{"id":153618,"date":"2014-07-28T10:38:10","date_gmt":"2014-07-28T08:38:10","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=153618"},"modified":"2014-07-28T10:38:10","modified_gmt":"2014-07-28T08:38:10","slug":"vecina-ljudskog-dnk-je-beskorisna","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2014\/07\/28\/vecina-ljudskog-dnk-je-beskorisna\/","title":{"rendered":"Ve\u0107ina ljudskog DNK je beskorisna"},"content":{"rendered":"<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2012\/01\/dnk-geni.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-thumbnail wp-image-73863\" title=\"dnk geni\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2012\/01\/dnk-geni-150x150.jpg\" alt=\"\" width=\"150\" height=\"150\" \/><\/a>Dugi nizovi mogu biti ni\u0161ta drugo do biolo\u0161kog prtljaga, tvrde nau\u010dnici nakon \u0161to su poredili na\u0161 genom sa genomom drugih \u017eivotinja, pi\u0161e &#8220;Guardian&#8221;.<\/p>\n<p>Vi\u0161e od 90 odsto ljudskog DNK ne radi ni\u0161ta korisno, a veliki nizovi mogu biti samo biolo\u0161ki prtljag koji se nakupio tokom godina evolucije, tvrde istra\u017eiva\u010di sa Oksford univerziteta.<\/p>\n<p>Nau\u010dnici su do\u0161li do ove cifre nakon \u0161to su ljudski genom upore\u0111ivali sa onim drugih sisara \u2013 od pasa i ma\u010daka pa sve do nosoroga i konja.<\/p>\n<p>Istra\u017eiva\u010di su tra\u017eili delove DNK koje su ljudi delili sa drugim \u017eivotinjama, koje su se izdvojile iz na\u0161e linije tokom razli\u010ditih trenutaka u istoriji. Kada se DNK deli i \u010duva me\u0111u razli\u010ditim vrstama, to ukazuje na to da on \u010dini ne\u0161to va\u017eno i zna\u010dajno.<\/p>\n<p>Gerton Lunter, jedan od starijih nau\u010dnika u timu, izjavio je da na osnovu ovih pore\u0111enja, svega 8.2 odsto ljudskog DNK poseduje funkcionalni smisao i igra neku va\u017enu ulogu, dovoljno va\u017enu da ona bude sa\u010duvana evolucijom.<\/p>\n<p>\u201eNau\u010dno govore\u0107i, nemamo nikakve dokaze da 92 odsto na\u0161eg genoma ima bilo kakav doprinos na\u0161oj biologiji\u201c, izjavio je Lunter.<\/p>\n<p>Nau\u010dnici ve\u0107 neko vreme znaju da svega 1 odsto ljudskog DNK se nalazi unutar gena koji se koriste za stvaranje klju\u010dnih proteina koji \u010dine \u0107elije, i tela, zdravim i \u017eivim.<\/p>\n<p>Iz ovog istra\u017eivanja do\u0161lo se do saznanja da je jo\u0161 svega 7 odsto ljudskog DNK podjednako va\u017eno.<\/p>\n<p>Me\u0111utim, ako je toliko DNK bezvredno, za\u0161to ga i dalje nosimo?<\/p>\n<p>\u201eMi nismo dizajnirani, ve\u0107 smo evoluirali i to je prili\u010dno neuredan proces. Ostatak DNK verovatno samo popunjava prostor. U pitanju nije sme\u0107e. Mogao bi da jednog dana bude od koristi. Ali u pitanju svakako nije teret\u201c, izjavio je Lutner.<\/p>\n<p>Ne\u0161to na\u0161eg DNK ostalo je od drevnih virusa koji su ubacili svoj genetski materijal u na\u0161 DNK, ili na\u0161ih predaka, a neki od njih i dalje imaju sposobnost da se prebacuju po na\u0161im genomima.<\/p>\n<p>B92<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Dugi nizovi mogu biti ni\u0161ta drugo do biolo\u0161kog prtljaga, tvrde nau\u010dnici nakon \u0161to su poredili na\u0161 genom sa genomom drugih \u017eivotinja, pi\u0161e &#8220;Guardian&#8221;. Vi\u0161e od 90 odsto ljudskog DNK ne radi ni\u0161ta korisno, a veliki nizovi mogu biti samo biolo\u0161ki prtljag koji se nakupio tokom godina evolucije, tvrde istra\u017eiva\u010di sa Oksford univerziteta. Nau\u010dnici su do\u0161li [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-153618","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/153618","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=153618"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/153618\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=153618"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=153618"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=153618"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}