{"id":154625,"date":"2014-08-09T08:35:18","date_gmt":"2014-08-09T06:35:18","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=154625"},"modified":"2014-08-09T08:36:31","modified_gmt":"2014-08-09T06:36:31","slug":"kako-nas-epigenetika-definira","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2014\/08\/09\/kako-nas-epigenetika-definira\/","title":{"rendered":"Kako nas epigenetika definira?"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Davor Or\u0161oli\u0107<\/strong><\/p>\n

\"\"Ljudi, kao i svi drugi organizmi na Zemlji, svakodnevno su izlo\u017eeni razli\u010ditim vanjskim utjecajima \u010dije \u0107e djelovanje ostaviti trag na budu\u0107im generacijama. Iako se smatramo kroja\u010dima svog \u017eivota, nismo ni\u0161ta vi\u0161e nego rezultat \u017eivota na\u0161ih predaka. Da bismo razumjeli sam proces, bitno je definirati pojam epigenetike.<\/p>\n

Epigenetika se mo\u017ee definirati kao grana znanosti koja izu\u010dava sve potencijalno stabilne nasljedne promjene u ekspresiji gena ili stani\u010dnom fenotipu, koje se doga\u0111aju bez promjena u rasporedu baza DNA. Epigenetski procesi povezuju okoli\u0161ne faktore s na\u0161im genetskim kodom, te omogu\u0107avaju vanjskim utjecajima ostaviti biokemijski otisak na na\u0161em genomu (\u201ebiochemical footprint\u201c). Takav epigenetski kod je definiran modifikacijama kromatina procesima poput DNK metilacije i posttranslacijske modifikacije histona (HPTM), te se tijekom \u017eivota znatno mijenja. Najbolji primjer toga su jednojaj\u010dani blizanci \u010diji je epigenom u po\u010decima sli\u010dan, ali se s vremenom po\u010dinje znatno razlikovati.<\/p>\n

Istra\u017eivanja su pokazala da prolazni i kroni\u010dni okoli\u0161ni utjecaji mogu trajno promijeniti epigenetski kod. Promjene koje se nakupljaju tijekom \u017eivotnog vijeka nose bitnu informaciju o interakcijama tog organizma s okoli\u0161em. U nekim slu\u010dajevima ta informacija mo\u017ee biti od velike va\u017enosti za potomke, te im mo\u017ee pru\u017eiti odre\u0111ene prednosti u prilagodbi. Ali, tako\u0111er nakupljanjem epigenetskih promjena mo\u017ee do\u0107i do pove\u0107anja rizika od razli\u010ditih bolesti (mnoge epigenetske promjene su povezane s pove\u0107anjem rizika od karcinoma ili su predispozicija za psihi\u010dke poreme\u0107aje).<\/p>\n

Mnoge slo\u017eene bolesti, uklju\u010duju\u0107i i psihi\u010dke poreme\u0107aje, jednim dijelom su nasljedne, te razumijevanje transgeneracijskog prijenosa epigenetske informacije mo\u017ee dovesti do razvoja novih metoda tretiranja takvih bolesti. Na primjeru mi\u0161eva dokazano je da \u017eensko potomstvo mi\u0161eva koji su imali visoku razinu anksioznosti tako\u0111er pokazuju vi\u0161u razinu anksioznosti u odnosu na druge \u017eenke. Testiranja su izvedena tako da je promatrano pona\u0161anje mi\u0161eva na otvorenom polju i labirintu.<\/p>\n

Tako\u0111er treba spomenuti da postoji nekoliko puteva transgeneracijskih epigenetskih utjecaja, kao \u0161to su fetalno programiranje, socijalni\/bihavioralni transfer i transmisija germinativne linije.<\/p>\n

l.<\/strong> Fetalno programiranje je posredovano utjecajem faktora kojima je izlo\u017een embrij u razvoju (in utero). Obuhva\u0107a i epigenetske promjene u somatskim stanicama koje moduliraju daljnji razvoj, te ispoljavanje specifi\u010dnih svojstava nakon ro\u0111enja organizma.<\/p>\n

Postavljena je hipoteza da fetalno programiranje predstavlja adaptivni odgovor, odnosno da priprema organizam za vanjske faktore kojima bi mogao biti izlo\u017een nakon ro\u0111enja. Neki od primjera fetalnog programiranja su utjecaj prehrane majke na potomstvo i utjecaj stresa majke tijekom trudno\u0107e na razvoj mozga kod potomstva.<\/p>\n

Prehrana<\/em> \u2013 mnogo je dokaza koji pokazuju kako promijenjena prehrana mo\u017ee biti faktor rizika za razvoj pretilosti i dijabetesa u odrasloj dobi takvih potomaka. Sli\u010dni efekti su ispitani i kod glodavaca, te su povezani sa promjenama na jetri, gu\u0161tera\u010di i masnom tkivu, kao i na regijama u mozgu koje su uklju\u010dene u hranjenje i metabolizam. Takve promatrane promjene rezultat su promjena u procesu DNAme i HPTM kod mnogih gena povezanih s metabolizmom.<\/p>\n

Prenatalni stres<\/em> \u2013 takav stres mo\u017ee biti rezultat psihi\u010dki i fizi\u010dki stresnih situacija kojima mo\u017ee biti izlo\u017eena majka tijekom gestacije. Prenatalni stres povezan je i s pojedinim promjenama u pona\u0161anju, kao \u0161to su problemi s temperamentom, poreme\u0107aj pozornosti, simptomi autizma, depresija i shizofrenija tijekom djetinjstva i zrele dobi kod \u010dovjeka.<\/p>\n

ll.<\/strong> Socijalni\/bihevioralni transfer \u2013 kod ve\u0107ine sisavaca najve\u0107i utjecaj na njihov daljnji razvoj imaju interakcije s majkom u samim po\u010decima. Kvaliteta maj\u010dinske brige o potomcima ima velik utjecaj na njihov kognitivni i emocionalni razvoj. Ali i sama maj\u010dinska briga je ovisna o raznim drugim okoli\u0161nim faktorima, kao \u0161to su dostupnost hrane, dru\u0161tvena hijerarhija i stres. Na primjeru mi\u0161eva, potomci koji su imali majke koje su se manje brinule za njih kasnije su u \u017eivotu imali povi\u0161en odgovor na stres u odnosu na druge mi\u0161eve, odnosno takvi mi\u0161evi u odrasloj dobi imaju povi\u0161enu razinu anksioznosti te smetnje pri u\u010denju.<\/p>\n

lll.<\/strong> Transmisija germinativne linije zahtijeva da se epigenetska obilje\u017eja prvo razviju u germinativnim stanicama roditelja, koji se onda kasnije prenose na potomstvo. Eksperimentalno je te\u0161ko odrediti radi li se o takvom naslje\u0111ivanju, zbog utjecaja majke na potomstvo koje je odre\u0111eno mnogim faktorima (npr. ovisno o atraktivnosti i fitnesu mu\u017ejaka ovisi kako \u0107e se \u017eenka odnositi prema potomstvu).<\/p>\n

Prednost epigenetskog naslje\u0111ivanja u odnosu na klasi\u010dno je to \u0161to se brza i ciljana adaptacija na okoli\u0161ne uvjete mo\u017ee prenijeti na sljede\u0107e generacije. Na taj na\u010din potomci su spremniji na mogu\u0107e vanjske uvjete koji ih o\u010dekuju tijekom \u017eivota. Ono \u0161to je najva\u017enije je da sama ideja epigenetike zamu\u0107uje granicu izme\u0111u genetskih faktora i okoli\u0161nih faktora, \u0161to daje novi uvid u mnoge bolesti, pogotovo psihi\u010dke poreme\u0107aje. Jer je ve\u0107ina psihi\u010dkih poreme\u0107aja kod \u017eivotinjskih modela povezana s epigenetskom deregulacijom.<\/p>\n

Epigenetski mehanizmi mnogo obe\u0107avaju u dijagnostici i razvoju novih lijekova, ali i omogu\u0107avaju odre\u0111ivanje podlo\u017enosti pojedinca odre\u0111enoj bolesti. Istra\u017eivanje transgeneracijskih epigenetskih posljedica jo\u0161 je uvijek na po\u010detku, te treba jo\u0161 mnogo vremena i rada kako bi se prona\u0161li \u010dvrsti dokazi za pretpostavljene mehanizme.<\/p>\n

Znanost.hr<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Brza i ciljana adaptacija na okoli\u0161ne uvjete mo\u017ee prenijeti na sljede\u0107e generacije<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-154625","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/154625","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=154625"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/154625\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=154625"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=154625"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=154625"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}