{"id":152929,"date":"2014-07-20T10:05:55","date_gmt":"2014-07-20T08:05:55","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=152929"},"modified":"2014-07-20T10:05:55","modified_gmt":"2014-07-20T08:05:55","slug":"da-li-uvijek-stojimo-u-sporijem-redu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2014\/07\/20\/da-li-uvijek-stojimo-u-sporijem-redu\/","title":{"rendered":"Da li uvijek stojimo u sporijem redu?"},"content":{"rendered":"<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2014\/07\/saobracaj1.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-thumbnail wp-image-152930\" title=\"saobracaj1\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2014\/07\/saobracaj1-150x150.jpg\" alt=\"\" width=\"150\" height=\"150\" \/><\/a>Svako je barem jednom, dok je \u010dekao u nekom redu, imao osje\u0107aj da ljudi u susjednoj koloni mnogo br\u017ee napreduju.<\/p>\n<p>Ne, nije u pitanju &#8220;lo\u0161a karma&#8221;. Dvojica istra\u017eiva\u010da, Donald Redelmajer sa Univerziteta u Torontu i Robert Tib\u0161iran sa Stenford Univerziteta, tvrde da imaju nau\u010dno obja\u0161njenje za to.<\/p>\n<p>Oni su poku\u0161ali da saznaju da li postoji psiholo\u0161ki, a mo\u017eda \u010dak i objektivan osnov za to nelagodno osje\u0107anje da smo uvijek u pogre\u0161nom redu, bilo da \u010dekamo na kasi u supermarketu ili smo zaglavljeni u saobra\u0107ajnoj gu\u017evi.<\/p>\n<p>Nau\u010dnici su snimili kolonu automobila na autoputu kamerom postavljenom na jednom vozilu u susjednom redu.<\/p>\n<p>Dio snimka na kojem automobil s kamerom napreduje br\u017ee od snimljene kolone prikazan je grupi od 120 osoba, od kojih je \u010dak 70 odsto reklo da su se kola na\u0161la u sporijem redu, dok je 65 odsto njih izjavilo da bi u slu\u010daju da su bili za volanom svakako pre\u0161li u drugu kolonu.<\/p>\n<p>Redelmajer i Tib\u0161iran su njihovu reakciju nazvali &#8220;iluzijom lo\u0161e sre\u0107e&#8221; koju su najprije poku\u0161ali da objasne hipotezom selektivnog pam\u0107enja koja pretpostavlja da se vi\u0161e sje\u0107amo neprijatnih nego prijatnih doga\u0111aja.<\/p>\n<p>Ovdje, me\u0111utim, treba biti obazriv s obzirom na to da, generalno, ljudi imaju prije tendenciju da bri\u0161u lo\u0161e, a ne lijepe uspomene, te bi logi\u010dno bilo o\u010dekivati da se voza\u010d sje\u0107a automobila koje je on pretekao, a ne onih koji su pretekli njega.<\/p>\n<p>Druga hipoteza, koju su nau\u010dnici i potvrdili, ukazije na postojanje kognitivne pristrasnosti kao rezultat uslova posmatranja.<\/p>\n<p>Kada se nalazimo u koloni u zastoju, vidimo napredovanje automobila u drugim kolonama. Imamo dakle vremena da ih dobro osmotrimo i memori\u0161emo.<\/p>\n<p>Kada, pak, prolazimo pored kolone koja se ne pomjera, proces pam\u0107enja se odvija na sasvim druga\u010diji na\u010din jer se tada koncetri\u0161emo na vo\u017enju, \u0161to ograni\u010dava pa\u017enju koju mo\u017eemo da posvetimo susjednoj koloni.<\/p>\n<p>\u0160tavi\u0161e, ako je susjedna kolona u zastoju, pro\u0107i \u0107emo pored \u010ditavog niza automobila i to \u0107emo u\u010diniti u relativno kratkom vremenu.<\/p>\n<p>Kada nas preti\u010du, imamo osje\u0107aj da vrijeme te\u010de sporije, a kada mi preti\u010demo druge, \u010dini nam se da ono prosto leti.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Svako je barem jednom, dok je \u010dekao u nekom redu, imao osje\u0107aj da ljudi u susjednoj koloni mnogo br\u017ee napreduju. Ne, nije u pitanju &#8220;lo\u0161a karma&#8221;. Dvojica istra\u017eiva\u010da, Donald Redelmajer sa Univerziteta u Torontu i Robert Tib\u0161iran sa Stenford Univerziteta, tvrde da imaju nau\u010dno obja\u0161njenje za to. Oni su poku\u0161ali da saznaju da li postoji [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[9],"tags":[],"class_list":["post-152929","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-zanimljivosti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/152929","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=152929"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/152929\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=152929"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=152929"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=152929"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}