U prvom kvartalu 2014. godine la\u017eni sajtovi koji imitiraju dru\u0161tvenu mre\u017eu Facebook \u010dinili su 10,85 odsto svih slu\u010dajeva u kojima je aktivirana anti fi\u0161ing komponenta, pokazuju podaci kompanije Kasperski Lab.<\/p>\n
Samo su la\u017ene Yahoo stranice podstakle vi\u0161e fi\u0161ing uzbuna, ostavljaju\u0107i Facebook kao primarnu metu sajber kriminalaca specijalizovanih za kra\u0111u naloga na socijalnim mre\u017eama, prenosi Tanjug.<\/p>\n
La\u017eiranje Fejs naloga je globalni biznis, s obzirom na to da sajber kriminalci napadaju sajtove na raznim jezicima – engleskom, francuskom, njema\u010dkom, portugalskom, italijanskom, turskom, arapskom i drugima.<\/p>\n
Neovla\u0161\u0107eni pristup nalozima na Facebooku ili na bilo kojoj drugoj dru\u0161tvenoj mre\u017ei mo\u017ee da se koristi za \u0161irenje fi\u0161ing linkova ili malvera.<\/p>\n
Sajber kriminalci tako\u0111e koriste ukradene naloge kako bi slali spam kontaktima \u017ertava i kako bi objavljivali spam na zidovima njihovih prijatelja, gdje ih mogu vidjeti drugi korisnici, ili kako bi slali poruke sa molbama prijateljima da po\u0161alju hitnu finansijsku pomo\u0107.<\/p>\n
Oteti nalozi mogu se tako\u0111e koristiti da skupljaju informacije o pojedincima koji \u0107e u budu\u0107nosti biti mete napada.<\/p>\n
Vlasnici pametnih telefona ili tableta, koji koriste dru\u0161tvene mre\u017ee sa tih ure\u0111aja tako\u0111e rizikuju da njihovi li\u010dni podaci budu ukradeni.<\/p>\n
Da stvar bude gora, kako upozoravaju iz kompanije Kasperski, neki mobilni pretra\u017eiva\u010di sakriju adres bar dok otvaraju stranicu, \u0161to znatno ote\u017eava korisnicima da uo\u010de la\u017eni izvor.<\/p>\n
Tako\u0111e, stru\u010dnjaci savjetuju da, ukoliko korisnik primi e-mail notifikaciju od Facebooka ili poruku da mu ra\u010dun mo\u017ee biti blokiran, nikada ne unosi svoje podatke u formi koja prati tu poruku.<\/p>\n
Naime, Facebook nikad ne tra\u017ei od korisnika da unesu svoju \u0161ifru u mejlu ili da po\u0161alju svoju \u0161ifru putem mejla.<\/p>\n
Osim toga, potrebno je postaviti kursor na link i provjeriti da li vodi ka oficijelnoj Facebook stranici, ili \u010dak i ru\u010dno ukucati Facebook URL u adres bar, jer sajber kriminalci mogu da prikriju adrese koje vode do korisnika.<\/p>\n
Kada ru\u010dno ukuca URL u polje sa adresom, potrebno je ponovo da se provjeriti kako bi se dokazalo da nije la\u017ena.<\/p>\n
Iz kompanije poru\u010duju korisnicima da zapamte da Facebook koristi HTTPS protokol za prenos podataka, a da odsustvo sigurne veze vjerovatno zna\u010di da su posetili prevarantski sajt \u010dak i ako URL adresa radi ispravno.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
U prvom kvartalu 2014. godine la\u017eni sajtovi koji imitiraju dru\u0161tvenu mre\u017eu Facebook \u010dinili su 10,85 odsto svih slu\u010dajeva u kojima je aktivirana anti fi\u0161ing komponenta, pokazuju podaci kompanije Kasperski Lab. Samo su la\u017ene Yahoo stranice podstakle vi\u0161e fi\u0161ing uzbuna, ostavljaju\u0107i Facebook kao primarnu metu sajber kriminalaca specijalizovanih za kra\u0111u naloga na socijalnim mre\u017eama, prenosi Tanjug. […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-151332","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/151332","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=151332"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/151332\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=151332"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=151332"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=151332"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}