{"id":152919,"date":"2014-07-20T07:47:23","date_gmt":"2014-07-20T05:47:23","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=152919"},"modified":"2014-07-19T23:55:21","modified_gmt":"2014-07-19T21:55:21","slug":"o-naslovu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2014\/07\/20\/o-naslovu\/","title":{"rendered":"O naslovu"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Alma Lazarevska<\/strong><\/p>\n

\"\"<\/a>Pitam li previ\u0161e ako pitam: za\u0161to je Mujo \u010comi\u0107, ukopan u Poto\u010darima, u novinama imao razli\u010dit tretman od onog koji je imao Mujo Selimovi\u0107, gost Molitvenog doru\u010dka u Washingtonu?<\/p>\n

\u010cak i da u arhivi istih novina nisu pohranjeni naslovi ”Mujo u Zenici, a Muzej u Sarajevu”, ”Tolstoj, Andri\u0107 i Mujo iz Doca”, te ”Mujo vozi rover po Mjesecu”, dalo bi se zaklju\u010diti da je ”Mujo ukopan bez lobanje” jedan u nizu onih koji se pozivaju na viceve o Muji.<\/p>\n

Objavljen je 12. jula. To je dan koji se ovdje najpreciznije defini\u0161e onako kako Amerikanac defini\u0161e 12. septembar. Je li to, dakle, dan iza 11. jula, neko objavio tekst u kojem prepri\u010dava (crni) vic o Muji? Da bar jeste!<\/p>\n

Nego je gr\u0111e. Ispod naslova je tekst koji pominje jednu od 175 osoba sahranjenih ove godine u Poto\u010darima. Kako to ve\u0107 biva sa ubijenim i masakriranim Srebreni\u010danima, posmrtni ostaci jednog tijela se \u010desto na\u0111u (ako se na\u0111u) na nekoliko lokacija. U tekstu se pominje \u017ertva \u010diji posmrtni ostaci, na \u017ealost, do sada nisu prona\u0111eni u cjelosti. Porodica je, vjerovatno satrvena neizvjesno\u0161\u0107u, a pretpostavljam – vi\u0161e mu\u010dnim osje\u0107ajem da kosti po\u010divaju u vre\u0107ama, odlu\u010dila da aminuje pokop. Osoba koja je pokopana ima ime i prezime (Mujo iz vica ima samo ime), a u naslovu je svedena na ime. Mujo. Je li to neko pravilo u ovim novinama?! Provjerila sam. Nije!<\/p>\n

U istom novinama gdje je objavljen naslov ”Mujo ukopan bez lobanje”, pod nekim ranijim datumom nalazim naslov ”Mujo Selimovi\u0107 na Molitvenom doru\u010dku u Washingtonu”. Ovaj djeluje kao naslov slike. Moglo je ”Mujo Selimovi\u0107 prisustvovao Molitvenom doru\u010dku u Washingtonu”. Ili ”Muji Selimovi\u0107u uru\u010dena pozivnica za Molitveni doru\u010dak u Washingtonu” (do 10 rije\u010di-mo\u017ee!). Ali je ba\u0161 ”Mujo Selimovi\u0107 na Molitvenom doru\u010dku u Washingtonu”. Izostavite glagol i dobijete uzvi\u0161enu bezvremenost! Kad u arhivi nai\u0111ete na ovaj naslov imate predod\u017ebu da u Washingtonu jo\u0161 traje doru\u010dak i da osoba iz naslova jo\u0161 molitveno doru\u010dkuje. Bezmalo D\u00e9jeuner sur l'herbe. Edouard Manet i njegov slavni ”Doru\u010dak na travi”, star 200 godina. Razlika je tek u pominjanju osobe koja je u prizoru. Dakle, ovo bi bilo bli\u017ee naslovima kao \u0161to su ”Djevojka pred ogledalom” ili ”Madona na prestolu”. Sastavlja\u010d naslova se svojski potrudio. Nije mu naumpala opcija ”Mujo na molitvenom doru\u010dku u Washingtonu”?<\/p>\n

Pitam li previ\u0161e ako pitam: za\u0161to je Mujo \u010comi\u0107 imao razli\u010dit tretman od onog koji je imao Mujo Selimovi\u0107?<\/p>\n

A da poku\u0161amo ”popraviti” naslov tako \u0161to \u0107emo osobi koja se pominje u tekstu vratiti prezime? Kako bi naslov, tako ”popravljen”, glasio? Ja ga ne\u0107u napisati. Dakle, nije sva rogobatnost u semanti\u010dkom pribli\u017eavanju vicu, nego i svojevrsnoj pornografiji. Zamislite naslove ”N.N sahranjen bez bedrene kosti”, ”N. N. sahranjena bez obje potkoljenice”.<\/p>\n

Ima na\u010dina (bez lobanje ili bedrene kosti u naslovu!) da se ka\u017ee kakav je zlo\u010din nad Mujom \u010comi\u0107em u\u010dinjen, a da se pri tome ni\u0161ta ne zataji, a sa\u010duva dostojanstvo ubijenog.<\/p>\n

Ba\u0161 ovih dana, u vrijeme kada se mnogo pisalo o Srebrenici i Poto\u010darima, objavljena je vijest o jo\u0161 jednom pokopu nakon dugih godina. Ovaj put su \u010dak 32 godine pro\u0161le.<\/p>\n

Dvadesettrogodi\u0161nji Patrice Hyvert, alpinista, nikada se nije vratio sa svog pohoda na Mont Blanc. Tijelo mu je kona\u010dno, a slu\u010dajno, prona\u0111eno na visini gdje vlada vje\u010dni led. Sada ve\u0107 82-godi\u0161nji otac, G\u00e9rard Hyvert, izjavio je za francuski RTL: j'aurais pr\u00e9f\u00e9r\u00e9 qu'il reste l\u00e0-haut. Il \u00e9tait mieux en montagne que dans un cercueil. Volio bi, dakle, nesretni otac da je njegov sin ostao l\u00e0-haut. Da je ostao tamo.Tamo. Bolje bi mu bilo u planinama nego u lijesu.Tako govori otac. Za\u0161to ovako misli i govori otac nesretnog mladi\u0107a? Jer…il avait que la montagne dans la t\u00eate. Zato \u0161to mu je planina “bila u glavi”. Bila mu je sve. Zato \u0161to je njegov sin u planini bio u svom elementu. A ovako? Bi\u0107e u lijesu.<\/p>\n

Sve \u0161to znam o Muji \u010comi\u0107u jeste da je ro\u0111en 1. aprila 1958. godine, u selu Blje\u010deva, op\u0107ina Bratunac. Bio je o\u017eenjen. Supruga Azemina, k\u0107erka Raska. Ne znam \u0161ta bi se o Muji \u010comi\u0107u moglo re\u0107i povodom onoga dans la t\u00eate. U \u010demu se osje\u0107ao kao u svom elementu. U \u010demu se osje\u0107ao prisno. Ko mu je od \u010comi\u0107a, u istoj knjizi zapisanih, bio najro\u0111eniji? Azem \u010comi\u0107? Bahrudin \u010comi\u0107? Bajro \u010comi\u0107? Meho \u010comi\u0107? Mirzet \u010comi\u0107? Omer \u010comi\u0107? Salih \u010comi\u0107? Safet \u010comi\u0107? Suad \u010comi\u0107? Sulejman \u010comi\u0107? \u0160aban \u010comi\u0107? Vekaz \u010comi\u0107? Zulfo \u010comi\u0107?<\/p>\n

Ni\u0161ta od toga ne znam. Pone\u0161to se da pretpostaviti. Da je od jednostavnih ljudi koji se osje\u0107aju dobro tamo gdje su ro\u0111eni i gdje se \u017eene, sti\u010du potomke. Pomalo se sje\u0107am tog kraja oko Bratunca. Pitom je, bre\u017euljkast, bez surih planina, bez ledenih vrhova, dakle – bez gor\u0161taka kojima su takvi vrhovi izazov. Nije Mujo \u010comi\u0107 mogao biti sli\u010dan gor\u0161taku kakav je G\u00e9rard Hyvert. Ali me je u trenutku dok sam \u010ditala onaj naslov okrznula ba\u0161 re\u010denica koju je pred novinarima izgovorio otac nesretnog alpiniste. Korigujem se sama.U nekom je smislu nedopustivo porediti ova dva slu\u010daja. Jer je prvi posljedica nesre\u0107e, a drugi zlo\u010dina. Jednom je o tome sjajno pisao Danilo Ki\u0161.<\/p>\n

Ipak posu\u0111ujem metaforu iz teksta o nesre\u0107i za tekst o zlo\u010dinu. Jer mi poma\u017ee da pitam: ho\u0107e li dovijeka, u internetskoj vje\u010dnosti, Mujo \u010comi\u0107 ostati pod onim nakaradnim naslovom? Mo\u017ee li neko izbaviti Muju \u010comi\u0107a iz tog ”lijesa” (dans un cercueil)?! Sada, kada su mu zemni ostaci najzad kako – tako po\u010dinuli. Da se Mujo \u010comi\u0107 skrasi tamo.U onom tamo o kojem, ako nemamo tri \u010diste, bolje je da \u0161utimo.<\/p>\n

Silan je trud ulo\u017een da se Mujo \u010comi\u0107, suprug Azeminin, otac Raskin, koliko je mogu\u0107e vrati iz poni\u017eavaju\u0107eg nepostojanja. A onda ga je novinski naslov gurnuo u vic. Neka nas ne iznenadi ako neko od traga\u010da za vicevima o Muji linkuje naslov. Pa da, kad otvori tekst, a o\u010dekivao je vic, ka\u017ee-u najpristojnijoj varijanti: Opss! Pardon! Zalutah!<\/p>\n

Mujo \u010comi\u0107 (1958-1995) je ukopan uz vjerski obred. Ime u svakoj religiji pa i islamu zna\u010di. Zna\u010di! Ime je glava a ne \u0161uplja lobanja! Kako vjerniku tako i ateisti.\u010covjeku. Li\u0161ite ga imena, li\u0161ili ste ga ljudske posebnosti.To je, primjerice, logika logora. Pametnom dosta!<\/p>\n

Kada sam vidjela tekst s naslovom koji vi\u0161e ne\u0107u citirati, jer bi mi se moglo desiti da se po\u010dnem osje\u0107ati kao da sam ga ja smislila, pa se naknadno stidim, pored njega je u kvadrati\u0107u like bio upisan broj 3. Bilo je to prije neki dan. Vi\u0161e se nisam vra\u0107ala. Kako bi se to starinski, a precizno, reklo: od stida se vi\u0161e nisam vra\u0107ala.<\/p>\n

Media.ba <\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ime je glava a ne \u0161uplja lobanja! Kako vjerniku tako i ateisti.\u010covjeku. Li\u0161ite ga imena, li\u0161ili ste ga ljudske posebnosti<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":152202,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-152919","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/152919","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=152919"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/152919\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/152202"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=152919"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=152919"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=152919"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}