{"id":157273,"date":"2014-09-07T09:08:43","date_gmt":"2014-09-07T07:08:43","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=157273"},"modified":"2014-09-07T09:08:43","modified_gmt":"2014-09-07T07:08:43","slug":"homoseksualci-trebaju-crkvi-da-bolje-razumije-sto-ljubav-jest","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2014\/09\/07\/homoseksualci-trebaju-crkvi-da-bolje-razumije-sto-ljubav-jest\/","title":{"rendered":"Homoseksualci trebaju Crkvi da bolje razumije \u0161to ljubav jest"},"content":{"rendered":"

Autorka: Dea Red\u017ei\u0107<\/strong><\/em><\/p>\n

\"\"Bjesomu\u010dno sam krala minute koje smo od organizatora \u0161ibenskog FALI\u0160-a, festivala alternativne ljevice, dobili za razgovor sa zvijezdom ovogodi\u0161njeg izdanja, Teresom Forcades<\/a>. Ne zato \u0161to nam je nedostajalo vremena da dublje u\u0111emo u poruke koje ova 48-godi\u0161nja \u0160panjolska i ponosna Katalonka donijela u Hrvatsku, ve\u0107 smo se svake sekunde iznova \u017eeljeli uvjeriti da je te poruke mogu\u0107e \u010duti od \u010dasne sestre benediktinke.<\/p>\n

Dok Hrvatska skupocjenim referendumima mijenja ustav u ime homofobije, a biskupi s oltara svaku razli\u010ditost prestra\u0161eno tuma\u010de metaforom mraka i crvenih zmija, sestra Teresa u pravi \u010das stigla nas je podsjetiti da smo u svemu tome jo\u0161 uvijek \u017eivi, zdravi i normalni. Nije nas se dojmila stavom lije\u010dnice, \u0161to je po profesiji, niti rje\u010dnikom katoli\u010dke redovnice \u0161to jest njezino odre\u0111enje, ve\u0107 jednostavno\u0161\u0107u i odlu\u010dno\u0161\u0107u. Zapravo, \u010distom vjerom da su promjene u dru\u0161tvu mogu\u0107e. “Sestra Teresa na\u0161 je odgovor na \u017deljku Marki\u0107”, objasnio je to lijepo Emir Imamovi\u0107 Pirke, osniva\u010d festivala, u njegovoj najavi.<\/p>\n

Sestra Teresa je feministkinja i teologinja, a to nije jedini oksimoron koji se name\u0107e u opisu njezina lika. Naime, ova radikalna redovnica, kriti\u010darka kapitalizma, militarizma i farmaceutske industrije, velika je kriti\u010darka i Katoli\u010dke Crkve. Dok nas gorljivo uvjerava da je vrijeme odmah i sad zrelo za revoluciju, mi smo tu revoluciju hipnotizirano gledali pred sobom.<\/p>\n

“Vrijeme je za promjene”<\/strong><\/p>\n

“U Hrvatsku sam do\u0161la s jednom porukom, ali sada ih imam dvije s obzirom na to da nisam bila upoznata s ustrojem Katoli\u010dke Crkve u Hrvatskoj. Do\u0161la sam ovdje s politi\u010dkom porukom da je vrijeme za promjene i da te promjene ne\u0107e do\u0107i s vrha. Promjene ne\u0107emo do\u010dekati s novim liderima ili politi\u010darima. Vrijeme je da shvatimo da \u017eivjeti zajedno nije jednostavno, i da je \u017eivjeti pravedno jo\u0161 manje jednostavno. No, mogu\u0107e je. \u010covjeku treba vratiti dostojanstvo, a za to se vrijedi boriti, vrijedi poku\u0161ati. Vjerujem da je kapitalizam polako do\u0161ao svom kraju, jer ve\u0107ina ljudi nije sretna sa socijalnim prilikama. To je na\u0161a \u0161ansa za djelovanje<\/p>\n

U pro\u0161losti nisam prona\u0161la na\u010din za promjene koji bih ponovila, vrijeme je da napravimo ne\u0161to novo. To mo\u017eemo napraviti samo zajedno, otvorenog uma, spremni na neuspjeh i ponavljanja. Ne smijemo vjerovati liderima, moramo razumjeti kompleksnost pitanja i diskutirati o njima”<\/p>\n

Vjerujete li vi zaista u revoluciju, posebice bez nasilja?<\/em><\/p>\n

To je jako dobro pitanje. Vjerujem da mo\u017eemo napraviti revoluciju, ali smatram da bismo je u tom slu\u010daju morali napraviti opet. Ne vjerujem da mo\u017eemo stvoriti novi politi\u010dki sistem i potom se opustiti. Ka\u017eu da trenutno \u017eivimo u demokraciji, ali ne \u017eivimo. U Europi skupina nezadovoljnih gra\u0111ana ne mo\u017ee u\u0107i u parlament, to mora biti stranka. Politi\u010dke stranke da bi pre\u017eivjele trebaju novac, a novac imaju bogati ljudi. To je za\u010darani krug. U Venezueli, Boliviji ili Ekvadoru 15 posto gra\u0111ana mo\u017ee se okupiti i promijeniti sastav vlade. U Europi je to nemogu\u0107e i stalno nam odgovaraju izlikama da moramo biti dio sistema. Vjerujem da je revolucija mogu\u0107a, ali i da ona ne prestaje. Mo\u0107 politi\u010dkih stranaka mora stalno biti kontrolirana. \u0160to se nasilja ti\u010de, imali smo primjere kada su lideri dolazili na vlast dr\u017eavnim udarom, da bi bili svrgnuti, pa opet demokratski izabrani. Dakle, mo\u017ee se”<\/p>\n

U va\u0161oj knjizi spominjete termin “okretaju\u0107a vrata”, mo\u017eete li nam ga pribli\u017eiti?<\/em><\/p>\n

Politi\u010dke stranke dolaze na vlast pogurane od ekonomski jakih grupacija i korporacija. Jednom kada do\u0111u na vlast, vra\u0107aju usluge, prote\u017eiraju\u0107i jednu ili drugu industriju, a tvrtke ih uglavljuju u svoje odbore. Stvar je vrlo jednostavna; politi\u010darima se mora oduzeti pravo da vode privatan biznis. Privatna industrija nikada ne smije biti pomagana takvim uslugama vlasti. To nije te\u0161ko posti\u0107i, ni najmanje.<\/p>\n

Tvrdite da demokracija u kapitalizmu nije mogu\u0107a. Za\u0161to?<\/em><\/p>\n

Demokracija i sloboda idu zajedno. Govore nam da je tako i s kapitalizmom i slobodom, no to nije istina. Najeklatantniji primjer su vlade koje umjesto da odlu\u010duju u ime boljitka svih gra\u0111ana, odlu\u010duju u korist krupnog kapitala, a potom to nazivaju nacionalnim interesom. Nemojmo se \u0161aliti. To nije demokracija. \u010cujemo \u010desto da vi\u0161e kapitalizma zna\u010di i vi\u0161e slobode i demokracije, ali ne vjerujem u to. To nije bilo to\u010dno niti u pro\u0161losti, niti danas. Danas kapitalizam najbolje funkcionira u Kini, koja je prakti\u010dki diktatorska tvorevina. U posljednje vrijeme iznimno popularan, francuski ekonomist Thomas Piketty, tvrdi da je kapitalizam protiv svake demokracije. Kapitalizam akumulira kapital i bogatije \u010dini jo\u0161 bogatijima, a ve\u0107inu ljudi siroma\u0161nima. Jedna skupina ljudi potla\u010dena je i ovisi o odlukama bogatih, a to demokracija nije. Za demokraciju vam trebaju ljudi koji s jednakim prilikama, ljudi koji \u017eive u dostojanstvu.<\/p>\n

U svijetu \u017eivi percepcija da ako ne podr\u017eavate kapitalizam, zazivate Sovjetski savez. To su gluposti. Ja sam protiv kapitalizma jer provodi nejednakost i brani slobode.<\/p>\n

Je li i Crkvi potrebna revolucija?<\/em><\/p>\n

Naravno. Jednako kao ni u dru\u0161tvu, ne o\u010dekujem da revolucija u Crkvi do\u0111e s vrha. Ne o\u010dekujem da revoluciju napravi Papa Franjo. Ako bi ljudi s vrha pravili revoluciju, to bi bio korak unatrag. To je pravi izazov, kako probuditi ljude koji su na dnu piramide. \u010covjek mora shvatiti, “Aha, pa to sam ja. I to si ti. Mi moramo donijeti odluke i promjene”. To je revolucija. Crkva je patrijarhalna ustrojbena jedinica koja propovijeda \u0161to je dobro i zlo, ali i tvrdi da ukoliko ste \u017eena ne mo\u017eete raditi odre\u0111ene stvari. Ne volim to i ne \u017eelim to. Ne \u017eelim biti \u017eena koja ne\u0161to ne smije raditi jer je \u017eena. Treba nam zajednica u kojoj \u0107e\u0161 ne\u0161to raditi ako to radi\u0161 dobro. Iz Crkve treba iskorijeniti seksizam.<\/p>\n

Visoki crkveni du\u017enosnici s kojima smo ovih dana razgovarali nazivaju vas licemjernom, tvrde da ste do\u0161li samo prodati svoju knjigu i da ru\u0161ite crkveni nauk?<\/em><\/p>\n

Drugi vatikanski koncil govori o hijerarhiji istina kr\u0161\u0107anske vjere, a sve te istine za Crkvu nisu jednako va\u017ene. Neke istine su jako va\u017ene i njih nazivamo dogmama. Moje misli nisu proturje\u010dne nijednoj dogmi. Postoje ljudi koji ka\u017eu da vole Isusa, ali ne vjeruju da je Isus Bog. To, jasno, nisu katolici. Vjera u Krista i Sveto trojstvo najljep\u0161i i najva\u017eniji elementi kr\u0161\u0107anstva i ja to u potpunosti \u017eivim. ja govorim o moralu unutar Crkve, a to nije dogma. Ako osoba seksualno po\u017eeli osobu istog spola, to vi\u0161e nije grijeh. Grijeh je, prema Crkvi, seksualni \u010din. To je velika promjena unutar Crkve, a ja se nadam da \u0107e tih promjena biti jo\u0161. Nikome se ne svi\u0111a nasilje, iskori\u0161tavanje i prisilan seksualni \u010din, ali nitko ne bi trebao braniti vezu u kojoj jedna strana po\u0161tuje drugu i sprema je uvijek biti tu za nju.<\/p>\n

Podr\u017eavam homoseksualizam i smatram da je ta ljubav istovjetna heteroseksualnoj. Ako govorimo o nasilnoj ljubavi, ona mi se ne svi\u0111a ni kada je heteroseksualna, ni kada je homoseksualna. Ako je ljubav iskrena i \u010dista, svi\u0111a mi se, bila ona heteroseksualna ili homoseksualna. Mislim da se to svi\u0111a i Bogu.<\/p>\n

Mo\u017eda \u0107e va\u0161a publika \u010ditaju\u0107i ovaj \u010dlanak pomisliti da je rije\u010d o iluziji jedne redovnice, posebno jer u Bibliji postoje dijelovi koji ka\u017eu da je homoseksualizam ne\u0161to kvarno. No, u Bibliji pi\u0161e i to da oboljele od kuge treba kamenovati, pa to danas vi\u0161e ne radimo. Po\u0161tujem Bibliju, ali ne radimo sve ono \u0161to pi\u0161e u Bibliji. U njoj uostalom pi\u0161e da \u017eene ne bi smjele biti blizu oltara dok imaju menstruaciju jer su ne\u010diste. Biblija daje mogu\u0107nost izbora, a mi imamo odgovornost da donosimo odluke. Kada pri\u010damo o ljubavi potrebno je vrednovati kvalitetu te ljubavi.<\/p>\n

Nastavit \u0107u teolo\u0161ki, jer kada govorimo o ljubavi, potrebno je napomenuti da je Bog zapravo ljubav. Sve \u0161to ima veze s ljubavlju, ima veze s Bogom. U okviru katoli\u010dke crkve Bog je Presveto trojstvo. Ta ljubav je ideal kr\u0161\u0107anske ljubavi.<\/p>\n

Oni se ne vole jer otac ima ne\u0161to \u0161to sinu treba, ve\u0107 se vole iz dra\u017eesnosti, ili jednostavno iz ljubavi. Kada nekoga volite \u010desto ne mo\u017eete opisati za\u0161to. I vas netko voli, ne zato \u0161to ste lijepi ili ljubazni, jer ako vas voli, voljet \u0107e vas i kada to izgubite. Postoji ne\u0161to dublje. Bit braka je ljubav. Homoseksualizam mo\u017ee biti blagoslov za Crkvu da bolje shvati \u0161to to ljubav jest.<\/p>\n

Hrvatska je nedavno u milijunima kuna platila referendum koji je u Ustav unio definiciju braka kao zajednicu isklju\u010divo mu\u0161karca i \u017eene. Vidite li u tome kr\u0161enje ljudskih prava i sloboda?<\/em><\/p>\n

Ve\u0107ina gay aktivista koje poznajem niti ne \u017eele brak, smatraju ga previ\u0161e konzervativnim. Naviknuli su da kao gayevi pro\u0161iruju nove vidike i ne \u017eele se vratiti.. To po\u0161tujem. Ponovo se vra\u0107am sa sakrament, u kojem se dvoje ljudi obvezuje da \u0107e biti tu, jedan za drugog. Spremni su se javno obvezati na vjernost do kraja \u017eivota. To je klju\u010dni element braka i jako je mo\u0107an. Ve\u0107ina heteroseksualnih parova mo\u017ee imati djecu, a homoseksualni parovi ne mogu bez pomo\u0107i, \u0161to mi se pretjerano ne svi\u0111a. To jasno ka\u017eem. Smatram da su djeca uistinu dar i ne vidim ni\u0161ta prirodno u tome da dijete nikada ne sazna tko mu je otac. No, nemam nikakvih problema s usvajanjem djece. Smatram da homoseksualni par mo\u017ee odgojiti savr\u0161eno normalno i zdravo dijete. Imam i primjer za to, u Srednjem vijeku u samostanima su se odgajala djeca. Samostani su tako\u0111er istospolne zajednice.<\/p>\n

Ovih ste se dana u \u0160ibeniku upoznali lik i djelo lokalnog biskupa Ante Ivasa, koji se s oltara buni protiv buke no\u0107nih klubova, a dje\u010dju predstavu u kojoj mu\u0161karac glumi \u017eenu naziva pornografijom. Kako gledate na te poruke?<\/em><\/p>\n

Ne mogu to razumjeti, jer u pro\u0161losti su mu\u0161karci u pravilu igrali \u017eenske uloge u predstavama. Danas se to radi iz vi\u0161e razloga, zbog zanimljivosti, humora, umjetnosti ili vam jednostavno nedostaje mu\u0161karac ili \u017eena u kadru. Za mene je to pozitivno. Ne vjerujem da su rodne uloge ne\u0161to pretjerano va\u017eno. Kada me pitate je li u redu da biskup o tome govori, ponovit \u0107u da ne o\u010dekujem vidjeti promjene s vrha Crkve. Ako katolici u \u0160ibeniku ne \u017eele gledati takvu predstavu, oni to mogu rije\u0161iti u roku minute. Ne vjerujem u pri\u010du “lo\u0161 biskup i jadni ljudi”. Ljudi imaju svoje glave. \u010cesto to govorim vjernicima u \u0160panjolskoj – ako \u017eelimo \u017eenu kao poglavarku Crkve, to mo\u017eemo dobiti u roku od 24 sata. Biskup mo\u017ee biti problem, ali ljudi imaju mo\u0107 i to moraju shvatiti. Ako vam se ne svi\u0111a biskup, ne idite u Crkvu. Ili smognite snage, ustanite i recite ne\u0161to.<\/p>\n

Kazali smo, pa su nam rekli da “smo protiv domovine”<\/em><\/p>\n

Morate djelovati kreativno. Snaga je u nama, u ljudima koji smo na dnu. Pa u\u010dinimo ne\u0161to, ako u to vjerujemo.<\/p>\n

Index.hr<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ikona europske ljevice Teresa Forcades: Vjerujem da je revolucija mogu\u0107a, ali i da ona ne prestaje.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":157274,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-157273","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/157273","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=157273"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/157273\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/157274"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=157273"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=157273"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=157273"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}