{"id":157605,"date":"2014-09-11T07:58:29","date_gmt":"2014-09-11T05:58:29","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=157605"},"modified":"2014-09-11T09:42:08","modified_gmt":"2014-09-11T07:42:08","slug":"seks-droge-i-slobodno-trziste","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2014\/09\/11\/seks-droge-i-slobodno-trziste\/","title":{"rendered":"Seks, droge i slobodno tr\u017ei\u0161te"},"content":{"rendered":"<p><em><strong>Pi\u0161e: Boris Postnikov<\/strong><\/em><\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-medium wp-image-157349\" title=\"prostitucija\/sanfrancisco.cbslocal.com\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2014\/09\/prostitucija-300x227.jpg\" alt=\"\" width=\"300\" height=\"227\" \/>Evropska ekonomija ponovno posr\u0107e, BDP posvuda pada, recesija raste u retrovizoru: pa ipak, razloga za brigu nema, jer skori je rast ovoga puta statisti\u010dki zagarantiran. Od po\u010detka septembra, naime, sve \u010dlanice EU-a moraju uskladiti metodologiju ra\u010dunanja nacionalnog proizvodnog outputa, prate\u0107i precizne direktive agencije Eurostat. Me\u0111u uputama jedna nije presudna, ali je zato posebno zanimljiva: u svoje BDP-ove dr\u017eave \u0107e ubudu\u0107e ura\u010dunavati do sada uglavnom zanemarivanu ekonomiju kriminala, zbrajaju\u0107i novac potro\u0161en na ilegalne droge, \u0161verc i prostituciju.<\/p>\n<p>Ideja na prvi pogled djeluje smisleno \u2013 ekonomija se, naprosto, ne zaustavlja ondje gdje zakon povla\u010di granicu \u2013 iako je o\u010dito da po\u010diva na i\u0161\u010da\u0161enom paradoksu: formulu gospodarske zbilje brusimo pune\u0107i je novim nepoznanicama, precizniju projekciju stvarnoga stanja ciljamo naga\u0111aju\u0107i dnevni prosjek u\u0161mrkanih lajni i pla\u0107enih kopulacija. Onako, otprilike, kao \u0161to nizozemski statisti\u010dari \u2013 koji tim podacima odranije servisiraju svoj BDP \u2013 optimisti\u010dno tuma\u010de da \u201cescort djevojke moraju putovati, pa pretpostavljamo da ne stignu uslu\u017eiti vi\u0161e od jedne mu\u0161terije dnevno\u201d, dok se u kalkulacijama o skrivenom tr\u017ei\u0161tu narkotika opu\u0161teno pozivaju na \u201cpodatke s interneta\u201d: nezgoda je s kriminalom, naime, u tome \u0161to o njemu ne postoji slu\u017ebena evidencija.<\/p>\n<p>Paradoks nam, me\u0111utim, ve\u0107 na drugi pogled otkriva daleko ve\u0107e probleme: prividna iznimka statisti\u010dkog prilago\u0111avanja stvarnosti neobaveznim pretpostavkama zapravo tek zao\u0161trava i do krajnosti dovodi logiku na kojoj se ra\u010dunovodstvo nacionalnih ekonomija ionako od po\u010detka temelji. Nije li, naime, Italija jo\u0161 1987., u poznatom il sorpassu \u2013 trijumfalnom pretjecanju Velike Britanije na petom mjestu ljestvice svjetskih ekonomija \u2013 jednostavno metodolo\u0161ki obgrlila zonu sive ekonomije, pove\u0107av\u0161i BDP za \u010dak 18 posto? I nije li \u2013 da spomenemo recentniji primjer \u2013 prije manje od pola godine Nigerija ispreturala vlastitu ra\u010dunovodstvenu praksu, napuhala BDP za 90 posto, pa najednom postala najmo\u0107nijom afri\u010dkom ekonomijom? Ovakve bi se epizode vjerojatno dalo uvrstiti u almanah anegdotalnih potvrda one izlizane teze o la\u017eima, prokletim la\u017eima i statistici, da nemaju neke sasvim realne u\u010dinke. U slu\u010daju najnovijeg evropskog uskla\u0111ivanja, ti se efekti svode na \u201cizigravanje\u201d rigoroznog ograni\u010denja deficita na tri posto BDP-a: po\u0161to \u0107e ura\u010dunavanje kriminalnih aktivnosti naglo \u201cpove\u0107ati\u201d nacionalnu proizvodnju, relativni \u0107e se nivo javnog duga smanjiti, popu\u0161taju\u0107i nakratko i barem malo pritisak mjera \u0161tednje. Tek na ovom mjestu, me\u0111utim, mogu\u0107e je pouku prividnoga paradoksa statisti\u010dkog zbrajanja neizbrojivih podataka dovesti do krajnje konzekvence: na tre\u0107i pogled, napokon, jasno vidimo da je \u010ditava aktualna evropska ekonomska politika izgra\u0111ena na statisti\u010dkim konstrukcijama i politi\u010dkim odlukama, sve od metode ra\u010dunanja BDP-a pa do podjednako arbitrarne tropostotne granice deficita. I vidimo, potom, kako sveprisutna ideologija \u201cnu\u017enih mjera\u201d, neizbje\u017enih prilago\u0111avanja \u201cekonomskoj stvarnosti\u201d i \u017eivljenja \u201cu skladu s mogu\u0107nostima\u201d samo poku\u0161ava prikriti da u ekonomskoj politici nema ba\u0161 nikakve \u201cnu\u017enosti\u201d, nepromjenjive \u201cstvarnosti\u201d ni unaprijed \u201czadanih mogu\u0107nosti\u201d. Ta politika uvijek ovisi o odlukama koje donosimo. Ili, u lo\u0161ijoj verziji: odlukama koje drugi donose umjesto nas.<\/p>\n<p>A donose ih, nije novost, sasvim u skladu s neoklasi\u010dnim ekonomskim modelima i (neo)liberalnim politikama: stoga i argumenti u pozadini statisti\u010dke inauguracije trgovanja narkoticima i ljudskim tijelima dosljedno prizivaju mitove o slobodi individualnih izbora. \u201cIlegalne aktivnosti smatrat \u0107e se transakcijama onda kada se temelje na me\u0111usobnom dogovoru svih sudionika\u201d, propisuje novi evropski sistem ra\u010dunovodstva. \u201cTako je kupovina, prodaja ili razmjena ilegalnih droga ili ukradenih dobara transakcija, dok kra\u0111a to nije.\u201d<\/p>\n<p>Premda pa\u017eljivijem \u010ditanju nude nove dokaze labilnosti evropskih ekonomskih mjera, ra\u010dunovodstvene promjene po\u010divaju dakle ipak na staroj fantazmagoriji o pojedincima koji \u2013 stupiv\u0161i s pretpostavljenih jednakih pozicija u imaginarni vakuum tr\u017ei\u0161ne razmjene \u2013 bezbri\u017eno demonstriraju svoju slobodnu volju. Ni traga svakodnevnoj dru\u0161tvenoj nejednakosti, ni naznake rodne opresije, ni primisli na vladavinu klasnih podjela zadanih odnosom rada i kapitala: ako nova metodologija ra\u010dunanja BDP-a djeluje kao hipotetska konstrukcija bez intimnijeg dodira sa stvarno\u0161\u0107u, onda to nije samo zato \u0161to seriozno broji izmi\u0161ljene \u0161price i nepostoje\u0107e kondome, nego stoga \u0161to reproducira ideolo\u0161ko skrivanje eksploatacije radnika iza kartonskih kulisa pravedne trgovine. Seks, droge i slobodno tr\u017ei\u0161te: tako bi glasio vjerojatno najprecizniji naziv ovoga neoliberalnog statisti\u010dkog manevra.<\/p>\n<p>Samo, dok promovira utopijsku sliku voluntaristi\u010dkih ekonomskih transakcija s one strane zakonskih restrikcija, na svome nali\u010dju nesvjesno nosi skrivenu inverznu poruku. Poanta izjedna\u010denja legalnih i ilegalnih aktivnosti \u2013 pa makar samo u statisti\u010dkoj perspektivi \u2013 nije, naime, u tome \u0161to slobodu pojedinca napokon prepoznaje \u010dak i \u201cizvan sistema\u201d, u sferi kriminala. Poanta je, naprotiv, u tome \u0161to slobode nema ni s jedne ni s druge strane: utemeljen na eksploataciji i kapitalisti\u010dkom prisvajanju proizvoda tu\u0111eg rada, sam je sistem kriminalan s obje strane zakonske granice.<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.novossti.com\/2014\/09\/seks-droge-i-slobodno-trziste\/\" target=\"_blank\">Novossti<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Utemeljen na eksploataciji i prisvajanju proizvoda tu\u0111eg rada, sam je sistem kriminalan s obje strane zakonske granice<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-157605","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/157605","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=157605"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/157605\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=157605"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=157605"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=157605"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}