{"id":158543,"date":"2014-09-21T07:29:49","date_gmt":"2014-09-21T05:29:49","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=158543"},"modified":"2014-09-20T22:38:36","modified_gmt":"2014-09-20T20:38:36","slug":"zasto-je-klasa-feministicko-pitanje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2014\/09\/21\/zasto-je-klasa-feministicko-pitanje\/","title":{"rendered":"Za\u0161to je klasa feministi\u010dko pitanje?"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Erin McKelle<\/strong><\/em><\/p>\n

\"\"Svi\u0111alo vam se ili ne, \u017eivimo u kapitalisti\u010dkom dru\u0161tvu u kojem smo ovisni\/e o novcu ako \u017eelimo pre\u017eivjeti. \u010cesto raspravljamo o klasi kao da su klasna pitanja li\u0161ena i neovisna od opresije koju proizvodi dru\u0161tvo u totalitetu. Iako se \u010desto ne pri\u010da o tome, klasna borba predstavlja samu sr\u017e feministi\u010dke borbe \u2013 ekonomska mo\u0107 je, prije svega, okosnica prosperiteta, pi\u0161e Erin McKelle za Everyday Feminism. Slijedi sedam razloga zbog kojih je to tako:<\/p>\n

Klasizam omogu\u0107ava status quo<\/strong><\/p>\n

Novac je bitan. Za \u017eivot u kapitalisti\u010dkom dru\u0161tvu potrebno je imati nekakav pristup novcu, kako bi osnovne \u017eivotne potrebe mogle biti zadovoljene. Iako se pristup hrani, vodi i prostoru za \u017eivot \u010dine kao ljudska prava, u stvarnosti nisu zajam\u010dena svima. \u0160to zna\u010di da moramo provesti ve\u0107inu \u017eivota, ako ne i cijeli, u potrazi za novcem. Fokusiramo se na rad umjesto na planiranje revolucije.<\/p>\n

Klasa u kojoj se pojedina osoba rodi, obi\u010dno je klasa u kojoj ostane cijeli \u017eivot, pogotovo ako je rije\u010d o klasi siroma\u0161nih ili radni\u010dkoj klasi. S jazom izme\u0111u bogatih i siroma\u0161nih koji neprestano raste, oni\/e koji\/e se rode u klasi koja raspola\u017ee kapitalom, obi\u010dno nastavljaju biti oni\/e koji\/e ostaju na pozicijama mo\u0107i.<\/p>\n

Feminizam, me\u0111utim, uzdrmava status quo i zato je dio klasne borbe.<\/p>\n

Klasne podjele idu rame uz rame sa seksizmom<\/strong><\/p>\n

\u017dene su u globalu siroma\u0161nije i u ve\u0107em su riziku da budu siroma\u0161ne od mu\u0161karaca, \u0161to je posebno izra\u017eeno za \u017eene koje nisu pripadnice bijele rase. \u017dene zara\u0111uju manje novca za obavljanje istih poslova. U 2012. godini \u017eene su za puno radno vrijeme zaradile 77 centi za svaki dolar koji su zaradili mu\u0161karci. \u0160to se ti\u010de rase, crnkinje su zara\u0111ivale 64 centa na svaki dolar koji su zaradili bijeli mu\u0161karci, a Latinoamerikanke jo\u0161 manje \u2013 53 centa.<\/p>\n

Situacija u kojoj \u017eene imaju ni\u017ea primanja dovode do toga da raspola\u017eu s manje mo\u0107i i autonomije nad vlastitim \u017eivotom. Novac je, na\u017ealost, u dana\u0161njem svijetu istovjetan mo\u0107i.<\/p>\n

\u017dene stoga postaju ovisnije o osobi s kojom dijele \u017eivot, kao i o (\u010desto nekonzistentnom) dru\u0161tvenom ure\u0111enju. Ako vas brine seksizam, brine vas i klasizam.<\/p>\n

Klasne podjele idu rame uz rame s rasizmom<\/strong><\/p>\n

Stope siroma\u0161tva me\u0111u Afroamerikancima\/kama i Latinoamerikancima\/kama u Americi su ve\u0107e od prosjeka \u2013 2010. godine je 27,4 posto crna\u010dkog stanovni\u0161tva i 26,6 posto Latinoamerikanaca\/ki spadalo u kategoriju ‘siroma\u0161nih’, \u0161to se mo\u017ee re\u0107i za svega 9,9 posto bjela\u010dkog stanovni\u0161tva. Klasizam, me\u0111utim, na brojne druge na\u010dine direktno utje\u010de na njihov \u017eivot. Primjerice, \u017eive bli\u017ee tvornicama gdje je stanarina jeftinija, ali zaga\u0111enje negativno utje\u010de na njihovo zdravlje. Osim toga, kada se ve\u0107 spominje stanarina, \u010de\u0161\u0107e nailaze na odbijanja stanodavaca\/teljica temeljena na stereotipima i rasizmu.<\/p>\n

Ku\u0107anski rad je podcijenjen i nepla\u0107en<\/strong><\/p>\n

U kapitalisti\u010dkom sistemu u kojem \u017eivimo, \u017eene obavljaju ve\u0107inu nepla\u0107enog posla \u2013 brinu o djeci, \u010diste, kuhaju i, generalno, brinu o ku\u0107anstvu.<\/p>\n

US Census Bureau je iznio statistiku prema kojoj \u017eene na ovakve vrste nepla\u0107enih poslova godi\u0161nje utro\u0161e 110 milijuna sati, a mu\u0161karci tek negdje oko 55 milijuna.<\/p>\n

Studija Counting Care Work: The Empirical and Policy Applications of Care Theory pokazala je da bi u SAD-u, kada bi ku\u0107anski rad bio ura\u010dunat, BDP porastao sa 352 milijuna dolara na \u010dak 504 milijarde dolara!<\/p>\n

\u017dene starije od 65 godina su u dvostruko ve\u0107em riziku od siroma\u0161tva od mu\u0161karaca iste dobi, a razlog je upravo briga za djecu i ku\u0107anstvo.<\/p>\n

Nepla\u0107eni ku\u0107anski rad jest ne\u0161to \u0161to se od \u017eena o\u010dekuje, \u010dak i ako uz to rade puno radno vrijeme. Ovakva dru\u0161tvena o\u010dekivanja bazirana na seksizmu usko su vezana uz klasizam, budu\u0107i da \u017eene dr\u017ee u siroma\u0161tvu.<\/p>\n

Osobe s invaliditetom \u010desto su natjerane na siroma\u0161tvo<\/strong><\/p>\n

Invalidi i invalidkinje imaju mnogo vi\u0161e ograni\u010denja kada je rije\u010d o ostvarivanju prihoda, a \u010desto im je potrebno mnogo vi\u0161e novca zbog medicinskih potrep\u0161tina. Situacija je takva jer je ve\u0107ina osoba s invaliditetom nezaposleno i ima ni\u017ei stupanj obrazovanja (\u0161to, naravno, nije pravilo).<\/p>\n

Studija iz 2008. je pokazala da poslodavci imaju negativan stav o produktivnosti osoba s invaliditetom.<\/p>\n

Feminizam ima klasni problem<\/strong><\/p>\n

Poznate feministkinje obi\u010dno su bjelkinje i obi\u010dno su financijski stabilne, moglo bi se \u010dak re\u0107i i bogate \u017eene. Aktivizam zahtijeva mnogo vremena, energije i truda. Stoga one\/i koje\/i su prisiljene\/i raditi dva posla ili su samohrane\/i majke\/o\u010devi, \u010desto nemaju vremena, energije niti sredstava za aktivizam.<\/p>\n

Klasizam je povezan s patrijarhatom<\/strong><\/p>\n

Mo\u017eda bi to bilo najbolje re\u0107i ovako \u2013 struktura o kojoj pri\u010damo jest hegemonijski, kapitalisti\u010dki patrijarhat.<\/p>\n

Patrijarhat je taj koji odr\u017eava status quo. Jaz izme\u0111u bogatog i siroma\u0161nog stanovni\u0161tva je ve\u0107 sad nevjerojatan \u2013 a ima tendenciju daljnjeg rasta. 2012. godine u Americi je deset posto najbogatijih posjedovalo vi\u0161e od polovice ukupnih prihoda, \u0161to je najve\u0107i nesrazmjer u ameri\u010dkoj povijesti.<\/p>\n

Upravo zbog tog statusa quo kojeg patrijarhat odr\u017eava, najmo\u0107niji su stariji, bogati, bijeli, heteroseksualni, cis mu\u0161karci bez invaliditeta.<\/p>\n

Zbog toga je borba protiv klasnih podjela duboko ukorijenjena u feminizam \u2013 jer je klasizam najja\u010de oru\u017eje u arsenalu patrijarhata.<\/p>\n

Kako se boriti protiv klasizma?<\/strong><\/p>\n

Prije svega, moramo se rije\u0161iti stereotipa. Osim toga, razmi\u0161ljajte kako i na \u0161to tro\u0161ite novac. Nemojte ga poklanjati multinacionalnim kompanijama koje vam prodaju koje\u0161ta, a iskori\u0161tavaju radni\u0161tvo. Borite se protiv organizacija \u010dija je struktura zasnovana na klasizmu. Za kraj, izrazite svoj protest. Javno. Nepokolebljivo. Sna\u017eno.<\/p>\n

Libela<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Borba protiv hegemonijskog, kapitalisti\u010dkog patrijarhata<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-158543","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/158543","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=158543"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/158543\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=158543"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=158543"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=158543"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}