U spomen palim borcima Velike Britanije i u \u010dast stogodi\u0161njice okon\u010danja Prvog svjetskog rata, kula \u201cThe Tower of London remembers\u201d je na ideju umjetnika Paula Kumisa bila okru\u017eena kerami\u010dkim cvjetovima maka, u znak sje\u0107anja na \u017ertve koji su izgubili svoje \u017eivote u tim krvavim sukobima.<\/p>\n
Ovo umjetni\u010dko djelo koje je nazvano \u201cBlood Swept Lands and Seas of Red\u201d se sastoji od ukupno 888.246 vje\u0161ta\u010dkog cvijeta maka koje je \u201cposa\u0111eno\u201d oko i na kuli, a svaki od njih predstavlja jednog vojnika koji je izgubio \u017eivot tokom rata.<\/p>\n
Prvi mak je zasadio Kravford Batler, \u010dovjek koji je progla\u0161en najstarijim \u010duvarem ove kule, poznatiji kao Bifters.<\/p>\n
\u201cSa\u0111enje\u201d maka \u0107e se zavr\u0161iti 11. novembra ove godine, a kada se cio projekat privede kraju, cvije\u0107e \u0107e okru\u017eiti \u010ditavu kulu.<\/p>\n
Ina\u010de, u ovoj kuli je do kraja avgusta 1914. godine bilo regrutovanja vi\u0161e od 1.600 vojnika, gdje su zasnovali \u201cFusiliers\u201d i danas predstavlja jedan od muzeja posve\u0107enih Velikom ratu. Tako\u0111e je slu\u017eila i kao jedno od vojnih skloni\u0161ta za \u010duvanje oru\u017eja.<\/p>\n
Pored toga \u0161to je njene prostorije koristila vojska, ova istorijska tvorevina je jedno vrijeme predstavljala i zatvor za 11 \u0161pijuna, koji su dovedeni u London i bili ispitivani od strane narednika Sir Basil Tomsona, a kroz 24 \u010dasa su bili pogubljeni.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
U spomen palim borcima Velike Britanije i u \u010dast stogodi\u0161njice okon\u010danja Prvog svjetskog rata, kula \u201cThe Tower of London remembers\u201d je na ideju umjetnika Paula Kumisa bila okru\u017eena kerami\u010dkim cvjetovima maka, u znak sje\u0107anja na \u017ertve koji su izgubili svoje \u017eivote u tim krvavim sukobima. Ovo umjetni\u010dko djelo koje je nazvano \u201cBlood Swept Lands and […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[13],"tags":[],"class_list":["post-154782","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-video"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/154782","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=154782"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/154782\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=154782"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=154782"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=154782"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}