{"id":151454,"date":"2014-07-05T08:05:42","date_gmt":"2014-07-05T06:05:42","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=151454"},"modified":"2014-07-05T11:06:03","modified_gmt":"2014-07-05T09:06:03","slug":"ttip-deset-prijetnji-europljanima","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2014\/07\/05\/ttip-deset-prijetnji-europljanima\/","title":{"rendered":"TTIP: deset prijetnji Europljanima"},"content":{"rendered":"

Autor: Wolf J\u00e4cklein
\n<\/strong><\/p>\n

\"\"<\/a>Uspostava transatlantske slobodnotrgovinske zone podrazumijeva uskla\u0111ivanje propisa o sigurnosti i radnog prava s obje strane Atlantika. Dosada\u0161nje iskustvo pokazuje da \u201charmonizacija\u201d u tom pogledu redovito predstavlja \u201charmonizaciju nadolje\u201d \u2013 prema najmanjem zajedni\u010dkom nazivniku. Za Europljane to bi zna\u010dilo uvoz ameri\u010dkih pravila igre, po mnogo\u010demu regresivnijih od postoje\u0107ih<\/p>\n

1.<\/strong> Nepo\u0161tivanje temeljnih radni\u010dkih prava. Sjedinjene Dr\u017eave ratificirale su samo dva od osam temeljnih propisa Me\u0111unarodne organizacije rada (ILO) kojima se \u0161tite radnici. S druge strane, sve zemlje \u010dlanice EU-a usvojile su te propise koje promi\u010de UN. Povijest nam govori da \u201charmonizacija\u201d kojoj vode sporazumi o slobodnoj trgovini imaju tendenciju da budu utemeljeni na najmanjem zajedni\u010dkom nazivniku. Europski radnici mogu se dakle bojati erozije prava koja sada imaju.<\/p>\n

2.<\/strong> Degradacija prava kolektivnog predstavljanja radnika. Transatlantskim sporazumom o trgovini i investicijama (Transatlantic Trade and Investment Partnership, TTIP) \u017eele se iskorijeniti \u201cprepreke\u201d koje negativno utje\u010du na protok robe izme\u0111u dva kontinenta. To \u0107e olak\u0161ati poduze\u0107ima mogu\u0107nost odabira lokacije za proizvodne pogone na temelju \u201ctro\u0161kova\u201d, posebice socijalnih. Odnosno, prava sudjelovanja radnika \u2013 poput pristupa informacijama i konzultiranja radni\u010dkih vije\u0107a poduze\u0107a \u2013 tu \u0107e nai\u0107i na nepremostivu prepreku. Transatlantsko pribli\u017eavanje bilo bi dakle jednako slabljenju radni\u010dkih prava ina\u010de zajam\u010denih Poveljom o temeljnim pravima Europske unije.<\/p>\n

3.<\/strong> Redukcije normi i tehni\u010dkih standarda. Europski pristup standardizaciji razlikuje se u velikoj mjeri od SAD-ova. U Europi se name\u0107e princip predostro\u017enosti: uvo\u0111enje proizvoda na tr\u017ei\u0161te ovisi o prethodnoj procjeni rizika koji mogu postojati. U SAD-u je obrnuto: procjena se vr\u0161i nakon izlaska na tr\u017ei\u0161te i podrazumijeva jamstvo preuzimanja odgovornosti za svaki problem koji se potom mo\u017ee pojaviti (mogu\u0107nost kolektivne tu\u017ebe i nov\u010dane naknade). To nije sve, u Europi se rizici koji se uzimaju u obzir ne ograni\u010davaju samo na opasnosti s kojima se susre\u0107u potro\u0161a\u010di, nego uklju\u010duju i one vezane uz uvjete rada, kao i zdravlje i profesionalnu sigurnost, iako nisu uvijek ispo\u0161tovani. SAD to ignorira.<\/p>\n

Harmonizacija koja toliko o\u010darava poduzetni\u010dke lobije donosi vi\u0161e opasnosti: slabljenje principa predostro\u017enosti (bez retroaktivnog preuzimanja odgovornosti); mogu\u0107nost nastanka dvostrukog sustava s kojim \u0107e tvrtke mo\u0107i birati koje standarde \u0107e slijediti; smanjenu za\u0161titu radnika na radnom mjestu. Perspektiva stvaranja transatlantskog \u201cVije\u0107a regulatorne suradnje\u201d koje itekako izmi\u010de demokratskoj kontroli i nadzoru sindikata uznemiravaju\u0107a je.<\/p>\n

4.<\/strong> Ograni\u010davanje slobode kretanja ljudi. Kretanje je zami\u0161ljeno samo u obliku odredbe \u201cMode 4\u2033, odnosno \u201cprisustvom fizi\u010dkih osoba jedne zemlje na teritoriju neke druge zemlje\u201d.i Ta odredba naziva se i \u201crazjedinjavanjem radnika\u201d, \u0161to \u0107e pridonijeti socijalnom dampingu u Europskoj uniji.ii<\/p>\n

U pregovorima koji su u tijeku, na mobilnost i migraciju gleda se samo s ekonomskog gledi\u0161ta; ne pojavljuje se temeljno pravo na slobodu kretanja. Pomislili bismo da bi uskla\u0111ivanje prava i zakonodavstva rada trebalo omogu\u0107iti ljudima da u\u017eivaju istu slobodu i jamstva koja su osigurana robi i kapitalu\u2026<\/p>\n

5.<\/strong> Nedostatak sankcija protiv zloupotrebe. Sporazumi o slobodnoj trgovini tradicionalno imaju poglavlje o \u201ctrajnom razvoju\u201d koje obuhva\u0107a odredbe koje se odnose na socijalno i radno pravo, ekologiju, za\u0161titu okoli\u0161a, ruralnog podru\u010dja, kao i prava \u017eivotinja. Za razliku od drugih poglavlja, ova u principu ne predvi\u0111aju nijedan mehanizam rje\u0161avanja konflikata niti mogu\u0107nost sankcioniranja u slu\u010daju prekr\u0161aja. Dok je za \u010dlanke ekonomske i tehni\u010dke domene karakteristi\u010dno da imaju precizne zakonske odredbe i predvi\u0111ene sankcije, oni koji se ti\u010du socijalnog prava vrlo su nejasni i sankcije nude malo mogu\u0107nosti poziva pred sud.<\/p>\n

6.<\/strong> Progresivno nestajanje javnih slu\u017ebi. Pregovori se usmjeravaju prema otvaranju javnih slu\u017ebi privatizaciji tehnikom zvanom \u201cnegativna lista\u201d. U njoj su popisane slu\u017ebe koje ne smiju biti privatizirane, \u010dime se podrazumijeva da one koje nisu na popisu smiju. Jo\u0161 jednom nam iskustvo pokazuje da problemi definiranja ili formulacije otvaraju vrata olak\u0161avanju privatizacije izvan inicijalno predvi\u0111enog okvira. Nadalje, za svaki oblik slu\u017ebe koji nastane kao reakcija na nove potrebe moglo bi se automatski smatrati da pripada privatnom sektoru.<\/p>\n

7.<\/strong> Rast nezaposlenosti. U Europskoj uniji neeuropske tvrtke mogu profitirati od doma\u0107ih tr\u017ei\u0161ta. To mnogo manje vrijedi u SAD-u, u kojemu su regulacije kojima se jam\u010di minimum \u201clokalnog sadr\u017eaja\u201d vrlo ra\u0161irene. Rezultat je \u0161irenje tr\u017ei\u0161ta pristupa\u010dnih ameri\u010dkim tvrtkama bez ikakve kompenzacijske prednosti za njihove europske kolege i sa \u0161tetnim posljedicama po zaposlenja u EU-u.<\/p>\n

8.<\/strong> Gubitak za\u0161tite povjerljivosti privatnih podataka. Europljani tradicionalno dr\u017ee do za\u0161tite privatnih podataka. Ameri\u010dki propisi upu\u0107uju na manju brigu o stanovni\u0161tvu s druge strane Atlantskog oceana\u2026 U kontekstu liberalizacije slu\u017ebi, jamac te za\u0161tite postao je hipotetski: kako odrediti \u201cmjesto\u201d pohrane i primjenjive zakone kada se podaci nalaze u \u201coblaku\u201d (cloud)?<\/p>\n

9.<\/strong> Podvrgavanje obavezi obrane intelektualnog vlasni\u0161tva. Zajedni\u010dkim naporima europski sindikati, politi\u010dke organizacije i udruge uspjeli su sprije\u010diti primjenjivanje Trgovinskog sporazuma protiv krivotvorenja (Anti-Counterfeiting Trade Agreement, ACTA), no postoji mogu\u0107nost da se on s TTIP-om vrati na dnevni red. Odredbe za\u0161tite intelektualnog i industrijskog vlasni\u0161tva trenutno su predmet pregovora i mogu ugroziti slobodu na internetu te oduzeti autorima pravo izbora diseminacije njihovih djela ili ograni\u010diti pristup generi\u010dkim lijekovima\u2026<\/p>\n

10.<\/strong> Podre\u0111enost dr\u017eava pravu skrojenom po mjeri multinacionalnih kompanija preko rje\u0161avanja sporova izme\u0111u dr\u017eava i tvrtki.<\/p>\n

Lemondediplomatique.hr<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Transatlantska zona slobodne trgovine bi za Europljane zna\u010dila uvoz ameri\u010dkih pravila igre<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-151454","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/151454","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=151454"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/151454\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=151454"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=151454"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=151454"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}