{"id":158177,"date":"2014-09-17T10:46:37","date_gmt":"2014-09-17T08:46:37","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=158177"},"modified":"2014-09-17T10:46:37","modified_gmt":"2014-09-17T08:46:37","slug":"naftne-platforme-ili-netaknuti-jadran","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2014\/09\/17\/naftne-platforme-ili-netaknuti-jadran\/","title":{"rendered":"Naftne platforme ili netaknuti Jadran?"},"content":{"rendered":"

Autor: Boris Paveli\u0107<\/strong><\/em><\/p>\n

\"\"Prije 37 godina, 10. svibnja 1977., na ulazu u Kanal Douglas, uzak morski zaljev sjeverno od Vancouvera u Kanadi, tridesetak malih brodova preprije\u010dilo je put luksuznome cruiseru Princess Patricia. U moru pod trupom grdosije zbili su se ribarski brodovi iz okolice, plovila okolnih indijanskih plemena, brodice obitelji koje su \u017eivjele uz more, \u010damci i gliseri kanadskoga sindikata i tridesetmetarski brod Thomas Crosby s nekoliko gumenih \u010damaca, koji je za ovu prigodu iznajmio Greenpeace.<\/p>\n

Na palubi cruisera od \u0161est tisu\u0107a tona gostili su se nafta\u0161i i lokalni politi\u010dari na putu u obli\u017enji gradi\u0107 Kitimat, a nafta\u0161i su uvjeravali politi\u010dare da su Douglas Channel i Kitimat na njegovu vrhu najbolja mjesta za naftovod i rutu prekooceanskih supertankera da Kanalom Douglas dopremaju naftu. Zabava je bila u punom jeku kada su cruiseru, na ulazu u Douglas kanal, okupljeni brodi\u0107i preprije\u010dili put, zahtijevaju\u0107i od kapetana radio vezom da stane i dopusti razgovor s uzvanicima na brodu. Kapetan je odbio, nastavljaju\u0107i brzinom od petnaest \u010dvorova. Sa svog broda, veterani Greenpeacea Rod Maring i Mel Gregory spustili su u more gumenjak i ustremili se prema pramcu ogromnoga broda. Novinari, koje su nafta\u0161i pozvali na cruiser, ostavili su \u010da\u0161e \u0161ampanjca i nagrnuli uz ogradu snimati si\u0107u\u0161ni gumenjak. Ve\u0107 ranije, Greenpeace je obavijestio kanadsku nacionalnu televiziju CBC, koja je poslala helikopter da snima iz zraka, pa je letjelica sada brujala iznad neizvjesne morske bitke. Skupo pla\u0107ene PR stru\u010dnjake na Princess Patriciji po\u010dinjao je oblijevati znoj.U posljednji \u010das, shvativ\u0161i da kapetan cruisera ne kani ni usporiti, brodice su uzmaknule s putanje gorostasa.<\/p>\n

\u201cNe\u0107emo supertankere!\u201d<\/span><\/strong><\/p>\n

No mali gumenjak, s dva Greenpeaceova veterana, nije. Valovi su prekrili gumenjak, i dvojica ekolo\u0161kih prosvjednika nestali su u oceanu. No pre\u017eivjeli su: uspjeli su ih izvu\u0107i iz mora, jednoga ozlije\u0111ene ruke, drugoga o\u0161te\u0107ene utrobe od progutanoga mora, da je povra\u0107ao preko palube.<\/p>\n

Tri sata kasnije, CBC je emitirao snimku dramati\u010dnoga sraza malih ribarskih brodica predvo\u0111enih si\u0107u\u0161nim gumenjakom s golemom luksuznom grdosijom, izvijestiv\u0161i da se gra\u0111ani protive plovidbi nafta\u0161kih supertankera Douglasovim kanalom. Kada je Princess Patricia stigla na odredi\u0161te, u gradi\u0107 Kitimat, gdje je trebalo graditi naftovod, gra\u0111ani su ih do\u010dekali transparentima: \u201cNe\u0107emo supertankere!\u201d Jedva su iz broda uspjeli presjesti u autobus. No iz autobusa kasnije nisu ni iza\u0161li. Godinama kasnije, analiti\u010dari \u0107e procijeniti kako je gozba na Princess Patriciji bila \u201cnajneuspje\u0161niji public relations doga\u0111aj u povijesti Kanade\u201d. Gradnja naftovoda otkazana je, a prekooceanski tankeri nikad nisu u\u0161li u Douglas kanal. Prosvjed je uspio.<\/p>\n

\u010cetiri desetlje\u0107a kasnije, kada se ekolo\u0161ka svijest smatra razvijenijom nego sedamdesetih, u Hrvatskoj jedva da se razgovara o trijumfalisti\u010dki najavljenoj potrazi za naftom u hrvatskome Jadranu. Po\u010detkom travnja, Vlada je raspisala natje\u010daj \u201cza istra\u017eivanje i eksploataciju ugljikovodika na Jadranu\u201d. Na konferenciju u Zagreb, gdje je ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak otvorio natje\u010daj, stiglo je dru\u0161tvo sli\u010dno onome s Princess Patricije: predstavnici \u010detrdesetak naftnih kompanija, me\u0111u kojima i one najsna\u017enije, Exxon, Gazprom, Shell, Lukoil, Total, Edison, Turkish Petroleum, JP Nippon…<\/p>\n

Ministru se \u017euri<\/span><\/strong><\/p>\n

Ministru se \u017euri: odluke vlade u ovome velikom poslu izvr\u0161ne su, natje\u010daj je otvoren do 3. studenoga, a Vrdoljak najavljuje da bi \u201cprvi ugovori trebali biti potpisani u prolje\u0107e 2015. godine.\u201d Velikih dilema o utjecaju potrage za naftom na Jadran u javnosti nije ni bilo, pa se vlada nije ni morala umoriti od uvjeravanja javnosti kako opasnosti za okoli\u0161 nema. \u010cini se kao da vlada konsenzus o tome kako je eksploatacija nafte iz hrvatskoga Jadrana \u2013 bude li prona\u0111ena \u2013 u najboljemu nacionalnom interesu. \u201cMo\u017eemo biti mala Norve\u0161ka!\u201d, klik\u0107e ministar Vrdoljak. \u201cStotine milijuna dolara\u201d samo \u010dekaju da se sliju u ovu zemlju, nastavlja, pa dodaje: mogu\u0107i pronalazak nafte u hrvatskome dijelu Jadrana \u201cpove\u0107ava geostrate\u0161ku va\u017enost Hrvatske\u201d.<\/p>\n

Postoje, me\u0111utim, brojna neodgovorena pitanja. Jedno je svakako \u2013 \u0161to bi to bila \u201cgeostrate\u0161ka va\u017enost Hrvatske\u201d, i \u0161to ona zna\u010di za, recimo, stanovnika Dugog otoka. Ministarstvo za\u0161tite okoli\u0161a, primjerice, jo\u0161 ne mo\u017ee odgovoriti postoji li opasnost za okoli\u0161, jer, kako su nam odgovorili, \u201codgovor na to pitanje dat \u0107e struka kroz postupak procjene utjecaja za okoli\u0161 koji \u0107e biti proveden\u201d. No taj postupak ne\u0107e biti proveden za sama istra\u017eivanja \u2013 jer za njih \u201cnije propisana obveza provo\u0111enja postupka procjene utjecaja na okoli\u0161\u201d, nego tek za \u201cfazu eksploatacije, za konkretne projekte, konkretne zahvate i polja te konkretne nositelje zahvata\u201d. Procjenu utjecaja na okoli\u0161 moraju izraditi investitori, a hrvatske institucije trebat \u0107e procijeniti jesu li te procjene zadovoljavaju\u0107e.<\/p>\n

Ekolozi me\u0111utim, koje malotko i\u0161ta pita, upozoravaju kako valja biti sumnji\u010dav prema toj vrsti procedura. Tko nadzire dr\u017eavu koja \u017eeli investicije, a trebala bi nadzirati investitore? Vjeran Pir\u0161i\u0107 iz kr\u010dke Udruge Eko Kvarner tvrdi kako su ugovori takve vrste, po parametrima Company Watcha i sli\u010dnih organizacija koje nadziru transparentno poslovanje, \u010desto optere\u0107eni netransparentno\u0161\u0107u. \u201cNafta\u0161ki su ugovori me\u0111u najsuspektnijima na korupciju u cijelome poslovnom svijetu\u201d, upozorava Pir\u0161i\u0107. \u201cTaj navodno veliki projekt eksploatacije nafte u Jadranu suludi je poku\u0161aj nesposobnog ministra i totalno nesposobne vlade da figurira uspjeh. Pa zar su ludi Nijemci, koji toliko ula\u017eu u obnovljive izvore energije, ili su ludi ovi na\u0161i, koji u malome Jadranu, nadomak otocima, \u017eele instalirati naftne platforme?\u201d, pita Pir\u0161i\u0107.<\/p>\n

Alternativa postoji<\/span><\/strong><\/p>\n

Natje\u010daj je raspisan za cijelu hrvatsku pu\u010dinu, koja je podijeljena na 29 istra\u017eiva\u010dkih polja, od kojih je svako od tisu\u0107u do 1.600 \u010detvornih kilometara. Granica istra\u017eiva\u010dkoga podru\u010dja jest deset kilometara od najbli\u017ee obale i \u0161est kilometara od najbli\u017eeg otoka. Predvi\u0111eno je najvi\u0161e sedamdeset platformi, no koliko \u0107e ih uistinu biti, ovisi o rezultatima istra\u017eivanja. Dakle, pogled na obzor s pu\u010dinskih otoka uskoro bi mogli obogatiti ljupki obrisi \u010deli\u010dnih naftnih platformi. \u201cAko i ne otvaramo temu mogu\u0107ih nesre\u0107a, izgubimo li u turizmu samo deset posto zbog negativnog publiciteta, koji je ve\u0107 krenuo, toliki novac ne\u0107emo nadoknaditi zaradom od nafte. Va\u017eno je osvijestiti da je nezaga\u0111eni jadranski okoli\u0161 kvaliteta i resurs sam po sebi. S tog stajali\u0161ta, \u0161tetni su svi ugovori o eksploataciji nafte u Jadranu\u201d, govori Vjeran Pir\u0161i\u0107.<\/p>\n

A alternativa itekako postoji. \u201cHrvatska je u ovome dijelu svijeta jedna od posljednjih dr\u017eava koja se o\u010dajni\u010dki bori da ostane na fosilnim gorivima. To je naprosto pogre\u0161na strategija. Osnovna je teza da najrazvijenije zemlje svijeta \u2013 Njema\u010dka, \u0160vedska, Danska, Kalifornija na primjer \u2013 vode sustavnu tranziciju u postfosilno dru\u0161tvo. Era fosilnih goriva zavr\u0161ava. Ne moramo crpiti do zadnje kapi nafte. Zelena ekonomija nije vi\u0161e stvar nekoliko ameri\u010dkih i kanadskih hipija \u2013 to je ozbiljan biznis, koji raste \u010detiri posto godi\u0161nje\u201d, upozorava Vjeran Pir\u0161i\u0107.<\/p>\n

Tri su klju\u010dna pitanja o potrazi za fosilnim gorivima: treba li Hrvatskoj ta industrija, je li isplativa, i provodi li se po optimalnim procedurama koje mogu zadovoljiti sve nu\u017ene standarde. \u201cOdgovor na sva tri nesumnjivo je negativan\u201d, tvrdi Pir\u0161i\u0107. \u201cOtok Krk, koji je izradio provedivu strategiju energetske samoodr\u017eivosti, mogao bi biti primjer da su obnovljivi izvori energije odr\u017eivi i isplativi. Ako pak zbog nafte izgubimo na turizmu i ribarstvu, \u0161to sigurno ho\u0107emo, o\u010dito je da se nafta ne isplati. A \u0161to se standarda ti\u010de, kako i za\u0161to da vjerujemo da \u0107e se vlada mo\u0107i i znati othrvati pritisku velikih naftnih kompanija, njihovim odvjetnicima, njihovim ugovorima i njihovim uvjetima?\u201d, pita Pir\u0161i\u0107. Jednom rije\u010dju, \u201ctragati za naftom u Jadranu 2014. mudro je onoliko koliko je bilo mudro priklju\u010diti se domobranima u svibnju 1945.\u201d Posve je, me\u0111utim, mogu\u0107e da \u0107e gra\u0111ani tu istinu vladi morati obja\u0161njavati onako kako su Kana\u0111ani obja\u0161njavali prije \u010detrdeset godina u Kanalu Douglas.<\/p>\n

\u00a0ZABRINUTI I TALIJANI<\/span><\/strong><\/address>\n
U europskome parlamentu dvije talijanske zastupnice postavile su pitanja o hrvatskim planovima za istra\u017eivanje nafte u zajedni\u010dkome moru. Christana Muscardini, konzervativna \u010dlanica Europskih konzervativaca i reformista, pitala je u velja\u010di Europsku komisiju o prethodnim podzemnim istra\u017eivanjima norve\u0161ke tvrtke Spectrum, koja je \u201cseizmi\u010dkim eksplozijama po\u010dinila ozbiljnu \u0161tetu okoli\u0161u, tjeraju\u0107i kitove i dupine\u201d te je \u201cozbiljno promijenila ve\u0107 osjetljiv jadranski ekosustav\u201d. U svom odgovoru, Europska komisija je naglasila kako \u201cposebna pa\u017enja mora biti poklonjena osjetljivome morskom i obalnom okoli\u0161u, naro\u010dito ekosustavima i za\u0161ti\u0107enim morskim podru\u010djima\u201d. Europski propisi zabranjuju \u201cnamjerno uznemiravanja nekih vrsta, poput svih kitova i dupina\u201d. Protivljenje istra\u017eivanju, me\u0111utim, nije jasno izrazila. Venecijanska \u010dlanica Lege Nord i eurozastupnica Mara Bizotto postavila je u srpnju ove godine pitanje o hrvatskoj potrazi za naftom, podsje\u0107aju\u0107i kako su u Italiji koncesije za va\u0111enje nafte \u201ciznimno rijetke\u201d nakon \u0161to se 1994. dogodila ekolo\u0161ka katastrofa na kopnenome nalazi\u0161tu Trecate nedaleko Milana. Zabrinuta za ekologiju venecijanskog podru\u010dja, Bizotto \u017eeli znati kani li Europska komisija \u201czabraniti eksploataciju jo\u0161 neotvorenih naftnih polja u Jadranu\u201d. Europska komisija jo\u0161 nije odgovorila, jer je rok za odgovor tri mjeseca.<\/p>\n

<\/span><\/address>\n

\u00a0DEEPWATER HORIZON ZAGADIO POVR\u0160INU VE\u0106U OD JADRANA<\/span><\/strong> <\/span><\/address>\n
Cijeli se Jadran prostire na 140 tisu\u0107a \u010detvornih kilometara; meksi\u010dki je zaljev vi\u0161e nego deset puta ve\u0107i \u2013 milijun i pol \u010detvornih kilometara. Kada je ondje 20. travnja 2010. eksplodirala naftna platforma Deepwater Horizon tvrtke British Petroleum, izazvav\u0161i najve\u0107u nesre\u0107u naftne platforme u povijesti, tijekom pet mjeseci, koliko je nafta neprestano istjecala, u zaljev se izlilo 4,9 milijuna barela nafte, \u0161to je oko 780 tisu\u0107a kubi\u010dnih metara. Prema podacima objavljenim na Wikipediji, zaga\u0111eno je \u201cod 6.500 do 176.000 \u010detvornih kilometara\u201d mora. \u010cak ako i nije zaga\u0111eno vi\u0161e od najmanje brojke \u2013 \u0161est i pol tisu\u0107a \u010detvornih kilometara \u2013 to je povr\u0161ina dvije Istre, \u0161to je gotovo cijeli sjeverni Jadran. Ako je, pak, katastrofa Deepwater Horizona zagadila najve\u0107u povr\u0161inu koju spominje Wikipedija, tada je to mnogo ve\u0107e podru\u010dje od cijeloga Jadrana. \u010ci\u0161\u0107enje posljedica nesre\u0107e trajalo je \u010detiri godine, do travnja 2014., kada je BP objavio da je posao zavr\u0161en. Ameri\u010dka obalna stra\u017ea, me\u0111utim, odgovorila je kako treba obaviti jo\u0161 mnogo posla. \u201cDetalji operacije \u010di\u0161\u0107enja ostaju nerazja\u0161njeni\u201d, navodi Wikipedija. Posljedice katastrofe Deepwater Horizona osje\u0107aju se u moru, na kopnu, na \u017eivotinjama i na ljudima. Wikipedija citira Mikea Robicheuxa, lije\u010dnika iz Lousiane, jedne od ameri\u010dkih dr\u017eava koje su pretrpjele katastrofu, koji je izjavio kako je katastrofa Deepwater Horizona \u201cnajve\u0107a kriza u javnome zdravstvu uzrokovana kemijskim trovanjem u povijesti ove zemlje\u201d.<\/span><\/address>\n

\u00a0Novi list<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Upozorenje ekologa zbog najavljene potrage za naftom u Jadranu<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-158177","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/158177","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=158177"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/158177\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=158177"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=158177"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=158177"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}