{"id":155956,"date":"2014-08-25T08:13:11","date_gmt":"2014-08-25T06:13:11","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=155956"},"modified":"2014-08-26T14:01:54","modified_gmt":"2014-08-26T12:01:54","slug":"od-gline-do-stijene","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2014\/08\/25\/od-gline-do-stijene\/","title":{"rendered":"Od gline do stijene"},"content":{"rendered":"
Pi\u0161e: Ivan Nuji\u0107<\/strong><\/address>\n

\"\"Prvi zidar, prema Bibliji, bio je Kajin: sagradio je, dodu\u0161e ne znamo od \u010dega ni kako, ni manje ni vi\u0161e nego jedan grad. Arhitekti babilonskog tornja navodno su izumili opeku, koju su pekli na vatri, a umjesto \u017ebuke (ono \u0161to se stvrdnjava, zbija?) koristili su paklinu (od glagola pe\u0107i), tj. smolu (doslovno: ono \u0161to polako gori).<\/p>\n

Od slavenske rije\u010di \u010derp\u044a ispekli su Hrvati crijep (Turci su im donijeli \u0107erpi\u010d, nepe\u010denu opeku), a manje-vi\u0161e od istoga je materijala i \u0161erpa, prvotno zemljana posuda, kojoj su bli\u017ei i dalji srodnici maked. odnosno ruski \u010derep i njem. Scherbe \u2013 sve u zna\u010denju lubanja. Nadalje, prvu su im opeku preko njema\u010dkih dostavlja\u010da (Ziegel) prodali Rimljani, iako je njihova tegula, sude\u0107i po obliku rije\u010di, prvotno slu\u017eila kao crijep (tegere \u2013 pokrivati), dok su zidove pravili od kamena, istoga materijala od kojega se, po vjerovanju Indoeuropljana, sastojao i nebeski svod (njem. Himmel, eng. heaven). Da stari Hrvati kao ni ostala slavenska bratija nisu bili bogzna kakvi neimari (tur. mimar \u2013 graditelj), vidi se i po tome \u0161to su rije\u010di zid, zdanje, zidati i sl. izrasle iz drevnog korijena koji je zna\u010dio lijepiti glinom. Napustiv\u0161i te svoje ljepare, neki su Slaveni u na\u0161im krajevima kopali zemunice \u2013 otuda nazivi mjesta Zemun i Semeljci (u Slavoniji) \u2013 no ubrzo nakon seobe naroda po\u010deo je glagol zidati zna\u010diti graditi od kamena, tj. od stijene (njem. Stein, eng. stone). To se nekim Slavenima, npr. Rusima i nekim Hrvatima, toliko svidjelo da su imenicu zid posve zabacili, a sve zidove nazvali stijenama. Nekako u to vrijeme svoje su ime dobile i stjenice.<\/p>\n

Zate\u010dene gr\u010dke i rimske zidine po ju\u017enoj Hrvatskoj i danas se zovu miri prema lat. murus \u2013 zid, od \u010dega potje\u010de i njem. Mauer \u2013 zid. Ina\u010de, masivne obrambene zidove Rimljani su zvali moenia, \u0161to je u vezi lat. glagolom munire (utvrditi, opskrbiti \u2013 otuda i municija) i na\u0161om imenicom mjesto, prvotno: stani\u0161te, prebivali\u0161te (otuda Novo Mesto). Neki su balkanski Slaveni svoja naselja radi obrane tako\u0111er ogra\u0111ivali, i to drvenom ogradom (Francuzi bi rekli palissade, prema palis \u2013 kolac), gustom poput falange, gr\u010dkog bojnog reda, pa otuda balkanizam palanka \u2013 gradi\u0107, stra\u017eara. Turcizam duvar, u zna\u010denju zid, danas je vrlo rijedak, a sa\u010duvao se u izreci dotjerati cara do duvara, tj. nemati izlaza odnosno prisiliti koga na ustupak.<\/p>\n

Svijetlo rije\u010di<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Prvi zidar, prema Bibliji, bio je Kajin: sagradio je, dodu\u0161e ne znamo od \u010dega ni kako<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":155957,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-155956","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/155956","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=155956"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/155956\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/155957"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=155956"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=155956"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=155956"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}