{"id":154768,"date":"2014-08-12T07:42:33","date_gmt":"2014-08-12T05:42:33","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=154768"},"modified":"2014-08-11T14:51:01","modified_gmt":"2014-08-11T12:51:01","slug":"kapitalizam-je-amoralno-drustvo","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2014\/08\/12\/kapitalizam-je-amoralno-drustvo\/","title":{"rendered":"Kapitalizam je amoralno dru\u0161tvo"},"content":{"rendered":"

\"\"Prof. dr. sc. Slavko Kuli<\/strong>\u0107 netipi\u010dan je hrvatski znanstvenik, koji promi\u0161lja aktualnu stvarnost u kojoj se nalazimo i vrlo izravno, bez zadr\u0161ke reagira na probleme, razmi\u0161ljaju\u0107i prije svega o koristi zajednice koju njegovo djelovanje mo\u017ee polu\u010diti. Misao dr. Slavka Kuli\u0107a sinteza je vi\u0161e vrsta znanja, i onih s podru\u010dja ekonomije, koja je bila polazi\u0161na to\u010dka obrazovanja i egzistencije ovog dugogodi\u0161njeg profesora na Ekonomskom institutu u Zagrebu, a koji je danas u mirovini, ali i s podru\u010dja sociologije, prava, filozofije, me\u0111unarodnih odnosa, polja na kojima se tijekom \u017eivota dodatno usavr\u0161avao. Iza ovog iznimno vrijednog humanista cijeli je niz objavljenih radova, spomenut \u0107emo tek nekoliko \u2013 \u00bbLa\u017ena zora globalizacije\u00ab, \u00bbGlobalizacija i trajektorij RH u svijetu interesa i dr\u017eava\u00ab, \u00bbKvartalni kapitalizam i njegovi dometi na tlu Hrvatske\u00ab, \u00bb\u0160to je to samosvijest suvremenog svijeta?\u00ab\u2026 Dr. Slavko Kuli\u0107 aktivan je \u010dlan ljudske zajednice, na \u010dijoj dobrobiti \u017eeli raditi, a protiv nasilja i zlouporabe temeljnih ljudskih vrijednosti, ugro\u017eenih danas posvuda u svijetu. Stalni je \u010dlan Hrvatske akademije ekonomskih znanosti, Hrvatskog vije\u0107a europskih pokreta, Me\u0111unarodnih filozofa za mir, Svjetskog parlamenta\u2026 Misao dr. Slavka Kuli\u0107a oslobo\u0111ena je mnogih uvjetovanosti, pa je uvijek poticajna za susret i njeno pribli\u017eavanje \u010ditateljstvu.<\/p>\n

Vi ste ve\u0107 nekoliko godina unazad isticali da u Hrvatskoj ne znamo to\u010dnu visinu na\u0161ega vanjskoga duga. Da li trenutno postoje neke raspolo\u017eive informacije o to\u010dnoj visini duga?<\/strong><\/p>\n

\u2013 Pravi bi odgovor bio da je najte\u017ee saznanje da ne znamo stanje inozemnog duga. \u017divot i na\u010din \u017eivota na dug pita za stanje deficita svijesti. Dug nije problem, nego je problem psihologija pomo\u0107i \u2013 najamna psihologija, najamna ekonomija i najamna politika. Zna\u010di dug nije slu\u010dajan, on je posljedica na\u010dina vo\u0111enja dru\u0161tva. Istina je da nemamo svijesti o tome, jer na\u0161a svijest izvire iz na\u0161eg primitivnog na\u010dina mi\u0161ljenja i \u017eivota. Jer ta primitivna struktura koja misli da \u0107e opstati na tu\u0111oj mo\u0107i ima duboki problem u sebi i duboko nerazumijevanje, zato na\u0161a svijest ne upravlja na\u0161om stvarnosti, ve\u0107 stvarnost civilizacije koja po\u010diva na novcu i po\u010diva na nasilju i pohlepi, takva stvarnost pita da li smo mi razumjeli uvjete svoga na\u010dina \u017eivota i svoga opstanka? Vlast na dug ne mo\u017ee biti beskona\u010dna, na taj na\u010din se narod vodi u zabludu. Mi ne mo\u017eemo opstati na tu\u0111oj mo\u0107i. Inteligentna bi\u0107a i kralje\u017enjaci svoj \u017eivot obavljaju pomo\u0107u svog samokretanja, dakle proizvodnjom slobode i slobodom proizvodnje svoga \u017eivota. Zna\u010di, problem je u nama, i rje\u0161enje je u nama. Nije problem u ustroju svijeta, koji po\u010diva na pohlepi i na nasilnim odnosima, ve\u0107 u nama, koji nismo razumjeli uvjete svoga \u017eivota, i to da opstanak na tu\u0111oj mo\u0107i nije mogu\u0107. Na to sam upozoravao jo\u0161 60-ih godina pro\u0161log stolje\u0107a, kada sam upozoravao da socijalizma na dug nema, i da \u0107e nam se dogoditi ono \u0161to se je dogodilo.<\/p>\n

Vi tako\u0111er ka\u017eete da mi nemamo ni vlastitu monetarnu vlast, niti monetarni sustav, na\u0161a valuta zapravo nema te\u017einu, ona slu\u017ei samo kao sredstvo transakcije\u2026<\/strong><\/p>\n

\u2013 To\u010dno je. Hrvatska ima dublje probleme od ovih koji se nama pokazuju. Trebamo rekonstituciju dru\u0161tva i dr\u017eave, promjenu ustava RH koji bi uklju\u010dio monetarnu vlast u jedinstvo vlasti RH. S obzirom da se hrvatsko dru\u0161tvo nije politi\u010dki konstituiralo, bez politi\u010dkog konstrukta nema pravnog konstrukta. Na to upozoravam ve\u0107 24 godine, ali na to se nitko ne obazire, nitko od onih upravlja\u010dkih struktura koje na vrlo primitivan na\u010din upravljaju ovom stvarno\u0161\u0107u. Moje je mi\u0161ljenje da bez konstrukta dru\u0161tva mi i dalje idemo u sve dublju neravnote\u017eu, u smislu stabilne neravnote\u017ee, na sve ni\u017eoj razini kvalitete \u017eivota. Stanje svijesti naroda je takvo kakvo jest, problem vi\u0161e nije ni u vjerskom ni u politi\u010dkom determinizmu, ja mislim da je ipak prije svega problem u znanstvenom determinizmu, zbog nekriti\u010dkog mi\u0161ljenja o tome \u0161to se doga\u0111a. Jer takozvana znanost je kolaborirala sa evolucionizmom, sekularizmom, ili podupire kreacionizam. Svijest naroda ovog prostora je proizvod ograni\u010denosti koja proizlazi iz kreacionizma, vjerskog determinizma \u2013 njih je otprilike 89 posto \u2013 i oko 11 posto je onih koji spadaju u sekularizam, etatizam ili evolucionizam, koji je po svojoj prirodi nasilan, koji nas je zagrlio, a savez s njim je stvorila i na\u0161a financijska i politi\u010dka oligarhija koja radi u svom interesu.<\/p>\n

Evolucionizam i kreacionizam<\/span><\/p>\n

Evolucionizam isklju\u010duje moralnost u pona\u0161anju ljudi?<\/strong><\/p>\n

\u2013 Evolucionizam isklju\u010duje moralnost u pona\u0161anju pojedinca i naroda spram drugih, dok kreacionizam ipak nije izostavio moralnost, ali on gradi svoju mo\u0107 na filozofiji straha od boga u zagrobnom \u017eivotu, pa na taj na\u010din mo\u017ee iznuditi pobo\u017enost, ali opet podre\u0111enost. I evolucionizam i kreacionizam javljaju se nad ovom stvarno\u0161\u0107u kao paraziti, i kod jednih i drugih manjina vlada nad ve\u0107inom. Ta dva ograni\u010dena mi\u0161ljenja nas onesposobljavaju da prosu\u0111ujemo po dubini svoju ljudsku prirodu, koja nije \u017eivotinjska, ve\u0107 bi morala biti moralna. Jer taj dublji uvid u ljudsku prirodu ipak je onaj koji daje prostor procesu o\u010dovje\u010davanja, za razliku od ovih procesa koji nas vode u ras\u010dovje\u010davanje.<\/p>\n

Ta dru\u0161tvena subjektivnost koja odbacuje radno sposobnog pojedinca u dru\u0161tvu pita \u2013 tko je taj tko ima pravo da isklju\u010duje ljude iz socijaliteta? Mi ljude u \u0161kolama ve\u0107 pripremamo za nasilno pona\u0161anje, jer ono pogoduje kasnije politici koja se bazira na nasilnom prisvajanju. Nasilje ne daje razvoj, a nema se tko suprotstaviti nasilju kao obliku razvoja koji trenutno vlada svijetom. Me\u0111utim, znanost je tu zakazala, nije razumjela da se liberalna doktrina transformirala u ne\u0161to \u0161to smo samo prihvatili \u2013 u neoliberalnu. Dug je postao sredstvo manipulacije svijetom, 93 posto ljudi svijeta su du\u017enici. Sve \u0161to se danas doga\u0111a upozorava da svijet ima nemirnu budu\u0107nost, jer bogati i mo\u0107ni nemaju mjere u hranjenju svoje pohlepe. Kada se radi o odnosima sa Zapadnom Europom, koja je imperijalisti\u010dka, mi smo prisiljeni da svoj proizvod dajemo ispod cijene, cijenu rada nismo i ne mo\u017eemo nikada naplatiti. Nama sa Zapadnom Europom ostaju dvije mogu\u0107nosti \u2013 da pla\u0107amo ve\u0107u cijenu kapitala, ili da radimo za ni\u017eu cijenu rada. Po svoj prilici tu se radi o ovom drugom. Pa se otvara pitanje da li je nezaposlenost, proces ras\u010dovje\u010davanja, da li je on na kraju, ili je tek na po\u010detku? Ne mo\u017eemo optu\u017eiti svijet, ve\u0107 one koje misle da vode ovu na\u0161u stvarnost tu u Hrvatskoj. Mi ovdje nemamo politi\u010dkog konstrukta, niti pravnog konstrukta. Zna\u010di, sve je i dalje raspolo\u017eivo do kona\u010dne pokradenosti. Ako smo se prepustili tome, onda ja vi\u0161e ne vidim problem u onima koji misle da nas vode, nego u onima koji dozvoljavaju takvo lo\u0161e vo\u0111enje. Financijska i politi\u010dka oligarhija je privatizirala monetarnu politiku i otu\u0111ila s interpersonalnim savezom financijske oligarhije zapada. Hrvatska akumulacija je oko 340 milijardi kuna data na upravljanje stranim bankama, pa je sve skuplje koristimo kao tu\u0111u.<\/p>\n

Trgova\u010dka strategija<\/span><\/p>\n

Mi bismo se kao dru\u0161tvo prema va\u0161em mi\u0161ljenju trebali orijentirati na stvarala\u010dko, a ne na trgova\u010dko. Me\u0111utim kod nas se ba\u0161 stvarala\u010dka komponenta \u017eeli zako\u010diti.<\/strong><\/p>\n

\u2013 Ona je u potpunosti izostavljena iz konstrukta dru\u0161tva. A mi ne mo\u017eemo opstati na tu\u0111oj mo\u0107i. Mo\u0107 na kojoj mo\u017eemo opstati mora biti iz nas samih. A ona se dobiva stvaranjem novih vrijednosti, od poljoprivredne proizvodnje do industrije. Me\u0111utim mi smo i poljoprivredu i industriju u potpunosti izostavili i okrenuli se trgova\u010dkoj strategiji u kojoj je dr\u017eava nabavna slu\u017eba koja mo\u017ee uvesti \u0161to ho\u0107e, ali ako plati PDV unaprijed. Ja ne vidim problem u izvr\u0161noj vlasti, ve\u0107 u zakonodavnoj, jer zakonodavna ima mogu\u0107nost da po \u010dlanku 80. iz ustava kontrolira vladu, me\u0111utim Vlada je proizvela tolike dugove a da nitko u Saboru to ne zna, a niti u hrvatskoj javnosti. Tu se otvara pitanje kako to da je hrvatski Sabor pre\u0161utio to \u0161to Vlada radi, a Sabor mora kontrolirati izvr\u0161nu vlast? Ako nema osobne i dru\u0161tvene odgovornosti kod ljudi koji su ovo dru\u0161tvo dvadeset i vi\u0161e godina vodili, a \u010dak i prije, vjerojatno \u0107emo se pitati i za njihovu povijesnu odgovornost.<\/p>\n

Cijeli proces privatizacije koji nas je, kao dr\u017eavu, jako ko\u0161tao, zapravo uop\u0107e nije zakonski proveden?<\/strong><\/p>\n

\u2013 To\u010dno. Oko 90 posto pretvorbe i privatizacije je nezakonito, na to smo upozoravali. No to nije samo pitanje tko je dozvolio takva politi\u010dka odobravanja i na koji na\u010din preuzimao poduze\u0107a, kapital i sve \u0161to se zateklo, nego je problem danas da li je hrvatsko poduzetni\u0161tvo legitimno na tako ste\u010denom vlasni\u0161tvu ili nije? Zna\u010di, strani investitori ne dolaze k nama slu\u010dajno, ve\u0107 oni znaju za to stanje u kojem se na\u0161e poduzetni\u0161tvo nalazi, a ono je ne\u0161to \u0161to tra\u017ei odgovornost i obja\u0161njenje na\u010dina na koji su do\u0161li do kapitala. Mi imamo daleko dublje probleme od onih za koje na\u0161a javnost zna. Me\u0111utim, znanost je to pre\u0161utjela, politika je to zloupotrijebila, a crkva je uspjela povratiti imovinu kroz \u010din refeudalizacije odnosa i o\u017eivjela do te mjere da stje\u010de mo\u0107 da se mije\u0161a u socijalitet i odre\u0111uje \u0161to \u0107e tko u\u010diti otvaraju\u0107i \u0161kole vjerskog determinizma. Mi se gubimo u tranziciji, nismo razumjeli procese u koje nas je netko uveo na razini svijeta ni Europe, \u0161to zna\u010di da nam prijeti opasnost da nestanemo u tranziciji kao druge kulture prije nego \u0161to postanemo subjekt civilizacije, odnosno dr\u017eava. O tome se ne govori. Ono \u0161to se govori nema nikakvo znanstveno ni stru\u010dno utemeljenje, tako da \u017eivimo u gomili la\u017enih odnosa, i tragi\u010dno je da je la\u017e jo\u0161 uvijek ja\u010da od svake istine na ovom prostoru, bilo da je priop\u0107avaju javnosti pojedinci ili institucije.<\/p>\n

Povijesna odgovornost<\/span><\/p>\n

Vjerojatno imate uvid u to kakva je situacija trenutna u na\u0161em susjedstvu, na tlu Europe?<\/strong><\/p>\n

\u2013 Ono \u0161to se za sada zna, najdalje su u tranziciji pogre\u0161no oti\u0161li Ma\u0111ari, a mi smo odmah iza njih. Oko nas, stanje na ju\u017enom dijelu isto\u010dne Europe je stanje podlo\u017enosti evropskom kapitalizmu. Zna\u010di da su prihvatili podlo\u017enost kao oblik postojanja do daljnjega. Dakle u okolici stanje nije ni\u0161ta bolje da bi mogli kazati da je na\u0161e stanje najgore. Na\u0161e je stanje uvjetovano, kao i stanje u na\u0161em okru\u017eenju, gdje je, uz pomo\u0107 privatizacije, manjina do\u0161la do dru\u0161tvenog bogatstva pomo\u0107u kojega sada vlada ve\u0107inom. Cijela materijalna i kulturna osnovica dru\u0161tva je rastvorena i ona se nalazi u vlasti pojedinaca, koji su se na taj na\u010din obogatili preprodajom. Ovdje je pitanje povijesne odgovornosti onih koji su izvr\u0161ili promjenu politi\u010dko-pravnog ure\u0111enja, s ciljem da stvore dr\u017eavu, a ne da oplja\u010dkaju narod i da ga ostave u stanju siroma\u0161tva, neizvjesnosti, nezaposlenosti i svega onoga \u0161to nam tek predstoji. Nama predstoji proces otpu\u0161tanja zaposlenih iz dr\u017eavne uprave, iz banaka, iz svega onoga \u0161to ne\u0107e mo\u0107i opstati u smislu takozvane evropske konkurencije koja se name\u0107e. Mi ne mo\u017eemo konkurirati po pravu ja\u010dega prema centrima mo\u0107i, i tu se opet vra\u0107amo na na\u0161e stanje svijesti i upravlja\u010dkih struktura koje su se morale pozabaviti sistemom privre\u0111ivanja, zbog dugoro\u010dnog ure\u0111ivanja odnosa rada i kapitala u prostoru, ako su htjeli kapitalisti\u010dko dru\u0161tvo. Me\u0111utim, tako\u0111er se moralo znati da je kapitalizam amoralno dru\u0161tvo, \u0161to zna\u010di da smo mi pristali na odnose i dru\u0161tvo za koje moral nije ono \u0161to ure\u0111uje odnose me\u0111u ljudima. Politika je bila i ostala ono \u0161to odre\u0111uje odnose me\u0111u silama, a moral ono \u0161to odre\u0111uje odnose me\u0111u ljudima. Zato politika nikada nije trebala moralne ljude, ili pak moralni ljudi ni\u0161ta nisu mogli napraviti u politici.<\/p>\n

Ako vi smatrate da je politika amoralna sama po sebi, kako onda ure\u0111ivati dru\u0161tvo i voditi ga, na koji na\u010din?<\/strong><\/p>\n

\u2013 U zadnjih deset, petnaest godina ja sam se pridru\u017eio manjem broju ljudi u svijetu koji institucionalno promi\u0161ljaju druga\u010dije vi\u0111enje svijeta, izvan geobiopoliti\u010dkog tipa razumijevanja. Geobiopoliti\u010dki tip razumijevanja opstanka i razvoja \u017eivota temelji se na antropocentrizmu, na pozitivisti\u010dko-materijalisti\u010dko-utilitaristi\u010dko-hedonisti\u010dkom tipu vrijednosti, gdje manjina preferira takav sustav vrijednosti na \u0161tetu i teret ve\u0107ine. Ja zagovaram, sa suradnicima na razini svijeta i Europe, biosocijalni tip razumijevanja \u017eivota, gdje je temeljni princip suradnja, za razliku od geobiopoliti\u010dkog tipa koji po\u010diva na sukobu, na socijaldarvinizmu. Na tu temu sam napisao knjigu \u00bbNeoliberalizam kao socijaldarvinizam\u00ab, gdje sam upozorio na sve posljedice takvog tipa razumijevanja \u017eivota. Nasilje ne mo\u017ee biti oblik razvoja. Ako mi sami ne proniknemo u mogu\u0107nost svoga opstanka iz sebe i pomo\u0107u sebe, za na\u0161 nestanak ne\u0107e nitko biti kriv ako mi sami to ne uspijemo.<\/p>\n

Tr\u017ei\u0161te i boji\u0161te<\/span><\/p>\n

Mislioci, stru\u010dnjaci, znanstvenici s kojima ste se povezali i koji svoj program vi\u0111enja svijeta baziraju na suradnji \u2013 je li to vrst udru\u017eenja, tko vas financijski podr\u017eava?<\/strong><\/p>\n

\u2013 Nas poziva i podr\u017eava onaj koji je razumio da \u017eivot na Zemlji ne mo\u017ee opstati na ovaj na\u010din. Sva otkri\u0107a i izumi, sve tehnologije koje je ljudska vrsta do sada proizvela su u funkciji toga da Homo sapiens br\u017ee osvaja prostor i br\u017ee prisvaja dobra. Nitko nije ni\u0161ta pridonio o\u010dovje\u010davanju. Znanosti su zakazale. Skupovi na koje sam pozivan od Filozofskog foruma svijeta u Ateni, sjednice Lisabonskog savjeta, Ekonomskog foruma Europe, Komisije za denuklearizaciju Europe, Eti\u010dke komisije Europske komisije, do Znanstvenog foruma svijeta u Rio de Janeiru, poku\u0161avaju razumjeti uvjete opstanka \u017eivota i osvijestiti ljudsku vrstu putem morala, putem obrazovanja, da se suo\u010di s vlastitim sukobom s prirodom i posljedicama toga sukoba, da bi \u017eivot na Zemlji uop\u0107e opstao. Zna\u010di ja se bavim problemom, i pridru\u017eio sam se ljudima koji se time bave na razini svijeta, da se spasi \u017eivot na Zemlji, a ne ljudska vrsta. Jer ljudska vrsta je postala organizirani neprijatelj i prirode i drugih vrsta \u017eivota. Ona je postala vrlo opasna jer tu pohotu i nasilje koje hrani dovodi do toga da svijet postaje globalno rati\u0161te sa sve ve\u0107im brojem tr\u017ei\u0161ta i sve ve\u0107im brojem boji\u0161ta. Jer se na tr\u017ei\u0161tu i boji\u0161tu nasilno preraspodjeljuje ono \u0161to netko stvara. Dakle, ja sudjelujem na znanstvenim i stru\u010dnim forumima i raspravama, bilo da se radi o pozivima znanstvenih institucija, bilo da se radi o predsjednicima vlada koji nas pozivaju da im pomognemo.<\/p>\n

Da li se jo\u0161 netko od na\u0161ih misle\u0107ih ljudi priklju\u010dio poput vas tim nastojanjima?<\/strong><\/p>\n

\u2013 Ja nisam sreo niti u okviru radnih tijela Europske komisije, pa ni na svjetskim forumima, ljude iz Hrvatske, \u0161to zna\u010di da ne pratimo \u0161to se doga\u0111a u sociologiji Europe, pa ni odnosima zapada i Istoka, a da olako prihva\u0107amo pravila koja nam name\u0107u. To zna\u010di da mi i dalje \u017eivimo u neznanju jer to ne interesira niti strukture vlasti, niti na\u0161e predstavnike u toj novoj ekonomskoj geografiji ili geografskoj ekonomiji Europe. Suvremena patologija \u017eivota Europe i svijeta proizlazi iz klimatskih promjena, klimatske promjene proizlaze iz biocidnih tehnologija, koje pak proizlaze iz ekonomije nasilja, geobiopoliti\u010dkog tipa razumijevanja u cilju profita kao politi\u010dke paradigme u prisvajanju prirode i dobara. Taj okatedreni evolucionizam i okatedreni kreacionizam kao ograni\u010deno mi\u0161ljenje su temeljni problemi, a to smo vas u\u010dili u \u0161kolama, da prihvatite kao ispravno, a ono to nije. Nova svijest na kojoj radimo raspravlja o opstanku \u017eivota u opozitu spram tri ljudska va\u017ee\u0107a mi\u0161ljenja koja nisu valjana \u2013 vjerskog, politi\u010dkog i znanstvenog. Um intelektualaca bi trebao biti u funkciji ethosa, a ne da podupire la\u017ene odnose u koje nas guraju evolucionizam i kreacionizam. Moral je kulturna paradigma, moral se u\u010di, on se u \u010dovjeka ukorjenjuje, a mi smo ga izbacili u potpunosti iz u\u010denja. Moral je kozmi\u010dka paradigma, to je ono \u0161to nam daje ravnote\u017eu, ljudska priroda nije isklju\u010divo \u017eivotinjska, ona je i \u010dovje\u010dna. \u0160kolovanje danas izostavlja moralnost, preferira disciplinarnost. Komponenta obrazovanja je nestala, a ona uklju\u010duje moralnost i preferira transdisciplinarnost.<\/p>\n

________________________________<\/p>\n

PROAMERI\u010cKI I EUROPSKI TIP KAPITALIZMA<\/address>\n
Na\u0161e dru\u0161tvo nije stvorilo bazi\u010dnu politi\u010dku konstituciju, u smislu da se je u vrijeme osamostaljenja dogovorilo \u0161to mi zapravo \u017eelimo, koji tip socijalnih odnosa?<\/address>\n
\u2013 Mi smo se tada, 1991. godine, nakon razlaza kao izlaza iz jednog civilizacijskog ustroja, morali politi\u010dki konstituirati u okviru geobiopoliti\u010dkog tipa razumijevanja opstanka, za tip socijalnih odnosa koji se prakticiraju u svijetu i Europi. S obzirom na to da su u tom momentu postojala dva tipa: proameri\u010dki kapitalizam ili individualizam te europski kontinentalni tip kapitalizma, gdje su dioni\u010dari vlasnici poduze\u0107a. Mi smo po konstruktu samoupravnog socijalizma ipak bili po tipu samoupravljanja bli\u017ei ovom drugom na\u010dinu. Me\u0111utim, problem je u tome \u0161to je hrvatska stvarnost sve vi\u0161e pod utjecajem anglosaksonskog prava i proameri\u010dkog tipa kapitalizma, nego ovog europskog ili kontinentalnog. Tu se otvara pitanje da nismo uop\u0107e razumjeli \u0161to je pravna ste\u010devina EU kao sredstvo ure\u0111ivanja odnosa u dru\u0161tvu? Da li pravna ste\u010devina uop\u0107e mo\u017ee biti pravo naroda ovog prostora, ako narod ovog prostora nije sudjelovao u stvaranju i usvajanju te pravne ste\u010devine? Oni koji su je usvajali, HDZ i SDP, pristali su da mi kroz dvadeset, trideset godina nestanemo kao subjekti ove kulture i ovoga prava tradicionalno, socijalno i nacionalno. To zna\u010di da vi\u0161e ne\u0107emo imati pravo na svoju kulturu, ve\u0107 pravna ste\u010devina postaje na\u0161e pravo, odnosno bit \u0107emo asimilirani u druge kulture koje \u0107e nas preuzeti kao svoju. To narodu nitko nije kazao, ili je narod, u \u017eelji za samoobmanom, prihvatio taj na\u010din vo\u0111enja dru\u0161tva.<\/address>\n

________________________________<\/p>\n

RASPRODAT \u0106EMO \u0160TO NAM JE PREOSTALO, A VI\u0160E SE NE MO\u017dEMO ZADU\u017dIVATI<\/address>\n
Vi kao najve\u0107i problem na\u0161eg dru\u0161tva isti\u010dete manjak svijesti\u2026<\/address>\n
\u2013 Da, najve\u0107i problem vidim u stanju deficita svijesti. Na\u0161a nas je svijest dovela do tog beskoncepcijskog stanja u kretanju i dru\u0161tva bez konstrukta, i ta nas je neoliberalna stvarnost dovela u stanje eutanazije i uskra\u0107ivanja uvjeta \u017eivota sve ve\u0107em broju stanovnika.<\/address>\n
Mi \u0107emo rasprodati ono \u0161to nam je preostalo, a vi\u0161e se zadu\u017eivati ne mo\u017eemo, jer smo potro\u0161ili kapacitet zadu\u017eivanja. Politi\u010dka struktura \u0107e prodati sve ono \u0161to je ostalo u smislu dr\u017eavnih udjela, ovih 600, 800 udjela, i kada to potro\u0161imo problem je \u010dime \u0107e oni drugi nakon njih vladati u smislu bilo kakve izvjesnosti ove stvarnosti.<\/address>\n

Novi list<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Slavko Kuli\u0107: Mi smo pristali na odnose i dru\u0161tvo za koje moral nije ono \u0161to ure\u0111uje odnose me\u0111u ljudima<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-154768","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/154768","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=154768"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/154768\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=154768"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=154768"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=154768"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}