{"id":157370,"date":"2014-09-08T10:15:01","date_gmt":"2014-09-08T08:15:01","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=157370"},"modified":"2014-09-08T10:15:01","modified_gmt":"2014-09-08T08:15:01","slug":"kako-odabrati-najbolju-flasiranu-vodu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2014\/09\/08\/kako-odabrati-najbolju-flasiranu-vodu\/","title":{"rendered":"Kako odabrati najbolju fla\u0161iranu vodu?"},"content":{"rendered":"<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-thumbnail wp-image-85620\" title=\"voda\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2012\/06\/voda-150x150.jpg\" alt=\"\" width=\"150\" height=\"150\" \/>Na dekleraciji koja se nalazi na svakoj fla\u0161i vode, osim podatka koje minerale ona sadr\u017ei, navodi se i koliki je suvi ostatak. Ovaj broj zapravo defini\u0161e koja koli\u010dina minerala se dobije ako voda isparava na 180 stepeni. Stru\u010dnjaci su izra\u010dunali da su vode koje imaju manje od 500 mg suve materije na litar sa niskim sadr\u017eajem rastvorljivih minerala. Izme\u0111u 500 i 1.500 mg na litar je kategorija mineralnih voda, a vi\u0161e od 1.500 mg na litar su vode koje imaju veliku koli\u010dinu minerala.<\/p>\n<p>&#8211; Vode koje imaju ni\u017eu koli\u010dinu minerala pogodne su za svakodnevnu upotrebu, mogu da ih koriste sve generacije u neograni\u010denim koli\u010dinama &#8211; obja\u0161njava dr Nina Bulaji\u0107, savetnica za makrobioti\u010dku ishranu. &#8211; Mineralne vode imaju odre\u0111ena ograni\u010denja. Mala deca ne bi smela da piju mineralnu vodu, a odrasli zdravi ljudi treba da je uzimaju, naro\u010dito u letnjim mesecima kada gube velike koli\u010dine natrijuma i hlorda preko znoja.<\/p>\n<p>Minerali su va\u017eni za kategorizaciju, a u organizmu umamo makro i mikro minerale. Ogranizmu treba mnogo vi\u0161e makro nego mikro minerala, a u makro spadaju natrijum, hloridi, kalcijum, magnezijumu, fosfati, kalijum. Najbolje su one vode koje imaju izbalansirane sve te minerale u svom sastavu, kada ih nema ni previ\u0161e ni premalo.<\/p>\n<p>Vode koje imaju ni\u017eu koncentraciju natrijuma mogu da piju osobe koje imaju visok krvni pritisak &#8211; ka\u017ee dr Bulaji\u0107. &#8211; Dobro je i kada voda ima ne\u0161to ni\u017ei sadr\u017eaj hlorida, jer je preterana upotreba soli faktor rizika za hipertenziju. Treba voditi ra\u010duna i da li je sadr\u017eaj kalcijuma i magnezijuma dobro izbalansiran i da li su svi ti minerali u koncentacijama koje su pribli\u017ene onima koje se nalaze u organizmu, u krvi, jer se ona lako apsorbuje u crevima.<\/p>\n<p>Bitno je da je voda prijatnog ukusa. Mnogo sulfata u vodama daje neprijatan, gorak ukus. Mineralne vode imaju bikarbonate koji \u010duvaju zdravlje kostiju. Magnezijum poma\u017ee u regulisanju sr\u010danog ritma i sni\u017eavanju nivoa holesterola u krvi. Tako\u0111e, ubla\u017eava sr\u010dane tegobe, stabilizuje krvni pritisak, u\u010destvuje u regulaciji nivoa \u0161e\u0107era u krvi, pobolj\u0161ava fizi\u010dku kondiciju i reguli\u0161e rad creva.<\/p>\n<p>021.rs<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Na dekleraciji koja se nalazi na svakoj fla\u0161i vode, osim podatka koje minerale ona sadr\u017ei, navodi se i koliki je suvi ostatak. Ovaj broj zapravo defini\u0161e koja koli\u010dina minerala se dobije ako voda isparava na 180 stepeni. Stru\u010dnjaci su izra\u010dunali da su vode koje imaju manje od 500 mg suve materije na litar sa niskim [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-157370","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/157370","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=157370"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/157370\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=157370"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=157370"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=157370"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}