{"id":154133,"date":"2014-08-03T07:46:51","date_gmt":"2014-08-03T05:46:51","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=154133"},"modified":"2014-08-03T07:46:51","modified_gmt":"2014-08-03T05:46:51","slug":"steti-li-gmo-nasem-reproduktivnom-zdravlju","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2014\/08\/03\/steti-li-gmo-nasem-reproduktivnom-zdravlju\/","title":{"rendered":"\u0160teti li GMO na\u0161em (reproduktivnom) zdravlju?"},"content":{"rendered":"

\u00a0Autork: Karmela Gajdek<\/strong><\/p>\n

\"\"Govoriti o genetski modificiranoj (GM) hrani danas predstavlja veliki izazov. S jedne stane je stav potpune negacije, a s druge stane su pobornici koji u toj hrani vide rje\u0161enja za eliminaciju gladi, koja je veliki planetarni problem. Pobornici ujedno vide u ovom obliku temeljnu proizvodnju budu\u0107e poljoprivrede. Protivnici vide opasnost za zdravlje. Pobornici \u0107e pak re\u0107i da to nije tako. Dakle, postoje dvije potpune suprotnosti u kojima je gotovo nemogu\u0107 kompromis.<\/p>\n

Problem je \u0161to dugoro\u010dnih istra\u017eivanja o utjecaju GMO-a danas nema mnogo, odnosno vrlo je malo nezavisnih znanstvenih studija, dok dr\u017eavne agencije ili zavodi za javno zdravstvo jo\u0161 uvijek ne provode relevantna istra\u017eivanja, iako za to postoji preporuka Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).<\/p>\n

Pri tome, svakako valja naglasiti kako su se u biotehnolo\u0161ku proizvodnju namirnica upleli interesi kapitala i profita, te smo nesumnjivo svi mi na ovaj ili onaj na\u010din dotaknuti genetskim in\u017eenjeringom. Ovdje prije svega, svakako valja istaknuti zloupotrebe najve\u0107eg proizvo\u0111a\u010da GM usjeva i herbicida \u2013 Monsanta.<\/p>\n

No, krenimo redimo.<\/p>\n

\u0160to je GMO?<\/span><\/strong><\/p>\n

GMO su svi oni organizmi \u010diji je genetski materijal promijenjen na na\u010din koji se ne de\u0161ava prirodno nego pomo\u0107u genetskog in\u017eenjerstva. Ta tehnologija je poznata i pod nazivom ‘biotehnologija’ ili ‘genska tehnologija’. Tako se kreiraju GM biljke koje se uzgajaju kao usjevi za proizvodnju GM hrane. Drugim rije\u010dima, GM biljke su one u koje se ‘ubacuju’ geni drugih biljaka i \u017eivotinja kako bi se promijenilo neko njihovo svojstvo.<\/p>\n

Umetanjem gena drugih biljaka i \u017eivotinja \u017eeli se posti\u0107i da biljke budu ve\u0107e, ja\u010de, ljep\u0161e, dugotrajnije i otpornije. Znanost koja se bavi ovim modifikacijama naziva se genetsko in\u017eenjerstvo. Na ovaj na\u010din znanstvenici daju svoj doprinos znanosti.<\/p>\n

Me\u0111utim, problem je da se ove tehnike komercijaliziraju i postaju monopolom nekoliko multinacionalnih kompanija.<\/p>\n

Danas postoji preko 40 vrsta genetski modificiranih kultura. No, osim u svje\u017eem vo\u0107u i povr\u0107u, GMO se nalazi i u jogurtima, konzerviranom mesu, kobasicama, konzerviranom vo\u0107u i povr\u0107u, te u koncentratu raj\u010dice.<\/p>\n

Utjecaj hrane tretirane herbicidom glifosatom na na\u0161e (reproduktivno) zdravlje<\/p>\n

Nedavno su nas mediji izvijestili kako se Monsanto, vode\u0107i svjetski proizvo\u0111a\u010d geneti\u010dki modificiranog (GM) sjemenja i herbicida glifosata, na tr\u017ei\u0161tu dostupnog pod nazivom Roundup (RR), brine o seljacima u poplavama ugro\u017eenim podru\u010djima diljem na\u0161e regije te donira sjeme kukuruza, raj\u010dice, krastavaca i kupusa.<\/p>\n

Paralelno s ovim \u010dlankom iza\u0161ao je jo\u0161 jedan, koji pi\u0161e o GMO-u. U jednoj re\u010denici ovog teksta navodi se kako je \u0161tetnost herbicida glifosata pogubna za zdravlje \u017eivotinja i ljudi, a pogotovo za reproduktivno zdravlje.<\/p>\n

Kako to glifosat utje\u010de na na\u0161e (reproduktivno) zdravlje?<\/strong><\/span><\/p>\n

Prije svega, \u0161to je to glifosat?<\/p>\n

Glifosat je sistemi\u010dni ne selektivni herbicid \u0161irokog spektra kojeg je 1970. godine sintetizirao Monsantov kemi\u010dar John E. Franz. U prodaju je pu\u0161ten 1974. godine pod trgova\u010dkim imenom Roundup (RR), a danas ga proizvode mnoge kemijske industrije i nalazi se u prodaji u mno\u0161tvu oblika i pripravaka. Kako bi bio efikasan, glifosat se nanosi direktno na listove biljaka s kojih se apsorbira te djeluje destruktivno unutar biljke. Najprodavaniji je herbicid na svijetu, a podaci pokazuju da je diljem svijeta u 2011. godini potro\u0161eno preko 650.000 tona glifosata. Potro\u0161nja je u kontinuiranom porastu.<\/p>\n

Glifosat se primjenjuje na konvencionalnim poljoprivrednim kulturama, a posebno na geneti\u010dki modificiranim biljkama, koje su stvorene metodama genetskog in\u017eenjerstva radi njihove otpornosti na glifosat, a to su GM kukuruz i GM soja. Na glifosat otporne su i druge GM biljke kao \u0161to su repica, pamuk, \u0161e\u0107erna repa i lucerna. Razlika u tretiranju GM kultura i konvencionalnih kultura je u tome \u0161to se kod GM kultura tretiranje mo\u017ee provoditi vi\u0161e puta, te se glifosat u takvim kulturama metabolizira u razgradne produkte (aminometil fosfonsku kiselinu i N-acetil-glifosat), dok se kod konvencionalnih biljaka tretiranje vr\u0161i jednom (jedan do dva tjedna prije berbe ili \u017eetve) i ostaje kemijski nepromijenjen.<\/p>\n

Primjenom glifosata na usjeve, glifosat i njegovi razgradni produkti prenose se cijelom biljkom, u sve njene organe. Ne mogu se isprati, a ni uni\u0161titi kuhanjem. Rezidue glifosata su stabilne u hrani, te ih su\u0161enje, smrzavanje i industrijska prerada ne\u0107e smanjiti.<\/p>\n

Utjecaj glifosata na organizam<\/strong><\/span><\/p>\n

Glifosat je vrlo opasan po zdravlje ljudi, tvrde neovisni zdravstveni djelatnici, i uzro\u010dnik je mnogih kroni\u010dnih bolesti i stanja koja danas prevladavaju u zapadnim dru\u0161tvima, poput autizma, poreme\u0107aja probavnog trakta, poreme\u0107aja endokrinog sustava i reproduktivnih problema, poput neplodnosti, poba\u010daja i mnogih seksualnih problema.<\/p>\n

Glifosat je otrovan za posteljicu koja povezuje majku i plod, te pru\u017ea plodu hranjive tvari i kisik. U francuskoj studiji iz 2009. na sveu\u010dili\u0161tu u Caenu, znanstvenici su otkrili da glifosat mo\u017ee ubiti stanice u vanjskom sloju placente, \u0161to mo\u017ee dovesti do uni\u0161tenja posteljice. Stanice posteljice, prema rije\u010dima stru\u010dnjaka, “izvanredno su osjetljive na glifosat”. Samo je 1\/500-ina koli\u010dine potrebna za ubijanje korova, navodi se u studiji, te je prema tome za o\u010dekivati, obzirom da se prenosi putem hrane, da \u0107e o\u0161tetiti i stanice, pa \u010dak i uzrokovati smrt.<\/p>\n

U kanadskoj epidemiolo\u0161koj studiji, koja je ra\u0111ena na 4.000 trudnica, \u017eene izlo\u017eene glifosatu tijekom posljednja tri mjeseca trudno\u0107e imale su znatno ve\u0107i rizik od poba\u010daja, a posebno one iznad 34 godine starosti. Promatrani su i o\u010devi koji su bili izlo\u017eeni glifosatu te se pokazalo kako glifosat mo\u017ee uzrokovati smanjenje seksualne aktivnosti i koncentraciju spermija, te pove\u0107anje smrtnosti spermija kao i abnormalnu spermu.<\/p>\n

Javnozdravstveni du\u017enosnici ignoriraju alarmantne bilje\u0161ke nezavisnih zdravstvenih stru\u010dnjaka, a time je vrlo malo epidemiolo\u0161kih studija koje su provedene. Me\u0111utim, lije\u010dnici (od kojih ve\u0107ina vi\u0161e od 25 godina radi s istom populacijom) imaju upe\u010datljive podatke iz niza promatranja, koji su u korelaciji s prezentacijama i pri\u010dama ljudi u zajednicama, za niz bolesti povezanih s agrokemijskom izlo\u017eenosti. Oni su naglasili sustavnu vezu izme\u0111u promatranja posljednjih nekoliko godina sa svojim izlaganjima.<\/p>\n

Doktorica Maria del Carmen Serveso, koja preko 30 godina radi na intenzivnoj njezi bolnice u pokrajini Chaco, tako\u0111er je predstavila razorne podatke o bolestima u ovoj pokrajini. Bolesti, kao \u0161to su zatajenje bubrega, uro\u0111ene mane u djece i mladih majki, poba\u010daji, pote\u0161ko\u0107e u trudno\u0107i, problemi s disanjem i akutne alergije; sve su povezane s kemijskom kontaminacijom na poljoprivrednim podru\u010djima gdje se uzgajaju soja i pamuk.<\/p>\n

Jednim od rijetkih epidemiolo\u0161kih studija provedenih od strane dr. Gladys Trombotto, geneti\u010darke sa sveu\u010dili\u0161ta u Cordobi o rodiljnoj i neonatalnoj skrbi, procjenjuje se da je u preko 110.000 djece ro\u0111ene u posljednjih 10 godina, prona\u0111eno dvo i tro- struko pove\u0107anje priro\u0111enih mana i mi\u0161i\u0107no-ko\u0161tanog sustava.<\/p>\n

Sveu\u010dili\u0161te u Cordobi je 2010. objavilo izvje\u0161\u0107e koje pokazuje u\u010destalost uro\u0111enih mana u ju\u017enoj Americi koje je u porastu za 347 posto u razdoblju od 1997. do 2008. godine i povezano je s prskanjem glifosata na usjevima soje. Prvi problemi Argentinaca pojavili su se 2000. godine, nakon prvih velikih berbi GM RR soje. Santa Fe, San Nicolas, San Jorge, Cordoba, samo su neka mjesta u kojima je zabilje\u017een porast broja slu\u010dajeva raka, uro\u0111enih mana, reproduktivnih i endokrinih poreme\u0107aja. Sve je to u porastu od kada je prskanje pesticidima postalo uobi\u010dajeno.<\/p>\n

Svi lije\u010dnici, koji su provodili istra\u017eivanja, smatraju da razmjer \u0161tete na ljudsko zdravlje uzrokovan agrokemikalijama nije u potpunosti prepoznat. Brojevi poba\u010daja, te drugi neurolo\u0161ki i psiholo\u0161ki problemi zanemareni su. No, provedeni testovi na mladim ljudima i djeci do godine dana starosti ukazuju da je postojanje navedenih bolesti u korelaciji s agrarnim zonama gdje se upotrebljava herbicid RR.<\/p>\n

Vi\u0161e od 12 milijuna ljudi u Argentini trenutno je izlo\u017eeno agrokemikalijama, a njihovo zdravstveno stanje je duboko naru\u0161eno. Bolesti, poput karcinoma, o\u0161te\u0107enja ploda i drugih te\u0161kih bolesti u stalnom su porastu. Lije\u010dnici su sastavili sveobuhvatni dokaz koji povezuje ove bolesti s pesticidima, pozivaju\u0107i se na svoju vladu da zabrani upotrebu RR herbicida.<\/p>\n

Embriolog na Medicinskom fakultetu sveu\u010dili\u0161ta u Buenos Airesu dr. Andres Carrasco, prou\u010davao je embrije vodozemaca izlo\u017eene vrlo maloj koncentraciji glifosata (razrije\u0111en 5.000 puta). Njegova studija pokazala je da je u\u010dinak glifosata, \u010dak i u ovako smanjenoj koli\u010dini razaraju\u0107i. Vodozemci su imali manju veli\u010dinu glave, genetske promjene u sredi\u0161njem \u017eiv\u010danom sustavu, deformiranu hrskavicu, o\u010dne mane, te nerazvijene bubrege. Tako\u0111er, dr. Carrasco je utvrdio abnormalno visoke razine raka, uro\u0111ene mane, neonatalni mortalitet, lupus, bolesti bubrega i ko\u017ee te di\u0161nih puteva u zajednicama diljem Argentine gdje se nalaze polja soje koja su povezana s prskanjem Roundupom.<\/p>\n

Glifosat uzrokuje poreme\u0107aj endokrinog sustava i dovodi do reproduktivnih problema: neplodnosti, poba\u010daja, uro\u0111enih mana i seksualnih problema. Fetusi, dojen\u010dad i djeca su posebno osjetljivi jer oni rastu i do\u017eivljavaju hormonalne promjene. Za optimalan rast i razvoj bitno je da njihov hormonalni sustav radi normalno.<\/p>\n

Sve je vi\u0161e dokaza koji potkrepljuju tvrdnju da glifosat uzrokuje seksualne disfunkcije, nisku poro\u0111ajnu te\u017einu, manje poro\u0111aja i sterilnost, kako na \u017eivotinjama u laboratorijima, tako i kod doma\u0107ih \u017eivotinja, ali i ljudi.<\/p>\n

Ameri\u010dki Centar za kontrolu bolesti (CDC) tako\u0111er je utvrdio je pad plodnosti i nataliteta u SAD-u. \u017dene se mogu na\u0107i u velikoj opasnosti od nemogu\u0107nosti da ostanu trudne. CDC je utvrdio i porast prijevremeno ro\u0111ene djece, kao i djece ro\u0111ene s niskom poro\u0111ajnom te\u017einom.<\/p>\n

Istra\u017eivanja provedena na sveu\u010dili\u0161tu Johns Hopkins pokazuju da \u017eene s bolestima \u0161titnja\u010de imaju veliki rizik od ra\u0111anja djece s uro\u0111enim manama. Jaka veza dokazana je izme\u0111u raka \u0161titnja\u010de i glifosata u upotrebi GM kukuruza i soje, kao i to da rak \u0161titnja\u010de daleko vi\u0161e poga\u0111a \u017eene nego mu\u0161karce.<\/p>\n

Zaklju\u010dak<\/strong><\/span><\/p>\n

\u0160to se same GMO hrane ti\u010de, preporu\u010duje se umjesto testiranja na \u017eivotinjama, koja ne moraju nu\u017eno odra\u017eavati ljudske alergijske reakcije, istra\u017eiti stvarne potrebe za GMO prije faze testiranja. Potreba za proizvodnjom mora opravdati tro\u0161ak i eti\u010dka pitanja u testiranju. Tamo gdje je potreba opravdana, potrebno je u\u010diniti i cijeli niz potrebnih testiranja.<\/p>\n

Herbicid glifosat, kao \u0161to potvr\u0111uju navedena istra\u017eivanja, \u0161tetan je za zdravlje ljudi.Ve\u0107 minimalne koli\u010dine imaju toksi\u010dan u\u010dinak na na\u0161 organizam. U\u010dinci glifosata iz hrane nisu akutni i ne mogu se odmah jasno uo\u010diti, ve\u0107 je potrebno du\u017ee vrijeme da se manifestiraju, a kada se pojave razne bolesti, tada je (pre)kasno.<\/p>\n

Libela<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Herbicid glifosat, kao \u0161to potvr\u0111uju navedena istra\u017eivanja, \u0161tetan je za zdravlje ljudi<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-154133","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/154133","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=154133"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/154133\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=154133"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=154133"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=154133"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}