{"id":151550,"date":"2014-07-06T07:21:08","date_gmt":"2014-07-06T05:21:08","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=151550"},"modified":"2014-07-06T16:09:58","modified_gmt":"2014-07-06T14:09:58","slug":"ima-li-feminizam-problem-s-ageizmom","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2014\/07\/06\/ima-li-feminizam-problem-s-ageizmom\/","title":{"rendered":"Ima li feminizam problem s ageizmom?"},"content":{"rendered":"

Autorica: Megan Murphy<\/strong><\/p>\n

Mnogo je stereotipa o feministkinjama drugog vala: one su lo\u0161e odjevene \u017eene koje se ne znaju zabavljati, opsjednute su spaljivanjem grudnjaka, “zapele u pro\u0161losti” i nabru\u0161ene “protiv seksa”. Kad mlade feministkinje ka\u017eu: “To je totalno u stilu drugog vala!”, ne misle to kao kompliment. Problem s ovim i sli\u010dnim primjedbama na ra\u010dun pro\u0161losti nije samo u tome \u0161to su neto\u010dne, ve\u0107 i u tome \u0161to su seksisti\u010dke.<\/p>\n

\"\"<\/a>Melissa Benn, autorica knjige What Should We Tell Our Daughters: The Pleasures and Pressures of Growing Up Female tvrdi da se u okrilju feminizma krije \u2013 ageizam. “Dru\u0161tvo op\u0107enito zazire od starijih \u017eena. Bojim se da feminizam u tome nije izuzetak”, smatra Benn.<\/p>\n

Da bi bila primije\u0107ena, \u017eena u zapadnja\u010dkoj kulturi mora biti “jebozovna”: mladolika, konvencionalno privla\u010dna i seksualizirana. Ako je vjerovati mainstream medijima, starije \u017eene ne mo\u017ee se objektificirati i one stoga ostaju nevidljive. Mediji i popularna kultura oduvijek su glorificirali mladost, naro\u010dito u slu\u010daju \u017eena. Starije mu\u0161karce i dalje se percipira kao nao\u010dite, mu\u017eevne i mo\u0107ne pa im se, primjerice, nude gluma\u010dke uloge, dok \u017eene nakon srednje dobi postupno zamjenjuju mla\u0111e glumice. “Te\u0161ko je ne primijetiti da mediji obo\u017eavaju mlade \u017eene”, ka\u017ee Benn. “Bacimo li pogled u povijest feminizma, po\u010dev\u0161i od drugog vala, vidimo da mediji uvijek preferiraju mlade i atraktivne \u017eene: Gloriu Steinem, Germaine Greer, Naomi Wolf…” To ne zna\u010di da \u017eene koje su u sredi\u0161tu medijske pozornosti ne rade va\u017enu stvar, napominje Benn \u2013 problem je u tome \u0161to privla\u010di medijsku pa\u017enju, a \u0161to prolazi nezamije\u0107eno.<\/p>\n

Kako danas izgleda popularni feminizam? \u010cini se da je pretjerano fokusiran na objektificirano \u017eensko tijelo, i to ne nu\u017eno na kriti\u010dki na\u010din. Inzistiranje na tome da \u017eene nisu seksualni objekti povezuje se sa staromodnim i u\u0161togljenim feministkinjama drugog vala. U dana\u0161nje vrijeme, feminizam stoji razgoli\u0107en na pozornici. Nema sumnje da je ljubav medija prema seksualiziranom mladom \u017eenskom tijelu odigrala veliku ulogu u popularizaciji ‘feministi\u010dke pornografije’, burleske, pin-up djevojaka i slike osna\u017eene ‘sretne kurve’ koja je postala simbolom moderne feministice.<\/p>\n

“65-ogodi\u0161njakinja koja \u017eeli razgovarati o svojoj bijednoj penziji ili \u010dinjenici da godi\u0161nje zara\u0111uje manje od 10 000 funti mora se boriti da dobije jednaku pozornost kao mlada \u017eena koja govori o pornografiji”, ka\u017ee Benn. \u010cinjenica da mediji ignoriraju starije \u017eene ne iznena\u0111uje, no porazno je kad shvatimo da sli\u010dni stavovi postoje i unutar feministi\u010dkog pokreta.<\/p>\n

Astrid Henry, autorica knjige Not My Mother's Sister: Generational Conflict and Third-Wave Feminism, tvrdi da su me\u0111ugeneracijske tenzije oduvijek bile dio feministi\u010dkog pokreta, \u0161tovi\u0161e, “tre\u0107i val nastao je ili namjernim pogre\u0161nim tuma\u010denjem i pojednostavljivanjem drugog vala, ili jednostavno kao posljedica manjka znanja o \u0161irokom spektru drugog vala te posljedi\u010dnim pogre\u0161nim tvrdnjama”. A \u010dini se da se taj trend nastavlja i danas. Manjak znanja o povijesti feminizma u kombinaciji sa \u017eeljom da se stvori platforma ili izgradi vlastiti ugled mo\u017ee rezultirati destruktivnim oblikom ‘stvaranja pokreta’. “Lak\u0161e se nametnuti na politi\u010dkoj pozornici ili kao autor\/ica kad mo\u017eete re\u0107i: ‘Ovo \u0161to vam govorim posve je novo \u2013 nitko prije mene nije govorio tako ne\u0161to'”, smatra Henry. “Kritiziranje pro\u0161losti sredstvo je samo-nametanja”.<\/p>\n

Ovisno o zajednici s kojom ste povezani\/e, me\u0111ugeneracijski sukobi mogu biti vi\u0161e ili manje vidljivi. Tako \u0107ete na Twitteru prona\u0107i uglavnom mlade feministkinje koje se tek upoznavaju s pokretom i \u017earko \u017eele privu\u0107i sljedbenike\/ce. Ve\u0107ina korisnika\/ca Twittera ima izme\u0111u 18 i 29 godina, pa su negativni komentari na ra\u010dun drugog vala ovdje mnogo u\u010destaliji i prihva\u0107eniji. Ve\u0107 sam pisala o tome da ‘Twitter feminizam’ nije reprezentativan, uglavnom zato \u0161to ve\u0107ina starijih \u017eena koje poznajem kao i ve\u0107ina \u017eena koje su bile dio drugog vala nisu na Twitteru ili ga ne koriste redovito. To se bez sumnje odra\u017eava na feministi\u010dki diskurs, naro\u010dito ako imamo na umu \u010dinjenicu da dru\u0161tveni mediji postaju prostor za diskusiju o stanju feminizma i promociju ideja i na\u010dina djelovanja.<\/p>\n

Iako su me\u0111ugeneracijski sukobi unutar feminizma postojali davno prije Interneta, priroda feministi\u010dkog diskursa nesumnjivo se mijenja pod utjecajem novih medija. “Kad je rije\u010d o politi\u010dkom djelovanju, nije isto okupljate li se u ne\u010dijem domu, mar\u0161irate, ili pak djelujete preko dru\u0161tvenih mre\u017ea gdje, u odre\u0111enoj mjeri, ne snosite posljedice za va\u0161e postupke”, ka\u017ee Benn. “Ljudi koji se gledaju u o\u010di bolje se razumiju. Lako je kritizirati druge i svoditi ih na karikature ako ih ne do\u017eivljavate kao cjelovita ljudska bi\u0107a”, dodaje. Drugim rije\u010dima, avatar je lako dehumanizirati.<\/p>\n

Performativna priroda Twittera, koji iziskuje \u0161to ve\u0107i broj sljedbenika\/ca i retvitova da bi se va\u0161 glas \u010duo, ne podr\u017eava duboku povijesnu analizu. Ako \u017eelite re\u0107i ne\u0161to novo i privu\u0107i pa\u017enju, najlak\u0161e je raskrstiti s pro\u0161lo\u0161\u0107u, pogaziti je, a potom se popeti na ru\u0161evine i objaviti: “Dolje sa starim! \u017divjela feministi\u010dka pornografija!”<\/p>\n

U djelu Sisterhood is Forever, Robin Morgan obra\u0107a se mladim feministkinjama, isti\u010du\u0107i da bi prije nego feministkinje drugog vala otpi\u0161u kao ‘protivnice seksa’, najprije trebale pro\u010ditati njihova djela (a ne samo \u010ditati \u0161to je napisano o njima). A \u010ditanje o povijesti feministi\u010dkog pokreta i prou\u010davanje rad vlastitih prethodnica iziskuje mnogo vremena. “Da sam blogerica, a ne profesorica kojoj je posao u\u010diti druge o povijesti i komplicirati pojednostavljeno poimanje stvari, jasno mi je da bi mi bilo jednostavnije napisati ne\u0161to bez da prethodno pro\u010ditam gomilu knjiga o toj temi”, ka\u017ee Henry. No ignoriranje rada onih koji\/e su prije nas govorili\/e o odre\u0111enoj temi mo\u017ee dovesti do simplificiranja, pa i iskrivljavanja povijesti. “Nikada nije postojao jedan, ‘pravi’ feminizam; mnoge teme o kojima raspravljamo danas, na ‘repertoaru’ su ve\u0107 desetlje\u0107ima”, ka\u017ee Henry. Brzanjem sa zaklju\u010dcima i izno\u0161enjem generalizacija o drugom valu bri\u0161emo stvarnost, razli\u010ditost i rad \u017eena koje su bile njegov dio, kao i golem, dugotrajan utjecaj koji su imale na dru\u0161tvo. “Time ignoriramo golem spektar feminizma i feminizama”, smatra Henry. “Shva\u0107am da je ovakvo simplificiranje povijesti efektno, ali mislimo da bismo morali\/e biti vi\u0161e kriti\u010dni”.<\/p>\n

Pogre\u0161no predstavljanje ili zanemarivanje starijih feministkinja ne samo da rezultira distribuiranjem neto\u010dnih ‘\u010dinjenica’ i generalizacija, ve\u0107 mo\u017ee biti i bolno. “Poznajem mnogo feministkinja drugog vala koje se zaista trude, a entuzijazam kojim pozdravljaju djelovanje mladih feministkinja zbilja je dirljiv”, ka\u017ee Benn. “I to je pomalo tu\u017eno: imamo sve te \u017eene u 50-im, 60-im i 70-im godinama koje podr\u017eavaju mlade \u017eene i nastoje pove\u0107ati njihovu vidljivosti. Ako im ne uzvratimo istom mjerom, samo odra\u017eavamo na\u010din na koji dru\u0161tvo op\u0107enito funkcionira”.<\/p>\n

 <\/p>\n

Benn se nada da \u0107e mlade \u017eene javno progovoriti i re\u0107i: “Mislimo da trebamo poslu\u0161ati \u0161to starije feministkinje imaju za re\u0107i. Poka\u017eimo intelektualnu, politi\u010dku i ljudsku znati\u017eelju za na\u0161e pretke \u2013 \u0161to mo\u017eemo nau\u010diti od njih?”<\/p>\n

“Politi\u010dka velikodu\u0161nost vrlo je va\u017ena”, ka\u017ee Benn. “Dru\u0161tvo u cjelini rado bi da se feministkinje po\u010dnu okretati jedne protiv drugih”. I Benn i Henry napominju da poznaju brojne mlade \u017eene koje su zainteresirane za starije \u017eene i rade bok uz bok s njima, no istovremeno u brojnim prostorima i dalje prevladava omalova\u017eavaju\u0107i stav prema drugom valu. Morgan naga\u0111a da se problem krije u “modelu majka-k\u0107i” koji proizlazi iz “patrijarhalne, na hijerarhiji utemeljenoj obitelji”. “Ako moramo”, pi\u0161e Morgan, “mijenjati model obitelji, u\u010dinimo to kao sestre”.<\/p>\n

Libela<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u0160to bismo trebali misliti o feministi\u010dkom pokretu koji prezire vlastite \u017eenske pretke?<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":151551,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-151550","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/151550","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=151550"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/151550\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/151551"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=151550"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=151550"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=151550"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}