj oboljelih od bolesti koje su povezane sa starenjem.<\/p>\n
Respiratorne infekcije, grip i naro\u010dito upala plu\u0107a su naj\u010de\u0161\u0107i uzrok smrti osoba starijih od 65 godina. A u nastanku tih bolesti nekada zna\u010dajnu ulogu ima – posustali imunitet. Neki nau\u010dnici to povezuju sa smanjenjem broja T \u0107elija, vjerovatno iz timusa, koji atrofira sa godinama, i proizvodi sve manje ovih \u0107elija, klju\u010dnih za borbu sa infekcijama. Neki istra\u017eiva\u010di smatraju i da ko\u0161tana sr\u017e s godinama postaje sve manje efikasna i produktivna u proizvodnji imunih \u0107elija.<\/p>\n
Na\u010din na koji se imunitet gasi s godinama najbolje se vidi po reakcijama starijih ljudi na vakcine. Izu\u010davanje vakcine za grip pokazalo je da je kod ljudi starijih od 65 godina efikasnost vakcine 23 odsto, dok je kod djece 38 odsto. Ipak, vakcina zna\u010dajno sni\u017eava oboljevanje od gripa kod starijih, i \u0161to je jo\u0161 va\u017enije, smrtnost od te bolesti.<\/p>\n
Poja\u010diva\u010di imuniteta<\/strong> – Specijalni zdravstveni izvje\u0161taj koji je izdao Univerzitet Harvard analizira aspekte uticaja raznih elemenata na imunitet. Ni za jedan element zdravog \u017eivota nije dokazano da poja\u010dava imunitet, ali nije dokazano ni da ima negativan uticaj.<\/p>\n Ishrana<\/strong> – Osobe koje \u017eive u siroma\u0161tvu i pothranjene su mnogo su podlo\u017enije infektivnim bolestima, pokazuju istra\u017eivanja. \u0408o\u0161 je premalo studija koje ispituju efekte ishrane na imuni sistem, a jo\u0161 manje onih koje bi direktno povezali ta dva faktora.<\/p>\n Stres –<\/strong> Gotovo da nema bolesti koja se na neki na\u010din ne mo\u017ee dovesti u vezu sa stresom, i koja ne upu\u0107uje na povezanost uma i tijela. Nau\u010dnici ne uzimaju u obzir kratkoro\u010dne stresove, ve\u0107 prije svega dugotrajne i u\u010destale stresove s kojima osobe dugo \u017eive. Istra\u017eiva\u010dki tim iz Ohaja do\u0161ao je do saznanja da dugotrajni stres prekida komunikaciju izme\u0111u nervnog, endokrinolo\u0161kog i imunog sistema.<\/p>\n Biljni suplementi<\/strong> – Nema \u010dvrstih dokaza da bilo koja biljka uti\u010de pozitivno na borbu protiv bolesti. Ali to ne zna\u010di da biljni dodaci nemaju povoljan uticaj na imunitet, ali je on individualno razli\u010dit kod razli\u010ditih osoba.<\/p>\n Nedostatak mikroelemenata<\/strong> – Postoje dokazi da je manjak odre\u0111enih mikroelemenata, poput cinka, selena, bakra, folne kiseline, vitamina A, B6, C, i E u ogledima na \u017eivotinjama uticao na imuni sistem. Ali, nau\u010dnici nikako ne preporu\u010duju uzimanje dodatnih vitamina i minerala “napamet”, naro\u010dito ne velike doze. Na primjer, dovoljno cinka je va\u017eno za imunitet, ali prevelike doze mogu \u010dak da blokiraju rad imunog sistema.<\/p>\n Vje\u017ebanje kao stil \u017eivota<\/strong> – Oko vje\u017ebanja kao pomaga\u010da imunog sistema vodi se velika diskusija, jer je ono okosnica zdravog \u017eivotnog stila na kojem se insistira.<\/p>\n Kao i zdrava ishrana, vje\u017ebanje mo\u017ee da doprinese dobrom op\u0161tem zdravlju. Ali jo\u0161 nemaju odgovor na pitanje da li \u0107e bavljenje sportom kod svakoga mo\u0107i da izazove pozitivne efekte na odbrambene mehanizme tijela.<\/p>\n KAKO RADI IMUNI SISTEM?<\/strong><\/p>\n Imuni sistem je nalik tvr\u0111avi koja se bori protiv virusa, bakterija i ostalih patogena. Ta “tvr\u0111ava” ima dvije linije odbrane. Najprije ko\u017ea i mukozne membrane u respiratnornom traktu skeniraju i napadaju strane napada\u010de. Onda slijedi naredna linija odbrane – imunitet \u0161alje bijela krvna zrnca u napadnuti region tijela. Te \u0107elije djeluju zajedno sa specijalizovanim \u0107elijama, proteinima u krvi koji se zovu antitijela, na kraju uni\u0161tavaju\u0107i patogene.<\/p>\n Tipovi imunih \u0107elija:<\/p>\n 1. Napada\u010di – Da bi virusi i bakterije prodrli u tijelo, potrebno je da mukozna membrana bude suva ili da ima rana na ko\u017ei. Kod zdravih osoba imunoglobulin A napada “uljeze” i ne dozvoljava da se \u0161ire kroz tijelo. Ako imunitet ne radi dobro, ili je napad masovan, dolazi do prodiranja patogena u tijelo. Kada napada\u010di prodru, bijela krvna zrnca otpu\u0161taju materije koje stimuli\u0161u hipotalamus da podigne tjelesnu temperaturu.<\/p>\n 2. Branioci – Bijele krvne \u0107elije okru\u017euju patogen i uni\u0161tavaju ga. Antitijela u krvi prepoznaju patogen kao “uljeza” i to pokre\u0107e lan\u010danu reakciju u kojoj bijela krvna zrnca iz vena, ko\u0161tane sr\u017ei i slezine \u017eure na problemati\u010dno mjesto.<\/p>\n 3. “Ubice” – U odre\u0111enom momentu, bijele krvne \u0107elije okru\u017euju patogen i bukvalno ga progutaju, otpu\u0161taju\u0107i jake materije koje ga razgra\u0111uju.<\/p>\n Najbolji branioci organizma<\/strong><\/p>\n Krajnici – Filtriraju patogene koji prolaze kroz grlo.<\/p>\n \u0408etra – Bijela krvna zrnca u ovom organi filtriraju krv i sve patogene u njoj.<\/p>\n Mukozne membrane – nalaze se u respiratornim organima i gastrointesinalnom traktu odbijaju mikroorganizme i sadr\u017ee imunoglobuline za borbu protiv njih.<\/p>\n Ko\u0161tana sr\u017e – Sve imuno \u0107elije kre\u0107u odavde, bijela krvna zrnca se formiraju u ko\u0161tanoj sr\u017ei, a onda otpu\u0161taju u krvotok.<\/p>\n Timus – organ u kojem nove bijela krvna zrnca rastu i specijalizuju se.<\/p>\n Slezina – elimini\u0161e nenormalne \u0107elije iz cirkulacije.<\/p>\n Limfni \u010dvorovi – funkcioni\u0161u kao filteri i proizvode antitijela koja napadaju abnormalne \u0107elije<\/p>\n Ko\u017ea – dr\u017ei alergene i patogene dalje od prodiranja u tijelo.<\/p>\n Ve\u010dernje novosti<\/p>\n <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Uprkos brojnim analizama u laboratoriji, nau\u010dnici nisu shvatili \u0161ta uti\u010de na optimalan rad imunog sistema. Nije dokazano da suplementi ja\u010daju otpornost organizma. Sa starenjem imunitet postepeno slabi. Ogroman broj nau\u010dnika u cijelom svijetu poku\u0161ava da “secira” na\u0161 imuni sistem, i pru\u017ei odgovor na pitanje: \u0161ta uti\u010de na to da nekada imunitet “radi kao sat”, a […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":155703,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-159309","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/159309","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=159309"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/159309\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/155703"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=159309"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=159309"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=159309"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}