{"id":158088,"date":"2014-09-16T07:50:38","date_gmt":"2014-09-16T05:50:38","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=158088"},"modified":"2014-09-16T07:50:38","modified_gmt":"2014-09-16T05:50:38","slug":"putin-je-kreatura-zapada","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2014\/09\/16\/putin-je-kreatura-zapada\/","title":{"rendered":"Putin je kreatura Zapada"},"content":{"rendered":"

Autorica: Tena Erceg<\/strong><\/em><\/p>\n

\"\"Boris Kagarlicki marksisti\u010dki je teoreti\u010dar i sociolog i poznati me\u0111unarodni komentator politi\u010dkih zbivanja u Rusiji. Kao student kazali\u0161ne kritike ranih 1980-ih proveo je dvije godine u zatvoru zbog protusovjetskih aktivnosti, a nakon raspada SSSR-a bio je \u010dlan izvr\u0161nog odbora Socijalisti\u010dke partije Rusije i suosniva\u010d Laburisti\u010dke stranke. Danas je direktor Instituta za prou\u010davanje globalizacije i dru\u0161tvenih pokreta u Moskvi i glavni urednik \u010dasopisa \u201cLijeva politika\u201d. Jedan je od koordinatora u nizozemskom Transnacionalnom institutu i suradnik nekoliko neovisnih medija. Autor je desetak knjiga, me\u0111u kojima je i \u201cNovi realizam, novi barbarizam\u201d, objavljen 2009. u Hrvatskoj.<\/p>\n

Prilikom nastupa na mirovnom skupu u Londonu uo\u010di samita NATO saveza u Walesu, rekli ste da se o ratu u Ukrajini jako lo\u0161e izvje\u0161tava u europskim medijima. \u0160to je, po va\u0161em mi\u0161ljenju, razlog tome i \u0161to nam to mediji ne govore?<\/em><\/p>\n

Zapadni mediji ne govore istinu jer ih zanima samo da prenose propagandu re\u017eima u Kijevu kao jedinog objektivnog izvora informacija. Ne \u017eele da se sazna da se na istoku doga\u0111a punokrvni rat sa stotinama tenkova, bombardiranjem, granatiranjem, masovnim civilnim \u017ertvama. Ne \u017eele ni da se zna da se ovdje radi o katastrofi znatno ve\u0107ih razmjera od recimo one u Gazi. Izrael na primjer nije poku\u0161ao prekinuti opskrbu vode u Gazi, dok je ukrajinska vojska to u\u010dinila. Ali takva medijska situacija mogu\u0107a je samo kada ne postoje drugi izvori i kada je op\u0107a populacija neinformirana. Mediji koji bi htjeli prikazati izraelsku verziju doga\u0111aja u Gazi kao jedinu istinitu to ne mogu posti\u0107i jer postoji konstantan dotok informacija iz drugih izvora i javnost te informacije shva\u0107a ozbiljno. U slu\u010daju Ukrajine imamo samo slu\u017ebene ruske medije, poput televizije Russia Today, koja se do\u017eivljava kao nepouzdana, a ono \u0161to govori kao vladina propaganda. Drugo je pitanje za\u0161to se propaganda ukrajinske vlade uzima kao sto posto pouzdana.<\/p>\n

Ruski Franjo Josip<\/strong><\/p>\n

Govorili ste i o motivaciji pobunjenika na istoku Ukrajine i pritom spominjali klasni aspekt njihove borbe. No iz ovda\u0161nje perspektive to zvu\u010di poprili\u010dno neuvjerljivo.<\/em><\/p>\n

Borci Donjecka i Luganska nisu separatisti, niti se ovdje radi o etni\u010dkom sukobu. Ne postoje etni\u010dke razlike me\u0111u ljudima u Donjecku i recimo Kijevu. U narodnoj miliciji sudjeluju ljudi iz svih dijelova Ukrajine, dok 80 posto sastava ukrajinske vojske \u010dine govornici ruskog i pripadnici manjih vjerskih zajednica. Borci su radnici, seljaci, rudari, a u posljednje vrijeme sve vi\u0161e i intelektualci koji im se pridru\u017euju iz Rusije i iz drugih dijelova Ukrajine. U po\u010detku su se borili za vi\u0161e autonomije, a onda su u travnju Donjeck i Lugansk proglasili neovisnost svojih \u201cnarodnih republika\u201d. U po\u010detku su bili voljni pregovarati o nekom obliku federalnog ure\u0111enja unutar Ukrajine, ali kada je ukrajinska vojska po\u010dela napadati ova podru\u010dja, promijenilo se i raspolo\u017eenje. Predstavnici Donjecka i Luganska tada su mi rekli da iz onoga \u0161to ukrajinska vojska tamo radi mogu zaklju\u010diti samo da ih vlada u Kijevu ne do\u017eivljava kao svoje gra\u0111ane i da ne \u017eele \u017eivjeti u takvoj dr\u017eavi ukoliko se vlada ne raspusti.<\/p>\n

Rekli ste da i me\u0111u njima postoje razli\u010dite frakcije?<\/em><\/p>\n

Kratko nakon progla\u0161enja \u201crepublika\u201d, razvila se \u017eestoka borba oko njihove budu\u0107nosti. S jedne strane, one su se pojavile zato jer su imale masovnu podr\u0161ku radni\u0161tva, dok s druge strane ne mogu opstati bez neke vrste suradnje s ruskom vladom. Op\u0107i zahtjevi svode se na dr\u017eavu blagostanja, uspostavu socijalne dr\u017eave koja bi bila inkorporirana u institucionalne strukture sistema. Postoje i zahtjevi za nacionalizacijom industrije i ukidanjem zdravstvene reforme koja ide u smjeru tr\u017ei\u0161nog modela. No istovremeno, \u201crepublike\u201d su nestabilne i nedjelotvorne, a njihov se legitimitet dovodi u pitanje. Dakle postoje progresivni zahtjevi odozdo i bur\u017eujski elementi unutar republi\u010dkih vodstava, kao i konstantan pritisak Moskve da se ne ide tim progresivnim smjerom. Pritom se ona koristi svim svojim kapacitetima da kontrolira frontu, da odobrava ili prekida opskrbu hrane i oru\u017eja i time ucjenjuje \u201crepublike\u201d s ciljem da se odre\u0111eni koraci ne dogode. Primjerice, uspje\u0161no je blokirala programe nacionalizacije koji su se trebali provesti u Donjecku i Lugansku.<\/p>\n

Ruskog predsjednika Vladimira Putina smatra se osobom najodgovornijom za sukob, \u010dak ga se povremeno uspore\u0111uje s Hitlerom. Kako biste vi sumirali njegovu ulogu?<\/em><\/p>\n

Putin je otprilike ono \u0161to je bio Franjo Josip u Austro-Ugarskoj Monarhiji po\u010detkom 20. stolje\u0107a. Bez njega se ni\u0161ta ne mo\u017ee dogoditi, ali on nije onaj koji donosi odluke ili formulira politike. Rusija je oligarhijska dr\u017eava, \u0161to po definiciji zna\u010di kolektivno vodstvo, a Putin u tome funkcionira kao medijator, onaj koji posti\u017ee konsenzus. On slu\u0161a sve skupine i onda formulira odluke koje vi\u0161e ili manje odgovaraju svima, nije \u010dak ni aktivan igra\u010d u igri guranja partikularnih politika ili interesa. Upravo je zato re\u017eim u Rusiji stabilan, za razliku od onoga u Ukrajini, gdje se protivni\u010dki oligarsi konstantno me\u0111usobno bore. No u trenutnoj krizi ovakva situacija proizvodi nemogu\u0107nost Moskve da formulira konzistentnu politi\u010dku liniju. Ironi\u010dno je da Putinom trenutno nitko nije zadovoljan, \u0161to zna\u010di da njegova kompromisna rje\u0161enja ne odgovaraju nikome. Va\u017eni segmenti ruske elite vrlo su nezadovoljni zbog sukoba u Ukrajini, a ruska je slu\u017ebena politika \u010diniti sve da se zadovolji Zapad dokle god to ne proizvodi probleme kod ku\u0107e. Kremlj trenutno tra\u017ei kompromis kojim bi mogao spasiti svoj obraz, ali to mu zapadne sile ne \u017eele ili ne mogu omogu\u0107iti.<\/p>\n

Armija gostuju\u0107ih radnika<\/strong><\/p>\n

S druge strane, uloga Zapada u svrgavanju Viktora Janukovi\u010da i svemu \u0161to se doga\u0111alo kasnije prikazuje se isklju\u010divo kao pozitivna i nu\u017ena. Kakvom je vi vidite?<\/em><\/p>\n

Zapad je postao talac vlastitih politika i ranijih odluka. U prethodnim globalnim recesijama SAD je bio lokomotiva koja je druge dr\u017eave vukla da iza\u0111u iz krize. No danas je ameri\u010dka ekonomija slaba i umjesto da izvla\u010di ostale, ona svoj opravak temelji na guranju drugih ekonomija sve dublje u krizu. Druga strana te ameri\u010dke jednad\u017ebe je ekspanzija njezinih vojnih kapaciteta, naro\u010dito \u0161irenje NATO-a. Zapadne dr\u017eave Ukrajina zanima kao izvor jeftinih resursa, uklju\u010duju\u0107i i jeftinu, discipliniranu i relativno dobro obrazovanu radnu snagu koja se mo\u017ee zaposliti na Zapadu kako bi se potkopala ideja socijalne dr\u017eave. Jo\u0161 desetak tisu\u0107a nezaposlenih Ukrajinaca, koji se mogu preseliti kao fleksibilni radnici, dobro bi do\u0161lo zapadnom kapitalu. Ukrajina bi za EU mogla igrati istu ulogu kakvu za rusku ekonomiju igraju srednjoazijske dr\u017eave iz kojih dolaze mase radnika s nikakvim garancijama, bez radni\u010dkih prava, bez dr\u017eavljanstva, bez ikakve za\u0161tite i uz potpunu ovisnost o poslodavcu. Ukrajinci su danas u poziciji da bi vrlo lako mogli postati permanentna armija gostuju\u0107ih radnika, poput Uzbeka u Rusiji.<\/p>\n

Putin i ukrajinski predsjednik Petro Poro\u0161enko dogovorili su primirje za koje se smatra da ide u korist Putinu jer eksplicitno tra\u017ei povla\u010denje ukrajinske, ali ne i ruske vojske. Na Zapadu se smatra da je Putinov cilj da se sukob u Ukrajini zamrzne kako bi Moskva time sprije\u010dila njezino pristupanje NATO-u. Sla\u017eete li se s tom interpretacijom?<\/em><\/p>\n

Cilj ruskog vodstva je da se zaustavi pobuna na istoku Ukrajine i da se pobunjenike sprije\u010di da pobijede Poro\u0161enkovu vojsku. U politi\u010dkom smislu dakle Moskva gura kamen uzbrdo, ali jo\u0161 uvijek na raspolaganju ima va\u017ene alate, primjerice ako zatvori granice, \u201crepublike\u201d \u0107e biti pora\u017eene. Razlog sada\u0161nje pat-pozicije na istoku Ukrajine samo je djelomi\u010dno stanje rata, zbog \u010dega je koncentracija na vojnom djelovanju. Ali podjednako je va\u017ena i \u010dinjenica da se narodna milicija radikalizira, za \u0161to je najbolji primjer Igor Strelkov, jedna od najpopularnijih figura pobunjeni\u010dkog pokreta.<\/p>\n

Strelkov je pas rata, a poznato je i da je sudjelovao u ratu u Bosni i Hercegovini bore\u0107i se na strani bosanskih Srba.<\/em><\/p>\n

On nije nikakav ljevi\u010dar, naprotiv, deklarira se kao monarhist i ima romanti\u010dna razmi\u0161ljanja o ruskim carevima, no unato\u010d tome, kao zapovjednik je oko sebe okupljao i razli\u010dite lijeve radikale. S druge strane, iz pokreta je izbacio mnoge nacionaliste, ali isklju\u010divo iz tehni\u010dkih razloga, jer se nisu htjeli podvrgnuti zapovjednom lancu. U jednom trenutku postalo je o\u010digledno da Strelkov u Rusiji postaje popularniji od Putina, jer ovaj drugi navodno nije zauzeo dovoljno \u010dvrst stav prema Zapadu. Vrhunac sukoba s njim dogodio se u srpnju, kada se povla\u010dio iz Slovjanska jer su mu snage bile okru\u017eene ukrajinskim trupama. Napustio je Slovjansk, organizirao obranu Donjecka i osujetio plan da se Donjeck preda ukrajinskoj vojsci, plan koji su organizirale tamo\u0161nje prokremaljske figure. Bilo je o\u010digledno da se Donjeck namjerava predati, vjerojatno u dogovoru s Poro\u0161enkom, a kao garancija da se ne\u0107e osporavati ruska aneksija Krima. No ta je urota propala i svi prokremaljski ljudi protjerani su iz Donjecka. Kao rezultat toga, Strelkov je postao neprijatelj Kremlja, pa ga se pritiskalo prekidom opskrbe, zbog \u010dega je na koncu oti\u0161ao u Moskvu. Tamo je pritvoren, pojavila se njegova pisana ostavka, nakon \u010dega je nestao i posljednjih tjedana gubi mu se svaki trag. Ovaj doga\u0111aj sa Strelkovim ispri\u010dao sam zato da bih ilustrirao koliko je borba oko tih \u201crepublika\u201d intenzivna i da ona zapravo tek po\u010dinje.<\/p>\n

Najbolji prijatelji Zapada<\/strong><\/p>\n

Ton NATO samita bio je iznimno agresivan, kao i neke odluke tamo donesene, prije svega ona da se poja\u010da vojna prisutnost u \u010dlanicama koje grani\u010de s Rusijom, iako ugovor izme\u0111u Rusije i NATO-a iz 1997. to eksplicitno zabranjuje. Je li to mudra odluka i djeluju li takve stvari uop\u0107e na Putina?<\/em><\/p>\n

Zaboravimo na trenutak Putina. To je jedna kreatura monstruma koju je stvorila propaganda i koja u stvarnosti ne postoji. To su holivudske slike. Zapad je duboko u krivu kada njega i njegovu svitu do\u017eivljava kao neprijatelje. Jer ljudi koji su u Moskvi na vlasti upravo su najvi\u0161e prozapadna i najliberalnija skupina koja se tamo uop\u0107e mo\u017ee o\u010dekivati s obzirom na raspolo\u017eenje u na\u0161em dru\u0161tvu. Njihov je jedini cilj da budu prijatelji sa Zapadom, da svoju djecu i svoj novac \u0161alju u London i Z\u00fcrich. Idu dotle da ukrajinskoj vojsci \u0161alju rezervne dijelove za tenkove i helikoptere u trenutku dok se ta vojska bori protiv proruskih donjeckih snaga i ruskih dobrovoljaca. Ako se u ovoj zemlji dogodi smjena vlasti na slobodnim izborima, uvjeren sam da \u0107e nova vlast biti daleko vi\u0161e neprijateljski nastrojena prema Zapadu i mnogo manje liberalna od Putinove. Naravno, postoji logika za\u0161to NATO radi to \u0161to radi. Ta se logika bazira na inerciji Hladnog rata, a pogoni je kriza trenutnog ekonomskog modela koji se elite trude zadr\u017eati po svaku cijenu. A to zna\u010di da, umjesto da se ekonomske i dru\u0161tvene strukture transformiraju, treba ubacivati sve vi\u0161e i vi\u0161e resursa u sustav koji ne funkcionira. To za sobom povla\u010di ekspanziju, a na me\u0111unarodnoj razini rat.<\/p>\n

U magazinu \u201cForeign Policy\u201d ameri\u010dki analiti\u010dar Stephen M. Walt napisao je da bi, kada bi bio cini\u010dan, pomislio da \u201cneki birokrati u sjedi\u0161tu NATO-a u Bruxellesu zadovoljno trljaju ruke zbog krize u Ukrajini jer sada kona\u010dno imaju \u0161to raditi\u201d. No on pi\u0161e i da im taj razlog postojanja nije naro\u010dito sna\u017ean jer Rusija \u201cne predstavlja strate\u0161ku prijetnju zapadnim interesima\u201d.<\/em><\/p>\n

Ovakvo mi\u0161ljenje tako\u0111er pokazuje da je Putin izmi\u0161ljotina zapadne propagande i da takav ne postoji u stvarnosti. Jedina je sli\u010dnost da postoji \u010dovjek s takvim imenom i prezimenom i da taj \u010dovjek \u017eivi u Moskvi.<\/p>\n

Novossti<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Boris Kagarlicki: Zapad je duboko u krivu kada njega i njegovu svitu do\u017eivljava kao neprijatelje. Jer ljudi koji su u Moskvi na vlasti upravo su najvi\u0161e prozapadna i najliberalnija skupina<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-158088","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/158088","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=158088"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/158088\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=158088"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=158088"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=158088"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}