{"id":157928,"date":"2014-09-14T08:53:54","date_gmt":"2014-09-14T06:53:54","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=157928"},"modified":"2014-09-14T08:53:54","modified_gmt":"2014-09-14T06:53:54","slug":"o-cokoladi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2014\/09\/14\/o-cokoladi\/","title":{"rendered":"O \u010dokoladi"},"content":{"rendered":"<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-thumbnail wp-image-90649\" title=\"cokolada\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2012\/08\/cokolada-150x150.jpg\" alt=\"\" width=\"150\" height=\"150\" \/>Da li postoji poslastica koju \u010de\u0161\u0107e jedemo i koju vi\u0161e volimo? Verovatno ne. Upoznajte njeno veli\u010danstvo&#8230; \u010dokoladu.<\/p>\n<p>1. Jedan od plja\u010dka\u0161a je uspeo pre 7 godina da pokupi iz jedne banke u belgijskom gradu Antverpenu koli\u010dinu dragulja u vrednosti od 28 miliona ameri\u010dkih dolara, navodno uz pomo\u0107 \u010dokoladice koju je ponudio obezbe\u0111enju. Bajka?<\/p>\n<p>2. Za potrebe snimanja \u010duvene scena u kupatilu iz filma Psycho u kojoj glavni junak ubija mladu \u017eenu dok se ona kupa, \u010dokolada je bila kori\u0161\u0107ena kao &#8220;krv&#8221;.<\/p>\n<p>3. Tokom Drugog svetskog rata, nacisti su u jednom trenutku planirali da pogube engleskog premijera Winstona Churchilla tako \u0161to bi podmetnuli eksploziv u crnu \u010dokoladu koju je Winston praktikovao da jede u svojoj radnoj sobi.<\/p>\n<p>4. Nau\u010dno ime drveta od kog dobijamo kakao masu koja je klju\u010dni sastojak \u010dokolade, Theobroma cacao, u prevodu sa latinskog zna\u010di \u201chrana bogova\u201d.<\/p>\n<p>5. Skoro godinu dana je potrebno da bi drvo kakaa dalo dovoljno kakaa za proizvodnju 10 uobi\u010dajnih \u010dokoladica od 60 grama.<\/p>\n<p>6. \u010cokolada sadr\u017ei vi\u0161e od 600 razli\u010ditih aroma, dok crno vino ima samo oko 200.<\/p>\n<p>7. Theobromin, sastojak kakao praha koji mo\u017ee da otruje pse, tako\u0111e je opasan i za ljude. Ali da biste pojeli fatalnu dozu potrebno je da pojedete odjednom vi\u0161e od 1,900 \u010dokoladnih tablica od 60 grama.<\/p>\n<p>8. Veruje se da su Maje bile me\u0111u prvim narodima koji su uzgajali kakao drve\u0107e i da su imali tu \u010dast da prvi konzumiraju \u010dokoladu. Asteci su kaskalai za njima, ali morali su da kupuju od Maja, po\u0161to im nije uspevao rast pomenutog drveta.<\/p>\n<p>9. Engleska re\u010d za \u010dokoladu \u201cchocolate\u201d je nastala od astetcke re\u010di \u201cxocoatl\u201d koja se odnosila na biter, ljut napitak koji su Asteci dobijali od semenki kakaa.<\/p>\n<p>10. \u010cokolada se u 90% vremena koliko postoji konzumirala u te\u010dnom, a ne \u010dvrstom obliku.<\/p>\n<p>11. Vladar Asteka, Montezuma II je pio vi\u0161e od 50 \u010da\u0161a \u010dokolade svaki dan.<\/p>\n<p>12. \u010cokolada vam daje vi\u0161e mentalne snage i izaziva lupanje srca vi\u0161e nego ljubljenje.<\/p>\n<p>13. Prva \u010dokoladna tabla je napravljena 1847. godine od strane Josepha Fryja.<\/p>\n<p>14. Industrija \u010dokolade prema poslednjim procenama vredi vi\u0161e od 110 biliona godi\u0161nje.<\/p>\n<p>15. Najskuplja \u010dokoladica na svetu je \u010dokoladna tabla stara vi\u0161e od 100 godina. To je \u010dokoladica Cadbury koju je kapetan Robert Scott nosio sa sobom na prvom ekspediciji koja je po\u0161la na Antartik. Pre 13 godina je prodata na aukciji za 687 dolara.<\/p>\n<p>16. \u010cokoladno mleko je nastalo na Jamajci. Iako se veruje da je irski botani\u010dar Hans Sloane bio osoba koja je uz pomo\u0107 mleka i \u010dokolade napravila prvo \u010dokoladno mleko po\u010detkom 18. veka, sve vi\u0161e se veruje da je Hans bio prva osoba koja je na Jamaci konzumirala ovaj ukusan napitak.<\/p>\n<p>17. U \u010dokoladi se nalazi mali deo kofeina. U obi\u010dnoj mle\u010dnoj \u010dokoladici od 60 grama nalazi se tek 10 miligrama kofeina, dok tamnija, crna \u010dokolada sadr\u017ei daleko vi\u0161e kofeina. Jednako kao limenka Koka Kole.<\/p>\n<p>18. Studija iz 2013 godine je pokazala da ukoliko osete miris \u010dokolade u knji\u017eari, 40 odsto kupaca \u0107e pazariti neki kuvar ili romanti\u010dan roman, dok \u0107e se 20 odsto opredeliti za bilo koji \u017eanr.<\/p>\n<p>19. Amerikanci za vreme Dana zaljubljenih pojedu vi\u0161e od 8 milijardi \u010dokoladnih bombonjera, \u0161to ih \u010dini jednim od najve\u0107ih konzumatora ove slasne poslastice.<\/p>\n<p>20. Bela \u010dokolada nije \u010dokolada, ali to ste ve\u0107 znali. Kao i \u010dinjenicu da je \u010dokoladno mleko savr\u0161en napitak posle napornog treniranja.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Stvar ukusa<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Da li postoji poslastica koju \u010de\u0161\u0107e jedemo i koju vi\u0161e volimo? Verovatno ne. Upoznajte njeno veli\u010danstvo&#8230; \u010dokoladu. 1. Jedan od plja\u010dka\u0161a je uspeo pre 7 godina da pokupi iz jedne banke u belgijskom gradu Antverpenu koli\u010dinu dragulja u vrednosti od 28 miliona ameri\u010dkih dolara, navodno uz pomo\u0107 \u010dokoladice koju je ponudio obezbe\u0111enju. Bajka? 2. Za [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-157928","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/157928","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=157928"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/157928\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=157928"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=157928"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=157928"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}