{"id":153783,"date":"2014-07-30T07:52:53","date_gmt":"2014-07-30T05:52:53","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=153783"},"modified":"2014-07-30T07:52:53","modified_gmt":"2014-07-30T05:52:53","slug":"sta-se-nekad-preporucivalo-za-ljepotu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2014\/07\/30\/sta-se-nekad-preporucivalo-za-ljepotu\/","title":{"rendered":"\u0160ta se nekad preporu\u010divalo za ljepotu"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Barkham Burroughs 1889. godine napisao je enciklopediju zapanjuju\u0107ih \u010dinjenica i korisnih informacija za 19. vijek. Cijelo jedno poglavlje posvetio je “tajnama ljepote za dame”. Pixelizam.com izdvojio je onih pet najbizarnijih.<\/p>\n

Savjet broj jedan damama iz 19. vijeka je da, ne\u0107ete vjerovati, peru o\u010di redovito!<\/p>\n

Preporuka je, kako bi se postigao efekt \u0161to sjajnijih o\u010diju je da ih redovito peru sapunom. “Ako vam pak smeta sapun, stavljanje kapljica parfema na o\u010di je razumna alternativa. Mi vam preporu\u010dujemo da to svakako ne \u010dinite!<\/p>\n

Ako vam prva dva na\u010dina nisu pomogla, u 19. vijeku bi vas tako\u0111er savjetovali da uzmete “pola tuceta kapi viskija i istu koli\u010dinu kolonjske vode koji \u0107e vam u\u010diniti o\u010di blistavim.”<\/p>\n

Savjet broj dva koji vam se zasigurno ne bi svidio, a mo\u017eda nije ni damama iz 19. vijeka, je – ne perite lice!<\/p>\n

“Jednostavno trljajte ko\u017eu s ma\u0161\u0107u od glicerina i posu\u0161ite ko\u017eom od divokoze ili pamukom”, savjetovali su. “Jedna lijepa dama je cijenjena, iako nije oprala lice tri godine, a jo\u0161 uvijek je \u010dista, ru\u017ei\u010dasta i slatka”, a fino su to i objasnili.<\/p>\n

Potrudite se da ne perete ni ruke, savjet je broj tri zlata i danas vjerojatno hrpe bolesti, vrijedan.<\/p>\n

U 19. vijeku, dobro \u010duvane ruke su mekane, blijede, i jako, jako prljave. Crvene ruke mo\u017eete izlije\u010diti “namakanjem stopala u vru\u0107u vodu, \u0161to je \u010de\u0161\u0107e mogu\u0107e”, ali nipo\u0161to ne dodirujte vodu rukama.<\/p>\n

“Kao i kod lica, koristite mast od glicerina, a kada se kupate, obavezno nosite rukavice!” Autor ovih savjeta Burroughs, napominje da \u017eene s rasko\u0161nim rukama “peru ruke jednom mjese\u010dno”.<\/p>\n

Svaki dan provedite neko vrijeme goli pored prozora, savjet je broj \u010detiri koji bi odu\u0161evio svakog prolaznika pored va\u0161e ku\u0107e\/stana, a i vjerojatnost da zavr\u0161ite u medijima drasti\u010dno bi vam se pove\u0107ala.<\/p>\n

Ovaj “trik” se tako\u0111er naziva kupanje parom, a pored samog “kupanja”, vjerojatno \u0107e dama izmamiti pozornost mnogih prosaca, smatrali su tada. Danas vas mo\u017eda ne bi prosili, ali…<\/p>\n

Kako bi se pravilno “okupala parom”, “dama se skine gola, sjedne u blizini prozora i kupa se u toplim zrakama sunca”, stoji u savjetniku za ljepotu. Ako ste dama koja ne mo\u017ee dugo sjediti, savjetuje se da ple\u0161ete. Kvalitetno kupanje parom traje najmanje sat vremena.<\/p>\n

Usne su bile jako va\u017ean dio \u017eenskog lica u 19. stolje\u0107u. Savjet broj pet uklju\u010divao je sukciju.<\/p>\n

Lijepe usne su neophodne za ljepotu jedne dame. Djevojka treba po\u010deti razmi\u0161ljati o obliku usana \u0161to je ranije mogu\u0107e, savjetovalo se.<\/p>\n

Tanke usne se “lako mijenju sukcijom” koja “povla\u010di krv na povr\u0161inu”, a tijekom vremena daje “stalnu inflaciju.” Debele usne se “mogu smanjiti kompresijom.” Za ove postupke ne postoje detaljne upute.<\/p>\n

dnevnik.hr<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Barkham Burroughs 1889. godine napisao je enciklopediju zapanjuju\u0107ih \u010dinjenica i korisnih informacija za 19. vijek. Cijelo jedno poglavlje posvetio je “tajnama ljepote za dame”. Pixelizam.com izdvojio je onih pet najbizarnijih. Savjet broj jedan damama iz 19. vijeka je da, ne\u0107ete vjerovati, peru o\u010di redovito! Preporuka je, kako bi se postigao efekt \u0161to sjajnijih o\u010diju je […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-153783","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/153783","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=153783"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/153783\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=153783"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=153783"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=153783"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}