{"id":151658,"date":"2014-07-07T08:47:29","date_gmt":"2014-07-07T06:47:29","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=151658"},"modified":"2014-07-07T09:55:12","modified_gmt":"2014-07-07T07:55:12","slug":"zlocin-i-nepravda","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2014\/07\/07\/zlocin-i-nepravda\/","title":{"rendered":"Zlo\u010din i (ne)pravda"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Biljana Vankovska<\/strong><\/p>\n

\"\"<\/a>Dvije godine nakon petostrukog ubistva kod Smiljkovskog jezera, nadomak Skopja, u susret Uskrsu (na Veliki \u010detvrtak), do\u0161ao je dan \u201e\u017eetve\u201c onoga \u0161to je tada bilo \u201eposijano\u201c. Sjeme je palo na ve\u0107 plodno tlo, ili bolje re\u010deno korijeni konflikta su ve\u0107 postojali i bez ubistva, koje je samo poslu\u017eilo kao katalizator! To se de\u0161ava uvijek kada se stvori osje\u0107aj da su se stvari na planu me\u0111uetni\u010dkih odnosa primirile i stvari krenule u mirnije vode.<\/p>\n

Klju\u010dno pitanje je ko stoji iza ovakvih incidenata (od kojih je ovaj bio najkrvaviji i najdramati\u010dniji). Kome odgovara nova eskalacija, sada vi\u0161e i ne samo etni\u010dkog, nego i vjerskog konflikta. Oko tog fantomskog, a ipak realnog aktera pletu se obja\u0161njenja – od racionalnih do teorije zavjere, ali s malim \u0161ansama da se sazna ime i prezime.<\/p>\n

Petostruko ubistvo u stilu \u201ehirur\u0161ki \u010diste\u201c egzekucije je izgledalo kao \u010din iza koga ne postoji jasna motivacija po\u010dinioca – \u017ertve su bile sasvim slu\u010dajno odabrane, na udaljenom mjestu, bez svjedoka (osim onog jednog koji je ubijen upravo zato \u0161to je slu\u010dajno vidio egzekuciju). Upravo to je ostavilo prostor da javnost (ve\u0107 ionako posva\u0111ana, podijeljena i nepovjerljiva) po\u010dne tuma\u010dini, spekulisati, a na kraju i suditi i osloba\u0111ati od krivice…<\/p>\n

Prate\u0107i scene uli\u010dnih protesta u Skopju (koje je na dva sata nalikovalo na Bejrut), sjetila sam se izvrsnog \u010dlanka Roberta Fiska, objavljenog u Independentu odmah nakon po\u010detka rata u Avganistanu. \u010clanak je imao naslov \u201e\u010cestitam g-ne Bush! Upravo ste usre\u0107ili Osama bin Ladena!\u201c U makedonskom slu\u010daju se mo\u017ee re\u0107i da su na nasilnim protestima, koji su uzdrmali i podijelili dru\u0161tvo, pobijedili naru\u010dioci i izvr\u0161itelji petostrukog ubistva – jer njihov cilj nije bio oduzimanje tih pet \u017eivota; cilj je bio strah i nepovjerenje u ionako podijeljenom dru\u0161tvu. Svi elementi ovog scenarija, koje \u0107e etni\u010dkim dodati i jasne vjerske elemente, su ve\u0107 bili na dohvatu ruke: tenzije i neizlije\u010dene traume iz 2001, slaba dr\u017eava, korumpirane elite i beskrupulozna volja za mo\u0107 strana\u010dkih elita, nesposobno i partizirano sudstvo. Bilo je dovoljno zakotrljati loptu, ispucati nekoliko hitaca u glave nevinih. Ostalo su dovr\u0161ile institucije i (ne)civilno dru\u0161tvo.<\/p>\n

Neposredno nakon ubistva, MUP je odreagovao na na\u010din na koji je sebi pucao u nogu ) a nama u glavu): sa spektakularnim narativom koji je kasnije obavezao \u010ditav tok postupka, sve do skandalozne zavr\u0161ne rije\u010di javnog tu\u017eioca. (Umjesto da pove\u017ee pravno utvr\u0111ene \u010dinjenice sa po\u010diniocima i tako doka\u017ee krivicu, ona je ispri\u010dala srceparaju\u0107i i dramati\u010dan dijalog izme\u0111u ubiica i \u017ertava, koji se naravno nije desio, ali koji su neki mediji prenijeli kao da je dokazana \u010dinjenica).<\/p>\n

U prolje\u0107e 2012, komentari\u0161u\u0107i doga\u0111aje, rekla sam dvije stvari: prvo, nisu se sru\u0161ile kule, ali do\u017eivljavamo svojevrsni makedeonski 11. septembar. Na hitnoj pres-konferenciji, usred Uskrsa, vrh MUP-a, jo\u0161 prije dobijanja nekakvih rezultata istrage, je po\u017eurio da \u201esmiri\u201c uzrujanu javnost (makedonski dio nje, bolje re\u010deno) govore\u0107i o djelu u kontekstu globalnog rata protiv terorizma, o trening-kampovima u Avganistanu i tome sli\u010dno. Kasnije su do\u0161la hap\u0161enja ljudi koji su se mogli dovesti u nekakvu makar i najslabiju vezu s djelom (i sa malo vi\u0161e dokaza o povezanosti s islamisti\u010dkim pokretima). Muslimani (ve\u0107 afektirani zbog globalnih de\u0161avanja) su se osjetili kao da se na njih pokazalo prstom, i to kao na kolektiv, a \u017eestoke reakcije su uslijedele kada su me\u0111u privedenima bile i \u017eene (bilo je prigovora da njihova vjerska prava nisu po\u0161tovala). Kasnije je do\u0161lo do sve tje\u0161njeg solidarisanja sa svim uhap\u0161enima, koji su postali mu\u010denici su\u0111eni za islam.<\/p>\n

Kao u nekom samoispunjuju\u0107em proro\u010danstvu, ime policiske operacije i kasnije sudskog procesa (\u201eMonstrum\u201c) je indiciralo dehumanizaciju osumnji\u010denih, li\u0161avanje ljudskih odlika i prejudiciralo je krivicu i najte\u017eu kaznu. Moja druga primjedba se odnosila na naru\u0161avanje prezumpcije nevinosti. Zbog ve\u0107 poslovi\u010dne nesposobnosti organa krivi\u010dne pravde, nadvio se osje\u0107aj strepnje i sumnje. Kosovske vlasti koje su odbile ekstradiciju dvoje prvoosumnji\u010denih, kr\u0161e\u0107i sve me\u0111unarodne standarde, samo su dodale regionalni \u0161lagvort svemu i tako poja\u010dale nepovjerenje izme\u0111u zajednica. Kod Albanaca (i muslimana generalno), posebno kroz medije, ukorijenio se osje\u0107aj da je proces montiran samo da bi se dobila osveta za \u017ertve, a kod Makedonaca svaki otpor prema su\u0111enju je do\u017eivljen kao dokaz da se Albanci stalno izvla\u010de bez kazne za zlo\u010dine, bilo da su oni izvr\u0161eni u vreme vojnog konflikta (s amnestijim koja je obuhvatila i ratne zlo\u010dine, a do koje je do\u0161lo nakon velikog pritiska i politi\u010dkim sporazumom) ili izvan njega.<\/p>\n

Uz neskrivenu vjersku pozadinu (na proteste se krenulo direktno iz d\u017eamije), jasnu scenografiju, skandiranja i divljanje pojedinaca koji su prekrili lica, najnoviji protesti nisu postigli ni\u0161ta sem straha, nereda – i paradoksalno, potvrdili tezu tu\u017eila\u0161tva, ali i obavje\u0161tajne indikacije o ja\u010danju radikalnog islama u odre\u0111enim krugovima. Sudski proces koji je trebao da donese pravdu ubijenim \u017ertvama, zavr\u0161io se njihovim zaboravom. One su postale sasvim nebitne, jer su se o\u010di javnosti sada sasvim okrenule osu\u0111enima na do\u017eivotni zatvor (jedan je samo bio pu\u0161ten na slobodu). Tako, osu\u0111enici su bili podjednako instrumentalizovani u kontekst drugih kauza, uklju\u010duju\u0107i i me\u0111ustrana\u010dku netrpeljivost u albanskom bloku: kamenovao se sud, uz uzvike \u201eU\u010cK\u201c i tra\u017eila pravda za sve Albance (mada me\u0111u osu\u0111enima ima i ne-albanaca, muslimana), i to od ljudi koji uop\u0161te nisu ni poznavali one za koje su tvrdili da su nevini. Bez svoje volje, osu\u0111enici su postali grupni\/vjerski simboli nepravde jednog navodno fa\u0161izoidnog sistema, koji ne samo da montira sudske procese, nego je i sam kriv \u0161to je do\u0161lo do ubistva na Smiljkovskom jezeru.<\/p>\n

Va\u017enost sankcioniranja naru\u010dica i egzekutora je od ogromne va\u017enosti za postizanje pravde, ali s obzirom na elemente krivi\u010dnog djela, moglo se pretpostaviti da \u0107e to biti izuzetno te\u0161ka, ako ne i nemogu\u0107a misija; jer \u017eivot nije CSI krimi-serija na TV-u. Kao vi\u0161e puta do sada (uklju\u010duju\u0107i i primjere kada su politi\u010dari iz makedonskog bloka juri\u0161ali na policiske barikade ispred suda dok se sudilo iustaknutom \u010dlanu stranke), institucije ru\u0161e upravo oni koji se \u017eale da ih nema i da one ne funkcioni\u0161u, i to uvijek kada je neko nezadovoljan presudom. Sud ulice, sud rulje se opet prikazao superiornijim od pristrasnog sudstva, a policija je stavljena u sendvi\u010d, dok javnost (ili dio nje) ponovo postaje tu\u017eitelj, branitelj i sudac. Ne\u0161to sli\u010dno se de\u0161avalo sredinom maja kada je ubijen maturant Makedonac od strane mladog Albanca u skopskom naselju \u0110or\u010de Petrov, samo \u0161to je rulja tada tra\u017eila pravdu nasr\u0107u\u0107i na du\u0107ane u vlasni\u0161tvu Albanaca i sudarila se sa policijom, ne \u010dekaju\u0107i sudsku presudu (po\u010dinioc je ve\u0107 bio uhap\u0161en).<\/p>\n

U ovakvim slu\u010dajevima, krivica je jedna stvar – i njeno utvr\u0111ivanje pripada jedino sudu, i nikom drugom. No, nakon nasilnih protesta, za koje se nikada ne zna dokle \u0107e trajati i kada \u0107e se ponoviti i s kakvim posljedicama, postavlja se i pitanje javne odgovornosti. S jedne strane je ozbiljno pitanje nepovjerenja u institucije – \u010dini se da Albanci prihvataju osude samo ako do\u0111u od strane sudija albanskog porijekla, dok su Makedonci i Albanci podjednako kivni na policiju koja odgovara na ovakve nasilne proteste. Masovnost i \u017eestoke reakcije postoje samo kada su u pitanju etni\u010dka, a sada ve\u0107 i vjerska pitanja – jer makedonska javnost (za razliku od bosanske, na primjer) je poznata kao izuzetno pasivna kada se radi o socijalnim nezadovoljstvom, nedostatku vode, zaga\u0111enosti \u017eivotne okoline (od skopske \u017eeljezare, na primjer) ili hap\u0161enja novinara Ke\u017earovskog, do masovnih poskupljenja, ste\u010daja, itd. Niko nije protestovao \u010dak i kada su bili amnestirani po\u010dinioci ratnih zlo\u010dina.<\/p>\n

Ovi protesti, nimalo spontani, vodili su se uz sljede\u0107u poruku (samo na albanskom): \u201eOvo nije samo protest, ovo je ve\u0107 na\u0161a nacionalna du\u017enost da \u017eivimo pod motom: danas kod mog susjeda, a sjutra u mom domu. Ako ne reagujemo danas kada nepravda kulminira, onda neka kukavice zatvore o\u010di od straha.\u201c Nepravda nije kulminirala sa presudom u prvom stepenu u jo\u0161 nezavr\u0161enom sudskom procesu za te\u0161ko krivi\u010dno djelo, ali nekome se trenutak u\u010dinio oportun za akciju. Protestu su bili najavljeni, a njihov tok sasvim predvidljiv: kao po pravilu, krene se nakon molitve (d\u017euma je obavezna i zato najmasovnija), iz iste d\u017eamije koja je ponovo zloupotrebljena kao saborno mjesto, pa usred svetog mjeseca Ramazana, krenuli su neki gnjevni ljudi naoru\u017eani kamenicama i suzavcem (\u0161to je bogami kuriozitet svoje vrste).<\/p>\n

Od onih koji su pogo\u0111eni generalizacijom jedva neko i da stidljivo prizna da hod\u017ee nisu iskoristile svoj moralni i vjerski autoritet da sprije\u010de proteste visokog rizika, mada su znali \u0161ta se de\u0161ava me\u0111u vjernicima. Kako su u povorci u\u010destvovali i neke javne li\u010dnosti iz islamske zajednice, oni su kasnije obja\u0161njavali da su samo u\u010destvovali u protest ispred suda id a je to dio njihovih demokratskih prava, ali je protest bio \u201ekidnapovan\u201c od strane infiltriranih nasilnika. \u010cudno je da nisu to predvidjeli, a nekoliko hiljada ljudi spremnih da se hrabro bore protiv nepravde ostali su statisti ispred divljanja manjeg broja nasilnika! Drugo va\u017eno pitanje je za\u0161to uop\u0161te nije ni bilo poku\u0161aja da se pitanje izvu\u010de iznad vjerske zajednice i pozove na \u0161iri gra\u0111anski protest, jer sumnja je postojala kod mnogih. Ali, \u010dak i da je bio gra\u0111anski protest, ostaje dilema kako bi on promijenio sudsku presudu i da li sud mo\u017ee suditi pod pritiskom javnosti?<\/p>\n

Sada, nakon primirivanja, za nasilje je opet kriv neko drugi, a put do pakla ostaje poplo\u010dan demokratskim namjerama. (Sre\u0107om nije bilo ljudskih \u017ertava, ni previ\u0161e povrije\u0111enih). Neki su ponosno napisali sljede\u0107e: \u201eSa ovim protestima Albanci si pokazali kako se \u010duva dignitet i nacionalni i vjerski moral. Iza\u0161li su hrabro na ulice, bez podr\u0161ke njihovih izabranih politi\u010dara, i dokazali da su politi\u010dka siro\u010dad.\u201c Indikativno je da se od politi\u010dkih lidera tra\u017ei da predvode proteste protiv navodne sudske nepravde (Ali Ahmeti je bio nazvan psom, jer nije stao na \u010delo kolone da brani albanski narod; istini za volju, Ahmeti i \u010ditava elita je u to vrijeme u\u017eivala u prijemu u ameri\u010dkoj ambasadi povodom 4. jula).<\/p>\n

Za zlo\u010din kod Smiljkovskog jezera krivica se tra\u017ei kod Gruevskog, ili \u010dak u nesposobnosti policije da za\u0161titi svoje gra\u0111ane (\u0161to je maltene poziv za policisku dr\u017eavu, koja bi \u010duvala gra\u0111ane i kada idu na pecanje u blizini grada). Ali, ovaj put se ne radi o \u0161aradi i tu\u010dnjavi na skopskom Kale-u povodom izgradnje crkve, kada je postojala sumnja da je incident dogovoren izme\u0111u koalicionih stranaka da bi pokupili politi\u010dke poene. Ovdje je u pitanju te\u0161ko krivi\u010dno djelo. Neki su iskoristili slike sa protesta da bi apelovali na engleskom i da bi svijetu pokazali kako makedonska dr\u017eava maltretira Albance.<\/p>\n

Za sve koji se sje\u0107aju kako je do\u0161lo do onog konflikta od prije 13 godina, ovaj ambijent je daleko eksplozivniji od onoga pred 2001. Ako su inspiratori Smiljkovskog \u010dina htjeli da izazovu drugo poluvrijeme, \u010dini se da su na dobrom putu. Uz pomo\u0107 slabog sudstva, ali i vjernika i uli\u010dnih boraca za demokratiju i pravdu…<\/p>\n

Nova Makedonija<\/a><\/p>\n

Napomena: Prevod je autorkin<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Prate\u0107i scene uli\u010dnih protesta u Skopju, sjetila sam se izvrsnog \u010dlanka Roberta Fiska, objavljenog u Independentu odmah nakon po\u010detka rata u Avganistanu<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-151658","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/151658","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=151658"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/151658\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=151658"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=151658"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=151658"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}