![\"\"](\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2014\/09\/dabar-ovca.jpg\" "\\"dabar-ovca\\"")
Sastojci dobijeni iz dabrovih analnih \u017elezda, katrana, ljudske kose, perja, buba i izmeta insekata delovi su velikog broja namirnica koje svakodnevno jedemo.<\/p>\nSastojci dobijeni iz dabrovih analnih \u017elezda, katrana, ljudske kose, perja, buba i izmeta insekata delovi su velikog broja namirnica koje svakodnevno jedemo.<\/p>\n
Ve\u0107inu ovih sastojaka nikada ne\u0107ete prona\u0107i na deklaracijama, jer se kriju iza naziva \u201cprirodne arome\u201c ili \u201cprirodne boje\u201c, a mnogi se tretiraju kao deo proizvodnog procesa pa se kao takvi ne smatraju sastojkom i ne pojavljuju na ambala\u017ei.<\/p>\n
Hemi\u010dari nam obja\u0161njavaju da to odakle je izolovana odre\u0111ena supstanca ni\u0161ta ne zna\u010di, jer je supstanca supstanca, bilo da je izolovana iz nekog cveta ili iz gove\u0111ih papaka. Ipak, kada \u010dujemo da se u omiljenom sladoledu nalazi sastojak izvu\u010den iz analnih \u017elezda dabra, nije nam svejedno.<\/p>\n
Dabrove analne \u017elezde, Castroreum<\/p>\n
Ljubitelji sladoleda od vanile jeli su, a da nisu znali, sastojke koji se dobijaju iz analnih \u017elezda dabra. Ova supstanca odobrena je kao prehrambeni aditiv koji se koristi kao aroma vanile, pa je dopu\u0161teno da se obele\u017eava i kao \u201cprirodna aroma\u201d.<\/p>\n
Ljudska kosa, L-cisterin<\/p>\n
L-cisterin nastaje iz ljudske kose ili pa\u010djih pera, a koristi se za poja\u010danje ukusa i za produ\u017eavanje roka trajanja. Nalazi se u pekarskim proizvodima i daje meko\u0107u pecivima, hlebu i kola\u010dima.<\/p>\n
Protivpo\u017earno sredstvo, bromirano biljno ulje (BVO)<\/p>\n
Retardant je supstanca koja smanjuje zapaljivost, ali se nalazi i u kiseloj vodi sa ukusom limuna, sokovima od agruma i gaziranim sokovima. Zadatak joj je da spre\u010di sastojke da se dezintegri\u0161u, a izaziva neurolo\u0161ke probleme, uti\u010de nepovoljno na fetus i na plodnost.<\/p>\n
Biodizel, tercijarni-butil-hidrokinon (TBHQ)<\/p>\n
Biodizel se kao konzervans koristi u proizvodnji guma za \u017evakanje i krekera sa sirom, a jedemo ga i u pile\u0107im medaljonima. Samo jedan gram mo\u017ee da izazove bolest.<\/p>\n
Izlu\u010devine buba<\/p>\n
Tajna sjajne crvene boje \u017eele dezerta krije se u izlu\u010devinama svilene bube. Izlu\u010devine ovih insekata ubacuju se jo\u0161 i u neke vo\u0107ne jogurte, sirupe, sladoled, bombone, sok od grejpfruta.<\/p>\n
<\/p>\n
Arsen i riblji mehur<\/p>\n
Pivari i vinari za uklanjanje ostataka kvasca i uklanjanje mutno\u0107e koriste dijatomejsku zemlju koja sadr\u017ei gvo\u017e\u0111e i metale, pa tako i arsen. Vrsta kolagena nastala iz ribljeg mehura tako\u0111e se koristi za bistrenje piva i vina.<\/p>\n
Pesak, silicijum-dioksid<\/p>\n
Dodaje se u hranu kao sredstvo protiv gru\u0161anja, ali i za kontrolu vlage. Najvi\u0161e ga ima u soli, supama iz kesice, dodacima za jela…<\/p>\n
Gorivo za avione, butil hidroksi-toluen (BHT)<\/p>\n
Ovo gorivo ima ulogu antioksidanta koji slu\u017ei da odr\u017ei sve\u017einu namirnica, a nalazi se u \u017eitaricama. Ima isti hemijski spoj kao i naftni proizvodi.<\/p>\n
Vezivno tkivo \u017eivotinja<\/p>\n
\u017delatin se pravi od kolagena koji nastaje kuvanjem vezivnog tkiva \u017eivotinja. Danas se \u017eelatin naj\u010de\u0161\u0107e dobija iz svinjske ko\u017ee i papaka, koje mi jedemo u obliku gumenih bombona.<\/p>\n
Natrijev borat, E285<\/p>\n
Boraks je \u010dest sastojak te\u010dnosti za \u010di\u0161\u0107enje, ali se u isto vreme nalazi i u skupocenom kavijaru. U SAD je njegova upotreba zabranjena.<\/p>\n
Vir\u0161le i amonijak<\/p>\n
Homogena ru\u017ei\u010dasta pasta od koje se prave vir\u0161le dobija se procesom koji se naziva mehani\u010dka separacija mesa, \u0161to je jeftin na\u010din da se iz mesa izbace ostaci kostiju i hrskavica. Pri zavr\u0161etku separacije hrana je puna bakterija, pa se ova masa \u201ckupa\u201c u velikoj koli\u010dini amonijaka.<\/p>\n
Ov\u010dji sekret, lanolin<\/p>\n
Lanolin je vosak koji se dobija pranjem ov\u010dje vune. Ovaj masni sekret izvor je aditiva koji se koristi za omek\u0161avanje \u017evaka\u0107ih guma, a nalazi se i u kozmetici.<\/p>\n
Dlake glodara<\/p>\n
Svaki veliki skladi\u0161ni prostor \u010desto je dom i glodarima. Upravo zato ameri\u010dka agencija za bezbednost hrane dopu\u0161ta odre\u0111ene koli\u010dine dlaka glodara u proizvodima pod etiketom \u201cnezaobilazne mane\u201d. Tako se jedna dlaka glodara nalazi u 100 grama \u010dokolade, a 22 dlake glodara u 100 grama cimeta. Ova agencija odobrila je i da se 19 crva i 74 gnjide mogu na\u0107i u konzervi od 100 grama pe\u010duraka.<\/p>\n
Blic<\/p>\n
<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Sastojci dobijeni iz dabrovih analnih \u017elezda, katrana, ljudske kose, perja, buba i izmeta insekata delovi su velikog broja namirnica koje svakodnevno jedemo. Ve\u0107inu ovih sastojaka nikada ne\u0107ete prona\u0107i na deklaracijama, jer se kriju iza naziva \u201cprirodne arome\u201c ili \u201cprirodne boje\u201c, a mnogi se tretiraju kao deo proizvodnog procesa pa se kao takvi ne smatraju sastojkom […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-157939","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/157939","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=157939"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/157939\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=157939"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=157939"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=157939"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}