{"id":158473,"date":"2014-09-20T11:02:00","date_gmt":"2014-09-20T09:02:00","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=158473"},"modified":"2014-09-20T11:02:00","modified_gmt":"2014-09-20T09:02:00","slug":"bolesti-koje-ne-pokazuju-simptome","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2014\/09\/20\/bolesti-koje-ne-pokazuju-simptome\/","title":{"rendered":"Bolesti koje ne pokazuju simptome"},"content":{"rendered":"<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-thumbnail wp-image-143101\" title=\"ljudsko tijelo\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2014\/04\/ljudsko-tijelo-150x150.jpg\" alt=\"\" width=\"150\" height=\"150\" \/>Za razliku od bolesti koje imaju specifi\u010dan uzrok i prepoznatljive simptome, neka stanja su tek niz znakova, simptoma i medicinskih problema koje smatramo &#8220;normalnim&#8221;. Ali iz njih se \u010desto kriju vrlo podmukle bolesti.<\/p>\n<p>Neke bolesti su o\u010digledne, ali neka stanja se razvijaju polako, pa ljudi obi\u010dno ne primete da se bolest pojavila sve dok ne bude prekasno. Zbog toga je va\u017eno redovno odlaziti na preglede i obavestiti lekara \u010dak i o malim promenama koje ose\u0107ate. Evo na \u0161ta posebno treba obratiti pa\u017enju.<\/p>\n<p><strong>Nizak nivo vitamina D<\/strong> &#8211; Iako mo\u017eda ne\u0107ete primetiti da se de\u0161ava ne\u0161to opasno, ako vam je nivo vitamina D du\u017ee vreme ispod 30 ng\/ml, to mo\u017ee doprineti razvoju sr\u010danih bolesti, dijabetesa, nekih vrsta raka, kao i multiple skleroze.<\/p>\n<p>Vitamin D poma\u017ee i u apsorpciji kalcijuma, pa manjak lo\u0161e uti\u010de i na va\u0161e kosti. Nivoi ni\u017ei od 20 ng\/ml mogu se smatrati manjkom. Sre\u0107om, provera i nadoknada vitamina D su jednostavni. Ne be\u017eite pani\u010dno od sunca i va\u0161e telo \u0107e stvoriti dovoljno vitamina D samo od sebe. Ako imate ozbiljan manjak, to mo\u017eda treba da nadoknadite dodacima ishrane. Stanje ponovno proverite za nekoliko meseci.<\/p>\n<p><strong>Hipotireoza<\/strong> &#8211; \u0160titna \u017elezda reguli\u0161e metabolizam i niz klju\u010dnih sistema i procesa. Kod nedovoljno aktivne \u0161titne \u017elezde ne proizvodi se dovoljno hormona (TSH) i telo ne funkcioni\u0161e kako treba. Simptomi hipotireoze, kao \u0161to su umor i netolerancija na hladno\u0107u, lako se mogu prevideti jer su suptilni i mogu se pojavljivati postupno.<\/p>\n<p>Usporena \u0161titna \u017elezda mo\u017ee da dovede do gojenja, bolesti srca, visokog holesterola, neplodnosti, depresije i o\u0161te\u0107enja nerava. Ako sumnjate na ovo stanje, proverite nivoe TSH u krvi. Na redovne preglede treba krenuti od 35. godine, a na kontrolu svakih pet godina.<\/p>\n<p><strong>Dijabetes tipa 2<\/strong> &#8211; Ako va\u0161e telo ne proizvodi dovoljno insulina koji razgra\u0111uje glukozu, razvija se dijabetes. On se \u010desto javlja postupno jer se proizvodnja insulina u gu\u0161tera\u010di usporava.<\/p>\n<p>&#8220;Mo\u017eete imati dijabetes godinama, a da to ne znate&#8221;, ka\u017ee doktor internista Melina D\u017eampolis. Dijabetes mo\u017ee da o\u0161teti o\u010di, srce, bubrege i nervne zavr\u0161etke. Od aprila 2009. lekari najvi\u0161e preporu\u010duju test A1C, koji meri prose\u010dni nivo glukoze u krvnim sudovima. Ako ste gojazni ili imate porodi\u010dnu istoriju dijabetesa pobrinite se da prvo testiranje obavite s 45 godina.<\/p>\n<p><strong>Povi\u0161en krvni pritisak\/hipertenzija<\/strong> &#8211; Zbog starenja i rizika kao \u0161to su porodi\u010dna istorija bolesti i prekomerna telesna te\u017eina, pritisak mo\u017ee da postane previsok. Eventualne komplikacije uklju\u010duju sr\u010dani udar, mo\u017edani udar i bolesti bubrega.<\/p>\n<p>&#8220;Kao kardiolog znam da pacijenti mogu da imaju asimptomatske hipertenzije godinama pre dijagnoze&#8221;, ka\u017ee doktor Melisa Kong i dodaje: &#8220;To nagla\u0161ava va\u017enost godi\u0161njih sistematskih pregleda, \u010dak i ako se ose\u0107ate zdravo&#8221;. Imajte na umu da je normalni pritisak oko 120\/80 mmHg.<\/p>\n<p><strong>Visok holesterol<\/strong> &#8211; Bilo to zbog lo\u0161e ishrane ili genetike, povi\u0161en nivo lo\u0161eg holesterola u krvi mo\u017ee da zapu\u0161i arterije, \u0161to dovodi do lo\u0161eg protoka krvi u vitalne organe, kao \u0161to su srce i mozak. Na kraju, to mo\u017ee da izazove sr\u010dani ili mo\u017edani udar. &#8220;Osim toga, visok nivo holesterola i hipertenzija su faktori rizika za bolesti srca, \u0161to ubija vi\u0161e \u017eena nego slede\u0107a tri uzroka smrti u kombinaciji&#8221;, ke\u017e kardiolog Sara Koning.<\/p>\n<p>Me\u0111utim, visoki nivoi holesterola ne mogu se osetiti. Zato treba odlaziti na rutinske preglede krvi. Ako je holesterol visok, lekar \u0107e vam verovatno preporu\u010diti ve\u017ebe i promenu na\u010dina ishrane kao po\u010detno le\u010denje, a zatim vas poslati na kontrolni test. Kod opasnijih nivoa holesterola propisa\u0107e vam i lekove.<\/p>\n<p><strong>Fibromialgija &#8211;<\/strong> Fibromialgija je hroni\u010dno stanje ili bolni sindrom koje karakteri\u0161e bol u mi\u0161i\u0107a, ligamentima i tetivama, pra\u0107en umorom. Karakteristi\u010dne su i odre\u0111ene ta\u010dke u telu koje su vrlo bolne na dodir. Ve\u0107ina ljudi ose\u0107a umeren do jak umor, ima smetnje pri spavanju, osetljivi su na dodir, svetlo i zvuk i imaju kognitivne smetnje.<\/p>\n<p>Ali fibromialgiju je te\u0161ko dijagnostifikovati jer ne postoji test za ovaj poreme\u0107aj. Lekari dolaze do dijagnoze isklju\u010duju\u0107i druge mogu\u0107e bolesti, tako da mogu da pro\u0111u godine pre nego \u0161to saznate u \u010demu je problem. Iako fibromialgija nije opasna po \u017eivot, tu je tro\u0161ak zbog nedovoljne efikasnosti i mentalni pritisak. Faktori rizika uklju\u010duju pojavu bolesti u porodici, prisutnost reumatskih bolesti ili zaraznih bolesti (Lajmska bolest), neki traumatski doga\u0111aj, kao \u0161to je saobra\u0107ajna nesre\u0107a.<\/p>\n<p><strong>Anemija &#8211;<\/strong> Kako se broj crvenih krvnih zrnaca polako smanjuje, javljaju se suptilni simptomi, poput umora. Budu\u0107i da crvena krvna zrnca prenose kiseonik, ovaj nedostatak kiseonika mo\u017ee da o\u0161teti organe i pove\u0107a rizik za sr\u010dani udar.<\/p>\n<p>Obavestite lekara ako ste \u010desto umorni, pogotovo ako imate te\u0161ke menstruacije ili crevni poreme\u0107aj, poput Kronove bolesti ili celijakije. Doktor \u0107e proveriti krv i preporu\u010diti terapiju.<\/p>\n<p>Vestionline.com<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Za razliku od bolesti koje imaju specifi\u010dan uzrok i prepoznatljive simptome, neka stanja su tek niz znakova, simptoma i medicinskih problema koje smatramo &#8220;normalnim&#8221;. Ali iz njih se \u010desto kriju vrlo podmukle bolesti. Neke bolesti su o\u010digledne, ali neka stanja se razvijaju polako, pa ljudi obi\u010dno ne primete da se bolest pojavila sve dok ne [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-158473","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/158473","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=158473"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/158473\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=158473"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=158473"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=158473"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}