{"id":158003,"date":"2014-09-15T08:00:57","date_gmt":"2014-09-15T06:00:57","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=158003"},"modified":"2014-09-16T08:09:57","modified_gmt":"2014-09-16T06:09:57","slug":"intrigantne-zene","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2014\/09\/15\/intrigantne-zene\/","title":{"rendered":"Intrigantne \u017eene"},"content":{"rendered":"

\"\"Svi\/e mi znamo za revolucionare poput Che Guevare, ali povijest \u010desto ne spominje doprinose revolucionarki koje su \u017ertvovale svoje vrijeme, trud i \u017eivote za odre\u0111ene sustave i ideologije. Unato\u010d pogre\u0161nim shva\u0107anjima, kroz povijest je vrlo veliki broj \u017eena sudjelovao u revolucijama, a mnoge od njih odigrale su klju\u010dne uloge u tim doga\u0111ajima. One su mo\u017eda imale razli\u010dita politi\u010dka stajali\u0161ta, jedne su bile naoru\u017eane vatrenim oru\u017ejem, a druge tek olovkom, ali sve su se \u010dvrsto borile za ono u \u0161to su vjerovale.<\/p>\n

Ovo je popis od 10 revolucionarki diljem svijeta, \u010dija lica vjerojatno nikad ne\u0107ete vidjeti isprintana na studentskim majicama.<\/p>\n

Nade\u017eda Krupskaja<\/strong><\/p>\n

Mnogi ljudi poznaju Nade\u017edu Krupskaju jednostavno kao suprugu Vladimira Lenjina, ali Nade\u017eda je i sama bila bolj\u0161evi\u010dka revolucionarka i politi\u010darka. Bila je uvelike uklju\u010dena u razne politi\u010dke aktivnosti, uklju\u010duju\u0107i i vr\u0161enje du\u017enosti zamjenice ministra obrazovanja Sovjetskog Saveza od 1929. pa sve do svoje smrti 1939. godine. Prije revolucije, bila je tajnica Iskre (politi\u010dki magazin ruske socijalisti\u010dke emigracije) i upravljala je kodiranom korespondencijom diljem kontinenta. Nakon revolucije svoj je \u017eivot posvetila pobolj\u0161anju obrazovnih mogu\u0107nosti radni\u0161tva i selja\u0161tva, primjerice, nastojala je knji\u017enice u\u010diniti dostupne svima.<\/p>\n

Constance Markievicz<\/strong><\/p>\n

Constance Markievicz (ro\u0111ena Gore-Booth) bila je englesko-irska grofica, politi\u010darka Sinn F\u00e9ina i Fianna F\u00e1ila (irske politi\u010dke stranke), revolucionarna nacionalistkinja, sufra\u017eetkinja i socijalistkinja. Sudjelovala je u brojnim irskim borbama za neovisnost, uklju\u010duju\u0107i i Uskr\u0161nji ustanak 1916. godine, u kojem je imala vode\u0107u ulogu. Tijekom ustanka ranila je britanskog snajperista prije nego \u0161to je bila prisiljena povu\u0107i se i predati. Poslije toga, bila je jedina od 70 \u017eena koja je stavljena u samicu. Osu\u0111ena je na smrt, ali je na kraju pomilovana na osnovu toga \u0161to je bila \u017eena. Zanimljivo, tu\u017eitelj je tvrdio da je Constance molila i govorila “Ja sam samo \u017eena, ne mo\u017eete upucati \u017eenu”, dok zapisi sa su\u0111enja pokazuju da je rekla “Voljela bih da su va\u0161i ljudi imali toliko pristojnosti da me ubiju”. Constance je bila jedna od prvih \u017eena na svijetu koje su bile na ministarskoj poziciji (bila je ministrica rada Republike Irske, 1919-1922), a bila je i prva \u017eena izabrana u donji dom britanskog parlamenta (u prosincu 1918. godine ), ali je tu poziciju odbila u skladu s politikom izborne suzdr\u017eanosti Sinn F\u00e9ina.<\/p>\n

Petra Herrera<\/strong><\/p>\n

Tijekom meksi\u010dke revolucije, vojnikinje (soldaderas) su se borile zajedno s vojnicima, iako su \u010desto bile izlo\u017eene zlostavljanjima. Jedna od najpoznatijih soldaderas bila je Petra Herrera, koja je prikrila svoj spol i predstavljala se kao Pedro Herrera. Kao Pedro, ona je postala ugledna zbog svog uzornog vodstva (i dizanja mostova u zrak) i s vremenom je mogla otkriti da je \u017eena. Sudjelovala je u drugoj bitci kod Torre\u00f3na 30. svibnja 1914. godine zajedno s jo\u0161 oko 400 \u017eena, a neki su tvrdili da zaslu\u017euje puno priznanje zbog svog doprinosa borbi. Me\u0111utim, Pancho Villa nije \u017eelio odati priznanje \u017eeni i nije joj dodijelio generalski \u010din. Petra je zbog toga napustila Panchovu vojsku i osnovala svoju brigadu sastavljenu isklju\u010divo od \u017eena.<\/p>\n

Nwanyeruwa<\/strong><\/p>\n

Nwanyeruwa, \u017eena iz zajednice Igbo u Nigeriji, zapo\u010dela je rat koji se \u010desto smatra prvim ve\u0107im izazovom britanskim vlastima u zapadnoj Africi tijekom kolonijalnog razdoblja. Dana 18. studenoga 1929. godine izbila je rasprava izme\u0111u Nwanyeruwe i Marka Emereuwa, \u010dovjeka zadu\u017eenog za popis stanovni\u0161tva, nakon \u0161to joj je on rekao da “prebroji svoje koze, ovce i ljude”. Ona je shvatila da njegova poruka zna\u010di da \u0107e morati platiti porez (tradicionalno, \u017eene nisu pla\u0107ale porez), raspravila je situaciju s drugim \u017eenama i tijekom sljede\u0107a dva mjeseca trajali su prosvjedi, nazvani \u017denski rat. U prosvjede je bilo uklju\u010deno oko 25.000 \u017eena iz cijele regije, a prosvjedovale su protiv poreznih promjena, ali i protiv neograni\u010dene mo\u0107i glavnih \u010dasni\u010dkih namjesnika. Naposljetku je polo\u017eaj \u017eena bitno popravljen, britanske vlasti odbacile su planove poreznih promjena, a brojni \u010dasni\u010dki namjesnici dali su prisilne ostavke.<\/p>\n

Lakshmi Sahgal<\/strong><\/p>\n

Lakshmi Sahgal, poznata i kao Kapetanica Lakshmi, bila je revolucionarka indijskog pokreta za nezavisnost, \u010dasnica Indijske narodne armije, a kasnije je bila i ministrica za pitanja \u017eena u vladi Azad Hind (Slobodna Indija). Zapovijedala je Rani of Jhansi, pukovnijom koju su \u010dinile isklju\u010divo \u017eene i kojoj je cilj bio ukinu\u0107e britanske vladavine u kolonijalnoj Indiji. Rani of Jhansi bila je jedna od rijetkih pukovnija sastavljenih samo od \u017eena u Drugom svjetskom ratu, a ime je dobila prema drugoj renomiranoj revolucionarki u indijskoj povijesti, Rani Lakshmibai, koja je bila jedna od vo\u0111a Indijske pobune 1857. godine.<\/p>\n

Sophie Scholl<\/strong><\/p>\n

Njema\u010dka revolucionarka Sophie Scholl osnovala je nenasilnu anti-nacisti\u010dku grupu otpora Bijela ru\u017ea, koja je zagovarala aktivan otpor Hitlerovom re\u017eimu putem anonimnih letaka i grafita. U velja\u010di 1943. godine, Sophie i ostali bili su uhi\u0107eni zbog dijeljenja letaka na Sveu\u010dili\u0161tu u M\u00fcnchenu te su osu\u0111eni na smrt giljotinom. Kopije letaka, preimenovane u Manifest M\u00fcnchenskih studenata\/ica, prokrijum\u010darene su izvan zemlje, a kasnije te godine savezni\u010dke snage iz zrakoplova su bacile milijune letaka preko njema\u010dkog teritorija.<\/p>\n

Blanca Canales<\/strong><\/p>\n

Blanca Canales bila je portorikanska nacionalistkinja koja je pomogla organizirati K\u0107eri slobode, \u017eenski ogranak Nacionalisti\u010dke stranke Portorika. Ona je bila jedna od rijetkih \u017eena u povijesti koje su vodile pobunu protiv SAD-a, poznatu kao Jayuya ustanak. Naime, 1948. godine uveden je strogo ograni\u010davaju\u0107i zakon, poznat kao Zakon 53, prema kojem zlo\u010dinom postaje printanje, objavljivanje, prodaja ili izlaganje bilo kakvog materijala s namjerom paraliziranja ili uni\u0161tavanja oto\u010dne vlade. Nacionalisti su reagirali tako da su po\u010deli planirati oru\u017eanu revoluciju. Blanca je zajedno s ostalima 30. listopada 1950. godine uzela oru\u017eje koje je skladi\u0161tila u svom domu i krenula mar\u0161irati prema gradu Jayuya. Pobunjenice i pobunjenici preuzele su policijsku postaju, zapalile po\u0161tanski ured, prerezale telefonske \u017eice i podignule portorikansku zastavu prkose\u0107i novom zakonu. Kao rezultat toga, ameri\u010dki predsjednik proglasio je izvanredno stanje i naredio vojsci i zra\u010dnim snagama na napadnu grad. \u010clanice i \u010dlanovi Nacionalisti\u010dke stranke su neko vrijeme pru\u017eali otpor, ali onda su uhi\u0107eni i nakon tri dana osu\u0111eni na do\u017eivotni zatvor. Veliki dio grada bio je uni\u0161ten, ameri\u010dki mediji nisu po\u0161teno prenijeli doga\u0111aje, a predsjednik SAD-a \u010dak je rekao kako je to bio “incident izme\u0111u Portorikanaca”.<\/p>\n

Celia Sanchez<\/strong><\/p>\n

Ve\u0107ina ljudi zna tko je Fidel Castro ili Che Guevara, ali puno manji broj ljudi \u010duo je za Celiu Sanchez, \u017eenu u srcu kubanske revolucije, za koju se \u010dak govorilo da je donosila sve glavne odluke u grupi. Nakon pu\u010da 10. o\u017eujka 1952. godine, Celia se pridru\u017eila borbi protiv Bastistove vlade. Ona je bila osniva\u010dica revolucionarnog Pokreta 26. srpnja, bila je na \u010delu borbenih postrojbi tijekom revolucije, kontrolirala grupne resurse, a \u010dak je i ugovorila i pripremila sve za pristajanje broda Granma, kojim su 82 boraca preba\u010dena iz Meksika na Kubu kako bi svrgnuli Batistu s vlasti. Nakon revolucije, Sanchez je ostala uz Castra sve do svoje smrti.<\/p>\n

Kathleen Neal Cleaver<\/strong><\/p>\n

Kathleen Neal Cleaver bila je \u010dlanica Stranke crnih pantera (revolucionarna socijalisti\u010dka organizacija koja se borila za prava crna\u010dkog stanovni\u0161tva) i prva \u017eena u strana\u010dkom tijelu za dono\u0161enje odluka. Bila je glasnogovornica stranke i organizirala je nacionalnu kampanju za oslobo\u0111enje strana\u010dkog ministra obrane, Hueya Newtona, koji je bio u zatvoru. Unato\u010d ideji da su u Stranci crnih pantera bili uglavnom mu\u0161karci, Kathleen Neal Cleaver i druge \u017eene, poput Angele Davis, \u010dinile su dvije tre\u0107ine stranke u jednom trenutku.<\/p>\n

Asmaa Mahfouz<\/strong><\/p>\n

Asmaa Mahfouz suvremena je revolucionarka koja se smatra zaslu\u017enom za pokretanje ustanka u Egiptu u sije\u010dnju 2011. godine, kad je preko video bloga ohrabrivala druge da joj se pridru\u017ee na prosvjedu na trgu Tahrir. Ona se smatra jednom od vo\u0111a egipatske revolucije i istaknuta je \u010dlanica Koalicije mladih egipatske revolucije.<\/p>\n

Libela<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ve\u0107ina ljudi zna tko je Fidel Castro ili Che Guevara, ali puno manji broj ljudi \u010duo je za Celiu Sanchez, \u017eenu u srcu kubanske revolucije<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-158003","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/158003","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=158003"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/158003\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=158003"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=158003"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=158003"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}