![\"\"](\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2014\/08\/jasna_tkalec-300x224.jpg\" "\\"Jasna")
Pi\u0161e: Jasna Tkalec<\/strong><\/p>\nZabrinjavaju\u0107i porast na posljednjem izbornom izja\u0161njavanju za institucije EU stranaka, \u0161to najotovrenije kontestiraju ovu zajednicu te \u017eele izlazak iz nje odnosno njeno komadanje, ne mo\u017ee ne podsjetiti na danas ve\u0107 davni raspad Jugoslavije i njeno besprimjerno, bezdu\u0161no i ostrvljeno komadanje, sve do zatiranja njezinog imena.<\/p>\n
Komadanje Jugoslavije, koja je od zave\u0161etka Drugog svjetskog rata postojala kao zemlja izme\u0111u suprotstavljenih blokova te se isticala vlastitom samosvije\u0161\u0107u i me\u0111unarodnim ugledom, bilo je posljedica obra\u010duna s socijalisti\u010dkom idejom, mrskom kapitalizmu, nesvrstanom osiono\u0161\u0107u i predvo\u0111enjem tog me\u0111unarodnog pokreta kao i ka\u017enjavanje zbog hvalisanja o najve\u0107oj antifa\u0161isti\u010dkoj epopeji u Evropi.<\/p>\n
Postojanje i napredovanje poslijeratne Jugoslavije u do tada postoje\u0107em me\u0111unarodnom politi\u010dkom kontekstu u to doba, bilo je po\u017eeljno, potpomagano i priznato od tada\u0161njih mo\u0107nika. No do\u0161lo je do pada Berlinskog zida i raspada zemalja takozvanag \u00bbsocijalisti\u010dkog lagera\u00ab te do posrtanja i same ideje socijalizma. Kolateralna \u017ertva, koja je morala platiti veliki ra\u010dun, \u010dak i za pobjedu u Drugom svjetskom ratu, bila je Jugoslavija, \u010dije je cijepanje izvr\u0161eno unutar zemlje, bilo je odlu\u010deno, pripremano, omogu\u0107eno i na kraju sankcionirano daleko izvan njenih nekada\u0161njih granica.<\/p>\n
Bio je to kraj \u00bbjugoslavenskog eksperimenta\u00ab samoupravnog socijalizma, kraj ostvarenja zajedni\u0161tva odnosno bratstva i jedinstva njenih naroda te strmoglavljivanje mita o epopeji narodonooslobodila\u010dkog pokreta i antifa\u0161isti\u010dke borbe u zemlji.<\/p>\n
Umjesto samoupravlja\u010da njeni gra\u0111ani sada imaju gazde i gospodare te su i samu slu\u017ebeno privatiziranu, a mahom propalu, privredu u Hrvatskoj okrstili novim imenom gospodarstvo, umjesto bratstva i jedinstva dobili su skandalozna ubijanja \u2013 mahom civila \u2013 u gra\u0111anskom ratu, koji je trajao u raznim fazama gotovo cijelo desetlje\u0107e. Gra\u0111ani, novonastale vojne i paravojne formacije, brutalno su se obra\u010dunavali sa najbli\u017eim susjedima, \u010desto i sa vlastitim srodnicima, u ime apstraktne dr\u017eavne nezavisnosti vlastite u\u017ee sredine, koja uzgred budi re\u010deno nikada nije postignuta, uprkos progla\u0161avanih vojnih i politi\u010dkih pobjeda i suvereniteta, a revizionisti\u010dki val koji je usljedio s velikom silovito\u0161\u0107u, uspio je ne samo uprljati, ve\u0107 gurnuti u provaliju sramote, \u010dak i svijetlo nalje\u0111e antifa\u0161izma.<\/p>\n
Nove elite<\/strong><\/p>\n Gra\u0111anske elite na \u010delu tobo\u017ee samostalnih dr\u017eavica, kako ih nazivaju u novinskom i politi\u010dkom \u017eargonu, sve su prije nego elite, jer su plod tribalnih instinkata grabe\u017ea i ubojstva ispoljenih u ratovima za samostalnost, a ti su instinkti u pristojnim dru\u0161tvima i dr\u017eavama civiliziranog zapada odavno obuzdani i onemogu\u0107eni. Jo\u0161 je apsurdniji pridjev gra\u0111anski za izdanke dru\u0161tva, koje je desetinama godina gradilo ili bar \u017eeljelo graditi socijalizam, u kojem je socijalna mobilnost bila ogromna, a mase porijeklom selja\u010dkog stnovni\u0161tva u golemoj ve\u0107ini sticale nova znanja, zanimanja i zaposljenja u novoindustrijaliziranim mjestima, koja te\u0161ko da su mogla stvoriti bur\u017euja u klasi\u010dnom smislu tog termina, s tradicijom, ukusom, navikama pa i etikom razvijenih gra\u0111anskih dru\u0161tava Zapada.<\/p>\n Ovdje negdje krije se odgovor za\u0161to su, nakon krvave kupelji, pripadnici novope\u010dene famozne nove klase upravlja\u010da neznatnih dr\u017eavnih tvorevina, prihvativ\u0161i kao vlastiti politi\u010dki moto liberalizam, koji bi u su\u0161tini morao zna\u010diti respektiranje sva\u010dijeg na\u010dina mi\u0161ljenja, postali Savanarole nove dr\u017eavne ideje i novog poretka i paradoksalno, naj\u017ee\u0161\u0107i osporiva\u010di, ako treba i nasilno, svakog drugog politi\u010dkog razmi\u0161ljanja i vi\u0111enja osim vlastitog odnosno onog, koje je na vlasti. Ti Savanorole liberizma \u2013 \u0161to je samo po sebi apsurd kao drveno \u017eeljezo \u2013 nisu uop\u0107e poput istinskog Savanorele republikanski borci protiv rasko\u0161i i raspu\u0161tenosti, u korist vrline i skromnosti. \u0160tavi\u0161e, njihovo razmetanje primitivnim shva\u0107anjem opulencije i isticanje bogatstvom, kako vlastitim tako i javnih ustanova, izazivalo bi grohotan smijeh, da nije ustvari sramotno i bijedno.<\/p>\n Dvostruka mjerila<\/strong><\/p>\n Da li ista ili sli\u010dna gorka sudbina prijeti i Evropi? Vjerojatno ne, ne samo zato \u0161to bi razbijanje Evrope i prijetnja ratom, \u0161to bi bila njegova posljedica, bilo neizmjerno tragi\u010dnije i krvavije no razbijanje Jugoslavije u trenutku pada Berlinskog zida i propasti socijalizma, ve\u0107 zato \u0161to Evropsku Uniju dr\u017ei zajedno kapital, odnosno novci i mo\u0107nici, koji ga posjeduju, a oni nikada i nipo\u0161to ne bi dozvolili apsurdnu destrukciju s mukom stvaranih dobara, zasnovanih na profitu iz rada \u010ditavih generacija te uve\u0107anih finacijskom ekvilibristikom, \u0161to je jo\u0161 umnogostru\u010dila bogatstva, kojima su oni posve legalno zavladali i kojima se koriste u dalnjim performansama kapitalizma i njegovog globalnog \u0161irenja.<\/p>\n To ne zna\u010di da to \u0161irenje ne nailazi na otpore i u samoj EU. Zajednica zemalja, koje nisu jednako razvijene i prihva\u0107anje zajedni\u010dke monete od ve\u0107ine njih, dovela je veliki broj evropskih zemalja u nezavidan ekonomski polo\u017eaj, a neke od njih gotovo u o\u010dajan. Prezadu\u017eene zemlje mediteranske Evrope na \u010delu sa Gr\u010dkom nikako ne mogu isplivati iz dugova i \u0161to ih vi\u0161e vra\u0107aju, vi\u0161e su du\u017ene, jer njihova privreda sve dublje propada, a sve u korist najbogatijih zemalja EU i napokon jedine zemlje koja je u posljednjih pet godina zabilje\u017eila stopu rasta od 5%, a to je Njema\u010dka.<\/p>\n Tako se Evropa 70 godina nakon najtragi\u010dnije ratne godine ve\u0107 gotovo potpuno razorene Njema\u010dke, u ljeto 1944 godine, kad je otvoren i glasoviti \u00bbdrugi front\u00ab, a trupe Crvene Armije nadirale s istoka, nalazi pred problemom prejake Njema\u010dke, koja je opet, pre\u0161utno ili ne, glavnokomandiraju\u0107i u Evropskoj Uniji.<\/p>\n A u tu se zemlju po neumitnim finacijskim zakonitostima, kao voda niz kosinu, slivaju finacijska sredstva svih siroma\u0161nih zemalja Evropske Unije. Posljedica financijskog isisavanja siroma\u0161nih zemalja \u2013 putem Pakta o stabilnosti \u2013 je propadanje privrede mediteranskih zemalja EU i siroma\u0161anje njenih gra\u0111ana i privrede, \u0161to je pogodovalo porastu protuevropskog raspolo\u017eenja izra\u017eenog na posljednjim izborima.<\/p>\n Naravno ni EU nije nezavisna i ona ima vlastite supervizore i nalogodavce, u prvom redu Sjedinjene Dr\u017eave i mo\u0107nike iz multinacionalnih kompanija, ali Njema\u010dka je s njima u biti u najprijateljskijim odnosima, pa mada je najurila \u0161pijune CIA-e, danas \u010dak i njena ljevica pristaje na u\u010de\u0161\u0107e u NATO-vim ratnim pohodima i politi\u010dkim pritiscima, koji im prethode.<\/p>\n Kakve to sve veze ima s doga\u0111ajima na Balkanu od prije dvadesetak ili petnaestak godina ili sa sudbinom Hrvatske i njenih gra\u0111ana? \u010cime je razorena Jugoslavija? Podivljalim nacionalizmima, kojima su evropske i svjetske velesile dale ako ne najizravniju podr\u0161ku, a ono pre\u0161utni pristanak i pravo postojanja. Pa ako je nacionalisti\u010dka politika zna\u010dila porod sedam malih dr\u017eavica na prostorima biv\u0161e Jugoslavije, u Hrvatskoj je Tu\u0111manova politika bila forceps, koja je iz krvavog bratoubila\u010dkog sukoba izvukla novoro\u0111en\u010de: demokratsku i nezavisnu republiku Hrvatsku.<\/p>\n Zatvaranje o\u010diju pred skandalom<\/strong><\/p>\n Nad zlo\u010dinima po\u010dinjenim u tom ratu, po\u0161to se godinama u Haagu kopalo po truplima i trgovalo ucjenama svjedoka, koji su pak oni ucijenjivali sa svoje strane, \u0161to je sve jako daleko od pravde, prava i pravi\u010dnosti, spu\u0161tena je zavjesa definitivnog zaborava, sudski su progoni ugasli ili postepeno gasnu, a cijeli taj nemio doga\u0111aj \u010dere\u010denja Balkana i Jugoslavije ulju\u0111ena i pristojna Evropa odnosno EU potpuno je potisnula i zaboravila. Nagra\u0111eni su jedni, a nagr\u0111eni drugi \u2013 narodi i dr\u017eave \u2013 ali to vi\u0161e nikog ne zanima. Mo\u017eda jo\u0161 samo one koji se u EU bave problematikom politi\u010dkog azila. U protekloj godini prema izvje\u0161taju Evropske komisije za politi\u010dke azilante bilo je vi\u0161e zahtjeva za dobijanje azila sa Balkana, no iz zara\u0107ene Sirije1. Na svu sre\u0107u Hrvatska je ve\u0107 \u010dlanica Unije, pa se taj podatak na nju ne odnosi, ali se odnosi na sve druge nekada\u0161nje republike biv\u0161e zemlje, a najbrojniji zahtjevi za sticanje politi\u010dkog azila dolaze od pripadnika romske nacionalnosti sa Kosova i iz Srbije, u koju su ove romske porodice opet izbjegle s Kosova. Jo\u0161 jedna zavrzlama, koju je pristranim i iskam\u010denim priznanjima izazvala svjetska koliko i evropska politika, koja je momentalno, zbog postoje\u0107eg stanja, zaledila daljnje \u0161irenje Evropske Unije.<\/p>\n \u0160to se ti\u010de Roma jasno je da su oni prve \u017ertve, kao i drugi neevropski narodi, probu\u0111enog nacionalizma, koji uvijek i neminovno sadr\u017ei u sebi i rasisti\u010dku komponentu. Jedni se tretiraju ovako, mo\u017ee im se pogledati kroz prste, suosje\u0107a se s njihovom patnjom i \u010dak s biv\u0161im tragedijama, dok drugi ostaju u sjeni, istina o njima se pre\u0161u\u0107uje ili, kako proizlazi iz po\u010detnog Brechtovog citata, o njoj se namjerno i besramno la\u017ee. A tko la\u017ee je zlotvor. A za\u0161to la\u017ee? Iz politi\u010dke koristi. A ako politi\u010dka korist podrazumijeva djelovanje zlotvora i amnestiju njihovih javnih postupaka, onda je takva politika nedopustiva i zlotvorna odnosno zlo\u010dina\u010dka. Vrijedi za Balkan, koliko i za Evropu i za svako drugo mjesto na geografskoj karti. Kakvu demokraciju mogu donijeti politi\u010dke opcije \u010diju zna\u010dajnu komponentu \u010dine fa\u0161isti, koji se me\u0107u u prve redove borbe za domovinu i njenu teritorijalnu cjelovitost i suverenost?<\/p>\n Danas je to pitanje aktualno u odnosu na ukrajinska zbivanja, ali je isto toliko ono bilo ju\u010der u odnosu na ra\u0111anje novih nezavisnih, suverenih i demokratskih dr\u017eava na Balkanu, pa tako i Hrvatske. Mogu li se osuditi zlo\u010dini etnocida i protjerivanja jednog naroda koji je vjekovima \u017eivio na teritoriju Hrvatske, podnio zajedno s ostalima i te\u017ee od ostalih, napore adnifa\u0161isti\u010dkog i oslobodila\u010dakog rata od 1941-1945 godine, jer je bio izlo\u017een genocidu, a da ga se nakon toga jednostavno izbri\u0161e iz novog ustava, svede na neznatnu manjinu, (dok se ve\u0107ina,) nakon vi\u0161e od pola milenija zakjedni\u010dkog \u017eivota jednostavno najuri iz Hrvatske i nikom ni\u0161ta? Pojeo vuk magare!<\/p>\n A to nas opet vra\u0107a na odavno postavljeno pitanje: mogu li se osuditi zlo\u010dini po\u010dinjeni u bratoubila\u010dkom ratu, mo\u017ee li se zatvarati o\u010di pred skandalom bratoubila\u010dkog rata, a miropomazati ili bar priznati Tu\u0111manova politika i njezini rezultati? Da li su u\u010desnici tog rata heroji i branitelji neovisnosti zemlje, ili u najmanju ruku, ljudi koji su bili izigrani? I koje se sada nov\u010dano nagra\u0111uje da budu mirni, dok se prili\u010dna sredstva dodjeljuju \u00bblojalnim Srbima\u00ab, odnosno onima koji su pristali da se lojalno odnose prema hrvatskoj politici u posljednje dvije decenije? Ili da se ponovo vratimo na ve\u0107 upotrebljenu metaforu: mo\u017ee li se osuditi Musolinija, a amnestirati politiku fa\u0161izma?<\/p>\n Za\u0161to se EU uzbu\u0111uje zbog ponovnog ra\u0111anja nacionalizma u razli\u010ditim njezinim sredinama i dr\u017eavama, dok je iste i daleko opasnije nacionalizme, iako je prepoznala njihov lice i karakter, dopustila i pomagala na Balkanu, kao i u Hrvatskoj? Za\u0161to se \u017eigo\u0161e kao skandalozna izborna pobjeda Nacionalne fronte u Francuskoj ili Lege Nord (Sjevernog saveza) u Italiji, koji najotvorenije pozivaju na izlazak iz EU, dok se istovremeno podr\u017eava Pravy Sektor u Ukrajini, kao \u0161to su podr\u017eane, \u0161tavi\u0161e vojno pomognute, umirovljenim ameri\u010dkim generalima u vidu \u00bbsavjetnika\u00ab, vojne operacije kao Bljesak i Oluja 1995? I za\u0161to se zatvorilo o\u010di nad zlo\u010dinima, koji su nakon njih uslijedili? Naravno te su krvave vojne operacije imale sve zna\u010dajke Njema\u010dkoj tako dragog \u00bbmunjevitog rata\u00ab: izvr\u0161ene su brzo, za lijepa vremena, dok je evropsko \u00bbpu\u010danstvo\u00ab u\u017eivalo u zaslu\u017eenom godi\u0161njem odmoru na moru ili u planinama i samo su novine (naro\u010dito ljevi\u010darske) donijele po koji napis pun zgra\u017eanja, ali nakon strahota, koje su se godinama doga\u0111ale u Bosni to vi\u0161e nikog nije zanimalo.<\/p>\n Postoje i jo\u0161 crnje politi\u010dke kalkulacije, \u010dija je vjerodostojnost upitna: skretanje pa\u017enje na srpski vojni prodor u Bosni te zlo\u010din u Srebrenici, kako bi se mirne savjesti dopustila Oluja. To je otrilike kao i nekada\u0161nje optu\u017eivanje Roosewelta kako je dopustio Pearl Harbor, kako bi postigao odobrenje javnog mnijenja za rat s Njema\u010dkom. Ru\u017eno i nevjerojatno, ali ne i nemogiu\u0107e.<\/p>\n Da li je pro\u0161lost pro\u0161la?<\/strong><\/p>\n Danas je to ve\u0107 donekle davna i potpuno potisnuta pro\u0161lost, a EU se upravo upu\u0161ta u njenu reprizu na svom geografskom istoku. Uvjerena da Rusija ne\u0107e reagirati. Jednako tako ona optimisti\u010dno vjeruje da \u0107e uspjeti zauzdati sve svoje nacionalizme, koji su narovno, kad se radi o njoj, svi odreda \u00bbzlo\u010desti\u00ab i maligni i moraju se metnuti pod najstro\u017eu kontrolu, dok su, a kad se radilo o Jugoslaviji, oni bili itekako dobrodo\u0161li, umjesni, upotrebljivi i poslu\u017eili su svrsi.<\/p>\n Nedopustivi i okarakterezirani kao nepristojni unutar EU ti novi, a ipak toliko stari i poznati iz najgorih historijskih kontekasta, nacionalizmi i rasizmi, bili su prihvatljivi u razaranju Jugoslavije i nastanku pojedinih tobo\u017ee samostalnih i suverenih republika. Upravo su suprotstavljeni nacionalizmi \u2013 onaj srpski koliko i onaj hrvatski, a za njima svi ostali- dopustili da se jednim zrnom uhvate dva goluba: da se uni\u0161ti socijalizam, pa i svaka primisao na njega pod maskom etni\u010dkog oslobodila\u010dkog rata, uklju\u010div\u0161i u igru i religijsku komponentu te da se ustoli\u010di novi kapitalisti\u010dki privatnoposjedni\u010dki poredak, opet pod la\u017enom maskom demokracije.<\/p>\n Formalno, nitko ne mo\u017ee tu ni\u0161ta prigovoriti: u Hrvatskoj se za Tu\u0111mana i njegovu politiku te od njega raspisane refrendume glasalo mnogo puta. \u010cak i nakon smrti \u00bboca nacije\u00ab umjerena lijeva koalicija, koja nastupa u novom mileniju ne mo\u017ee do\u010dekati kraj legislature. Nadmeni nasljednik i nastavlja\u010d Tu\u0111manovih politika na \u010delu njegove stranke, iako se pokazao kao lopu\u017ea me\u0111unarodnih razmjera, jo\u0161 uvijek nije \u00bbohladio\u00ab \u0161iroke mase od velikih simpatija prema stranci, koja je sama po sebi zna\u010dila nacionalno oslobo\u0111enje tobo\u017ee od velikosrpske \u010dizme i nasilnog socijalisti\u010dkog ugnjeta\u010dkog poretka, te se ve\u0107ina Hrvata i dalje opredijeljivala za \u00bbdemokraciju\u00ab tu\u0111manovskog tipa, to jest onu u znaku vrlo izra\u017eenog nacionalizma i srbo\u017ederstva, sve dok ekonomska kriza nije pokazala nali\u010dje kapitalizma i novoj naglo oboga\u0107enoj navodnoj dru\u0161tvenoj eliti.<\/p>\n Posljednji izbori, koji su u ovoj zemlji potvrdili labavu koaliciju jo\u0161 sumnivije nazovigra\u0111anske ljevice nisu ispunili op\u0107a i\u0161\u010dekivanja privrednih i politi\u010dkih promjena nabolje. Zato \u0107e vjerojatno pri sljede\u0107em izbornom ispitu ta koalicija i vrlo umjereno liberlane i ljevi\u010darske snage biti ka\u017enjene, a gra\u0111ani \u0107e opet osjetiti stisak hadezeovske desnice.<\/p>\n To su rezultati primjenjivanja dvostrukog mjerila za Evropu i Balkan kao i potiskivanja nedavnih nemilih doga\u0111aja u tom dijelu Evrope.<\/p>\n Nova bogatstva kao i skorojevi\u0107i na Balkanu i u Hrvatskoj nastali su ne vlastitim radom ili domi\u0161ljato\u0161\u0107u, kako teoretiziraju ideolozi kapitalizma, nego najgrubljom otima\u010dinom i plja\u010dkom vlastitog naroda. I nakon spla\u0161njavanja urnebesnog nacionalisti\u010dkog zanosa, ne samo da nisu obe\u0161te\u0107ene njegove brojen \u017ertve, u koje treba ubrojiti ne samo one fizi\u010dki uni\u0161tene etni\u010dkim \u010di\u0161\u0107enjem, nego ljudski poni\u017eene ili zatrovane nakaznom rasisti\u010dkom ideologijom, koja je nerijetko od njih napravila zlo\u010dince, ne treba li se ve\u0107 jednom zapitati: tko je kriv i koji su rezultati te zasljepljenosti? Zar ne treba obe\u0161\u010dastiti njene tvorce i konkretne izvo\u0111a\u010de?<\/p>\n Kamo su nestali toliki ljudi, gra\u0111ani ove republike, \u0161ta je s njihovim uni\u0161tenim domovima i presje\u010denim \u017eivotima? Tko je uni\u0161tio hrvatsku proizvodnju i njenu privredu doveo gotovo do sloma? Kakvom igrom nastaju ogromana nova bogatstva i kako se neka od njih preko no\u0107i tope? Za\u0161to su neki i danas na optu\u017eeni\u010dkoj klupi, po\u0161to su decenijama po\u010dinjali najodvratnije grabe\u017ee, dok njihovi suu\u010desnici slobodno u\u017eivaju u ste\u010denom?<\/p>\n Umjesto zaklju\u010dka<\/strong><\/p>\n I na kraju, ali ne manje va\u017eno: za\u0161to gra\u0111anin ove zemlje \u017eivi sve te\u017ee, pritisnut dugovima, nesigurno\u0161\u0107u radnog mjesta, sve skupljim javnim uslugama u oblasti zdravstva ili obrazovanja, strahuje za budu\u0107nost i ne vjeruje vi\u0161e nikome, najmanje vlastim politi\u010darima? Za\u0161to o njegovoj sudbini odlu\u010duju drugi i drugdje, a on je samo periodi\u010dno pozivan da bacanjem listi\u0107a u izborne kutuje potvrdi tu\u0111e odluke?<\/p>\n Ve\u0107ini nije jo\u0161 uvijek jasno da je sve to rezultat rata vo\u0111enog ne za demokraciju, ve\u0107 protiv nje, odnosno protiv jedne makar i godinama nagr\u0111ene i izro\u0111ene, vizije svijeta, koja se opredijeljivala za jednakost svih u ekonomskom i dru\u0161tvenom \u017eivotu, kao i odnosima me\u0111u nacijma vlastite zemlje i svih drugih zemalja.<\/p>\n Dana\u0161nja demokracija kao i dana\u0161nja samostalnost i suverenost te naveliko trubljene liberalne ideje u svojem su postvarenju upravo njihova persifla\u017ea. I opet se treba vratiti na po\u010detnu Brechtovu misao: tko ne razumije je glupan, a tko namjerno podme\u0107e la\u017e umjesto istine je zlotvor. Vrijedi za EU koliko i za njenu djecu iz morgantskog braka sa SADom: sedam samostalnih suverenih balkanskih dr\u017eavica nastalih \u010dere\u010denjem biv\u0161e zemlje.
\n————————————————————-<\/p>\n