{"id":155677,"date":"2014-08-22T08:00:44","date_gmt":"2014-08-22T06:00:44","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=155677"},"modified":"2014-08-21T22:06:23","modified_gmt":"2014-08-21T20:06:23","slug":"jesu-li-ekonomska-pitanja-svjetonazorska","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2014\/08\/22\/jesu-li-ekonomska-pitanja-svjetonazorska\/","title":{"rendered":"Jesu li ekonomska pitanja “svjetonazorska”?"},"content":{"rendered":"

Autor: Karlo Jurak<\/em><\/strong><\/p>\n

\"\"Sve se \u010de\u0161\u0107e, pa i u ozbiljnijim politi\u010dkim analizama, radi dosta stroga polarizacija izme\u0111u ekonomskih pitanja i onih drugih koje se uglavnom neprecizno naziva “svjetonazorskim”, “dru\u0161tvenim” i(li) “kulturolo\u0161kim”. Tako je netko ekonomski ljevi\u010dar, ali svjetonazorski desni\u010dar, ili obrnuto, ili koje ve\u0107 varijacije postoje. Za\u0161to je vrlo nezahvalno, neprecizno, ali i \u0161tetno raditi tu polarizaciju, pa makar to bilo i za potrebe online “politi\u010dkih testova” koji otkrivaju u kojem se kvadrantu tko nalazi?<\/p>\n

Prije svega, o\u010dit je problem s nazivom kojim se imenuje ovaj drugi set pitanja. Mo\u017eda je “kulturolo\u0161ko” najbolja solucija (uzmimo u obzir da je to zajedni\u010dki nazivnik za pitanja poput abortusa, homoseksualnih brakova, nacionalnih manjina, religijskih zajednica, tradicionalnih vrijednosti, itd.), ali tu “kultura” dosta ograni\u010dava – tu neka pitanja nisu pitanja kulture u onom smislu kako se ina\u010de “kultura” poima. “Dru\u0161tveno” je pak najlo\u0161ija solucija jer time ispada, u kontrastu s “ekonomskim”, da ekonomska pitanja nisu dru\u0161tvena pitanja, tj. da ekonomija nije dio dru\u0161tva, \u0161to ili je suludo razmi\u0161ljanje, ili otkriva skrivenu su\u0161tinu onoga koji postavlja takvu polarizaciju i imenuje polove (to je, dakako, liberalna ekonomska filozofija poznata jo\u0161 od klasi\u010dnih politi\u010dkih ekonomista za koje je teorijska ekonomija jedna od prirodnih znanosti, a primijenjena obuhva\u0107a “umije\u0107e” upravljanja poduze\u0107em – moglo bi se re\u0107i jedna od tehni\u010dkih znanosti, nikako ne dru\u0161tvena). “Svjetonazorsko” je rje\u0161enje kad se uvidi da i “kulturolo\u0161ko” i “dru\u0161tveno” manjkaju, ali tu tek nastaje problem – \u0161to je svjetonazor, \u0161to ga zna\u010di imati? Nisu li i ekonomska pitanja (o tome kako ekonomija, tj. proizvodni odnosi trebaju funkcionirati) stvar svjetonazora? Ako je rije\u010d o prirodnim zakonima, onda nisu stvar svjetonazora, ali za\u0161to se to tako (pa i na latentan na\u010din) uzima samorazumljivo?<\/p>\n

Prema Marxu, “ekonomsko” je dio baze, a ovo “drugo” (“kulturolo\u0161ko”, ali i “politi\u010dko”) dio je nadgradnje. Ako “presje\u010demo” jedno dru\u0161tvo u odre\u0111enom vremenu, vidjet \u0107emo odre\u0111ene proizvodne odnose (samu bazu) te set misli i vjerovanja (svjetonazora), tj. nadgradnju. Ali ba\u0161 taj dominantni svjetonazorski set mora biti takvim u odre\u0111enom povijesnom trenutku da ukazuje kako je baza “prirodna”, te kako su odnosi u njoj onakvima kakvi bi trebali biti. Nevjerojatno je zapravo koliko i ova spomenuta polarizacija stvara takav dojam – svjetonazorska pitanja obi\u010dno se smatraju pitanjima koja nemaju veze s ekonomijom, ali ba\u0161 ona omogu\u0107uju da odre\u0111ena ekonomija bude ovakvom ili onakvom. Prije svega zato \u0161to se iz njih isklju\u010duje mogu\u0107nost da je ekonomija stvar svjetonazora. Kada bismo zamijenili to “svjetonazorsko” “ideolo\u0161kim”, stvar bi postala razumljivija pa i iz marksisti\u010dkog rakursa – ve\u0107 u bazi postoji ideologija (karakter novca primjer je za to), a svaka je ideologija vezana uz odre\u0111enu konkretnu dru\u0161tvenu praksu bila ona u\u017ee vezana uz ekonomiju ili ne.<\/p>\n

Nadalje, ekonomisti su dio nadgradnje i svatko od njih, svjesno ili nesvjesno, ima neki svoj ekonomski svjetonazor (o tome kako ekonomija treba funkcionirati) kojim su “kota\u010di\u0107” u nadgradnji (neovisno o tome djeluju\u0107i tako da brane status quo ili da poku\u0161aju biti revolucionarnima) direktno se odnose\u0107i na bazu. Stroga polarizacija izme\u0111u baze i nadgradnje vrlo je osjetljiva, ali toga su i marksisti svjesni – kada bi se, naime, dr\u017eali te fiksacije, te\u0161ko bi objasnili mogu\u0107nost slobodnog revolucionarnog akta (promjene dru\u0161tveno-ekonomskih formacija bile bi naturalizirane, ako bi se gledale kroz spontanitet), a to te\u0161ko da bi danas ijedan marksist \u017eelio.<\/p>\n

Nisu li, dakle, i ekonomska pitanja stvar svjetonazora kada set misli i vjerovanja o tome kako ekonomski \u017eivot treba funkcionirati nastaje u domeni “svjetonazorskoga” (koje se nezahvalno postavlja kao razli\u010dito od “ekonomskog” pa u “politi\u010dkom” imamo te dvije osi)? Za\u0161to zagovarati slobodno tr\u017ei\u0161te ili dr\u017eavnu intervenciju ne bi bilo stvar svjetonazora? Po \u010demu to nije stvar svjetonazora za razliku od pitanja homoseksualnih brakova? Da stvar svedemo do kraja, po \u010demu ekonomski stavovi nisu ujedno i dru\u0161tveni i kulturolo\u0161ki stavovi kada je preo\u010dito da ekonomija neprestano ulazi u razne oblike kulturne proizvodnje i slu\u017ei se nekom tradicijom? Obrnuto isto vrijedi, ono \u0161to se naziva kulturom i tradicijom uvijek slu\u017ei nekom ekonomskom procesu, nekoj konkretnoj proizvodnoj praksi.<\/p>\n

Imati svjetonazor zna\u010di imati ideologiju, tj. odnositi se prema konkretnim praksama (bile one ekonomske, politi\u010dke ili kulturne u u\u017eem smislu) s odre\u0111enim predod\u017ebama kojima se te prakse opravdavaju ili kritiziraju. Za to je manje va\u017eno (bar u smislu da se radi naivna distinkcija) je li odre\u0111eni aspekt svjetonazora vezan za funkcioniranje ekonomije, odnosa spram tradicije ili za ure\u0111enje dr\u017eave jer je njegov svaki aspekt vezan za proizvodnju dru\u0161tva u cjelini – dru\u0161tva od kojega je nemogu\u0107e jednozna\u010dno i do kraja razlu\u010diti njegov ekonomski, politi\u010dki i kulturni aspekt. Svjetonazori ne \u017eive u oblacima pa da se projektiraju na konkretna pitanja tradicije i kulture, ve\u0107 \u017eive zajedno s konkretnim praksama koje se ti\u010du svakog aspekta dru\u0161tva. Prema tome, suludo je odvajati “ekonomska” i “svjetonazorska” pitanja te sukladno tome raditi opoziciju izme\u0111u ljevice i desnice (naro\u010dito kada \u010dak i “ekonomska” pitanja uop\u0107e ne igraju ulogu oko toga ho\u0107emo li koga percipirati kao ljevi\u010dara ili desni\u010dara \u0161to je kod nas slu\u010daj).<\/p>\n

\u017divimo u dru\u0161tvu koje, izme\u0111u ostalog, opstaje od spomenute polarizacije. Vrlo je va\u017eno opreku “ljevica-desnica” izgraditi primarno na setu “neekonomskih” pitanja. Vrlo je va\u017eno klati se oko pitanja homoseksualnih brakova jer ta pitanja navodno s ekonomijom nemaju veze. Vrlo je va\u017eno prezentirati da je Milanovi\u0107 ljevi\u010dar, a Vu\u010di\u0107 desni\u010dar, dok donose isti zakon \u0161tetan za radnike, a dobar za poziciju kapitala.<\/p>\n

H-alter<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Vrlo je va\u017eno klati se oko pitanja homoseksualnih brakova jer ta pitanja navodno s ekonomijom nemaju veze.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-155677","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/155677","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=155677"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/155677\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=155677"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=155677"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=155677"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}