{"id":159193,"date":"2014-09-28T09:47:33","date_gmt":"2014-09-28T07:47:33","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=159193"},"modified":"2014-09-28T09:47:33","modified_gmt":"2014-09-28T07:47:33","slug":"opasne-hemikalije-u-deterdzentima","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2014\/09\/28\/opasne-hemikalije-u-deterdzentima\/","title":{"rendered":"Opasne hemikalije u deterd\u017eentima"},"content":{"rendered":"<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-full wp-image-118213\" title=\"otrov\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2013\/07\/otrov.jpg\" alt=\"\" width=\"99\" height=\"105\" \/>Jeste li znali da zrak u ku\u0107anstvima mo\u017ee biti dva do pet puta zaga\u0111eniji nego vani?<\/p>\n<p>Znate li da se u prosjeku u va\u0161em domu mo\u017ee nalaziti 10 do 30 kilograma toksi\u010dnih materijala?<\/p>\n<p>Oni se nalaze svugdje &#8211; od plasti\u010dne ambala\u017ee i sredstava za \u010di\u0161\u0107enje ku\u0107e, do vrtnih pesticida i gnojiva.<\/p>\n<p>Me\u0111u glavnim uzrocima zaga\u0111enja \u017eivotnog prostora su proizvodi koje svakodnevno koristite za \u010di\u0161\u0107enje ku\u0107anstva.<\/p>\n<p>Oni \u010desto sadr\u017ee agresivne i toksi\u010dne kemikalije kojima se nesvjesno izla\u017eete ne znaju\u0107i kakve posljedice mogu imati za va\u0161e zdravlje.<\/p>\n<p>Ova sredstva vezana su uz pojavu alergija i astme, iritacija, nepravilnog rada endokrinih \u017elijezdi, \u010dak i nekolikih vrsta karcinoma.<\/p>\n<p>Jedan od takvih proizvoda su i deterd\u017eenti za rublje.<\/p>\n<p><strong>Toksi\u010dne tvari u deterd\u017eentima<\/strong><\/p>\n<p>Prema ameri\u010dkim istra\u017eivanjima, prosje\u010dna obitelj tjedno opere oko 40 kilograma rublja. To je 35 milijardi pranja godi\u0161nje ili 17,5 milijardi \u010da\u0161ica deterd\u017eenta za rublje samo u SAD-u.<\/p>\n<p>Ta koli\u010dina, osim \u0161to ugro\u017eava zdravlje, ozbiljan je problem za okoli\u0161 i vodeni sustav.<\/p>\n<p>Ako koristite komercijalne deterd\u017eente, morate biti svjesni opasnosti kemikalija koje ve\u0107ina njih sadr\u017eava.<\/p>\n<p>Izme\u0111u takvih kemikalija je natrijev lauril sulfat (SLS), ili natrijev lauret sulfat (SLES).<\/p>\n<p>Ovu kemikaliju sadr\u017ee gotovo svi komercijalni deterd\u017eenti, no tako\u0111er i proizvodi za kosu, gelovi, sapuni i podloge za \u0161minku.<\/p>\n<p>Postoji 16.000 istra\u017eivanja koja upozoravaju na njegovu \u0161tetnost.<\/p>\n<p>Ovaj sastojak mo\u017ee uzrokovati iritaciju o\u010diju, trovanje unutra\u0161njih organa, potkopati rad reproduktivnog sustava.<\/p>\n<p>Ovaj je sastojak neurotoksi\u010dan, ometa rad endokrinog sustava, izaziva biokemijske i stani\u010dne promjene, mutacije i rak.<\/p>\n<p>SLS se mo\u017ee skrivati i pod ovim imenima:<\/p>\n<p>Sodium dodecyl sulfate<\/p>\n<p>Sulfuric acid, monododecyl ester, sodium salt<\/p>\n<p>Sodium salt sulfuric acid<\/p>\n<p>Monododecyl ester sodium salt sulfuric acid<\/p>\n<p>A13-00356<\/p>\n<p>Akyposal SDS<\/p>\n<p>Aquarex ME<\/p>\n<p>Aquarex methyl<\/p>\n<p>1,4-dioksan<\/p>\n<p>Dvije tre\u0107ine deterd\u017eenata za rublje sadr\u017ei 1,4-dioksan.<\/p>\n<p>David Steinman, aktivist za za\u0161titu okoli\u0161a, od 2007. provodi istra\u017eivanja na prisutnost ovog sastojka u proizvodima za ku\u0107anstvo.<\/p>\n<p>\u0160okantni rezultati pokazuju da mnogi popularni brendovi \u0161ampona, losiona, pa \u010dak i proizvoda za bebe, sadr\u017ee ovaj spoj. Me\u0111u njima su i neki brendovi organske kozmetike.<\/p>\n<p>Ovaj spoj mo\u017ee uzrokovati rak, opasniji je od pesticida i velika je opasnost za vode.<\/p>\n<p>Skriva se i pod imenima:<\/p>\n<p>myreth, oleth, laureth, ceteareth, i bilo koji drugi &#8220;eth&#8221;<\/p>\n<p>PEG<\/p>\n<p>polyethylene, polyethylene glycol ili polyoxyethylene<\/p>\n<p>oxynol<\/p>\n<p>NPE (nonylphenol ethoxylate)<\/p>\n<p>NPE je jeftini nonioni\u010dki surfaktant \u010desto prisutan u deterd\u017eentima za rublje, \u0161to zna\u010di da slu\u017ei za bolje prodiranje sredstva u tkaninu.<\/p>\n<p>NPE ometa rad endokrinog sustava i opona\u0161a estrogen, \u0161to mo\u017ee dovesti do hormonalnih poreme\u0107aja i raka.<\/p>\n<p>Organizmi izlo\u017eeni ovoj kemikaliji pokazuju o\u0161te\u0107enja jetre, smanjenje testisa i broja spermija, ometen rast i metabolizam te poja\u010danu smrtnost.<\/p>\n<p>Fosfati<\/p>\n<p>Fosfati su zabranjeni u zemljama \u010dlanicama EU, no upitno je, je li to tako u na\u0161oj regiji. Vrlo su popularni u deterd\u017eentima za rublje zbog svojstva \u010di\u0161\u0107enja i omek\u0161avanja vode.<\/p>\n<p>Uzrokuju nuspojave u obliku proljeva, mu\u010dnine i iritacija na ko\u017ei. Jo\u0161 vi\u0161e zabrinjava njihov utjecaj na okoli\u0161.<\/p>\n<p>Te\u0161ko ih je pro\u010distiti iz vode pa \u010desto zavr\u0161e u rijekama i jezerima, gdje uni\u0161tavaju \u017eivot.<\/p>\n<p>Ostali zabrinjavaju\u0107i sastojci na koje trebate obratiti pa\u017enju<\/p>\n<p>linearni alkil benzen sulfonati (LAS) ili anionski sulfaktanti<\/p>\n<p>naftni destilati, koji su potencijalno kancerogeni<\/p>\n<p>fenoli, koji mogu zatrovati \u010ditav organizam<\/p>\n<p>opti\u010dki posvjetljiva\u010di, koji mogu uzrokovati mutacije bakterija i alergijske reakcije<\/p>\n<p>natrijev hipoklorit (izbjeljiva\u010d)<\/p>\n<p>EDTA (ethylene-diamino-tetra-acetate)<\/p>\n<p>umjetni mirisi, vezani uz trovanje riba i \u017eivotinja, te alergijske reakcije kod ljudi.<\/p>\n<p>Prirodna alternativa deterd\u017eentima<\/p>\n<p>Postoji li zdrava alternativa \u0161tetnim deterd\u017eentima? Potvrdan se odgovor skriva u ora\u0161astim plodovima porodice biljaka Sapindaceae.<\/p>\n<p>One se najvi\u0161e uzgajaju na podru\u010dju Indije, Nepala i Tibeta, a poznat su i narodima Sjeverne Amerike.<\/p>\n<p>Ovi ora\u0161\u010di\u0107i obiluju prirodnim saponinima koji u dodiru s vodom stvaraju pjenu, u\u010dinkovito peru i omek\u0161avaju rublje te su savr\u0161eno ekolo\u0161ki.<\/p>\n<p>Ne \u0161tete tkanini, \u010duvaju boju, omek\u0161avaju te su pogodni za pranje i najosjetljivijih materijala.<\/p>\n<p>Hipoalergeni su i bez mirisa, pa su posebno preporu\u010dljivi ako imate malu djecu ili osjetljivu i alergijama sklonu ko\u017eu.<\/p>\n<p>Osim \u0161to su potpuno ekolo\u0161ki opravdani, veoma su ekonomi\u010dni: kilogram ora\u0161\u010di\u0107a pogodan je za 180 do 250 pranja!<\/p>\n<p><strong>Savr\u0161eno sredstvo za \u010di\u0161\u0107enje ku\u0107anstva<\/strong><\/p>\n<p>S ora\u0161\u010di\u0107ima mo\u017eete zamijeniti ve\u0107inu sredstava za ku\u0107anstvo jer se mogu koristiti i kao \u0161ampon, teku\u0107i sapun za ruke, sredstvo za \u010di\u0161\u0107enje svih povr\u0161ina i pranje posu\u0111a.<\/p>\n<p>Primjenjuju se i za \u010di\u0161\u0107enje staklenih povr\u0161ina, pranje i detoksifikaciju vo\u0107a i povr\u0107a, \u010di\u0161\u0107enje nakita te kao sredstvo protiv raznih nametnika.<\/p>\n<p>Ora\u0161\u010di\u0107i se koriste i u ljekovite svrhe kod slabe cirkulacije, ka\u0161lja i probavnih tegoba.<\/p>\n<p>Postoje naznake da imaju odre\u0111eno antikancerogeno djelovanje.<\/p>\n<p>Pranje rublja s ora\u0161\u010di\u0107ima<\/p>\n<p>Stavite ora\u0161\u010di\u0107e u pamu\u010dnu vre\u0107icu koja se dobije u pakiranju zajedno s ora\u0161\u010di\u0107ima.<\/p>\n<p>Potrebno je samo odrediti dozu za svako pranje:<\/p>\n<p>Za vrlo prljavo rublje \u2013 8 ora\u0161\u010di\u0107a<\/p>\n<p>Za srednje prljavo rublje \u2013 6 ora\u0161\u010di\u0107a<\/p>\n<p>Za manje prljavo rublje \u2013 4 ora\u0161\u010di\u0107a<\/p>\n<p>Zatvorite vre\u0107icu i zajedno s prljavim rubljem stavite je u bubanj perilice rublja.<\/p>\n<p>Ora\u0161\u010di\u0107i nisu \u0161tetni za perilicu. Isti se ora\u0161\u010di\u0107i mogu koristiti za 2 ili 3 pranja.<\/p>\n<p>Ako perete tvrdokorne mrlje, prije pranja utrljajte u njih malo sode bikarbone.<\/p>\n<p>Ako \u017eelite da va\u0161e rublje miri\u0161i, nakapajte tri kapi \u017eeljenog eteri\u010dnog ulja na platnenu vre\u0107icu za ora\u0161\u010di\u0107e.<\/p>\n<p><strong>Univerzalno sredstvo za \u010di\u0161\u0107enje<\/strong><\/p>\n<p>Prokuhajte \u00bd litre vode<\/p>\n<p>U kipu\u0107u vodu dodajte 6 do 8 ora\u0161\u010di\u0107a i kuhajte jo\u0161 5 minuta<\/p>\n<p>Sklonite s vatre i ostavite da se ohladi, ne vade\u0107i ora\u0161\u010di\u0107e<\/p>\n<p>Procijedite u prakti\u010dnu posudu ili bocu<\/p>\n<p>Koristite za pranje posu\u0111a, stakla, kerami\u010dkih i metalnih povr\u0161ina<\/p>\n<p>Ovo se sredstvo prilikom upotrebe ne\u0107e pjeniti kao obi\u010dni deterd\u017eenti. Ako sredstvo koristite za pranje posu\u0111a, mo\u017eete u njega dodati i malo octa, koji \u0107e dati posu\u0111u sjaj.<\/p>\n<p>\u017delite li ukloniti tvrdokornije mrlje, mo\u017eete uz sredstvo na spu\u017evicu staviti malo sode bikarbone i time trljati i prati.<\/p>\n<p>Alternativayavas.com<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Jeste li znali da zrak u ku\u0107anstvima mo\u017ee biti dva do pet puta zaga\u0111eniji nego vani? Znate li da se u prosjeku u va\u0161em domu mo\u017ee nalaziti 10 do 30 kilograma toksi\u010dnih materijala? Oni se nalaze svugdje &#8211; od plasti\u010dne ambala\u017ee i sredstava za \u010di\u0161\u0107enje ku\u0107e, do vrtnih pesticida i gnojiva. Me\u0111u glavnim uzrocima zaga\u0111enja [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-159193","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/159193","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=159193"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/159193\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=159193"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=159193"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=159193"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}