{"id":150224,"date":"2014-06-25T07:39:03","date_gmt":"2014-06-25T05:39:03","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=150224"},"modified":"2014-06-25T07:49:06","modified_gmt":"2014-06-25T05:49:06","slug":"ponovno-radanje-pokreta-nesvrstanih-i-internacionalista-u-transnacionalno-doba","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2014\/06\/25\/ponovno-radanje-pokreta-nesvrstanih-i-internacionalista-u-transnacionalno-doba\/","title":{"rendered":"Ponovno ra\u0111anje Pokreta nesvrstanih i internacionalista u transnacionalno doba"},"content":{"rendered":"

Autorica: Jasna Tkalec<\/strong><\/p>\n

\"\"<\/a>Kakva je priroda izazova s kojom se danas suo\u010davaju zemlje Pokreta nesvrstanih, 60 godina nakon njegovog nastanka u ovom dana\u0161njem toliko izmijenjenom svijetu?<\/em><\/p>\n

\u017divimo u sistemu neuravnote\u017eene mondijalizacije, nejednake i nepravedne. Jedni imaju sva prava pristupa resursima planete, da ih koriste i da ih \u010dak rasipaju te ta prava koriste ekskluzivno. Drugima preostaje obaveza, da prihvate taj poredak, da se adaptiraju na njegove zahtjeve, da se odreknu vlastitog razvoja, \u010dak i elementarnih, prava na hranu, na obrazovanje i na zdravlje, pa i na sam \u017eivot, a to se odnosi na velik broj naroda \u2013 na\u0161ih naroda.<\/p>\n

Taj nepravedan poredak definiran je kao “mondijalizacija” ili “globalizacija”.<\/em><\/p>\n

Mi bismo morali prihvatiti, da velesile koje u\u017eivaju u tom nepravednom svjetskom poretku, u prvom redu Sjedinjene Dr\u017eave i Europska Unija, ratni saveznici u NATO-u, imaju pravo intervenirati oru\u017eanom silom da bi nametnuli uva\u017eavanje njihovih uzurpiranih prava pristupa i kori\u0161tenja \u2013 ili plja\u010dke \u2013 na\u0161ih bogatstava. To \u010dine sa razli\u010ditim izgovorima \u2013 preventivni rat protiv terorizma biva zazivan, kad im to odgovara. Rade to i pod izgovorom osloba\u0111anja na\u0161ih naroda od ‘krvolo\u010dnih diktatora’. Me\u0111utim \u010dinjenice pokazuju da ni u Iraku, ni u Libiji, na primjer, njihova intervencija nije dozvolila razvoj demokracije. Te su intervencije jednostavno razorile te dr\u017eave i njihova dru\u0161tva. Nisu otvorile put napretka ili demokracije, ve\u0107 su taj put zatvorile.<\/p>\n

Da objasnim: nismo protivnici svih oblika mondijalizacije. Protivnici smo ovog nepravednog oblika mondijalizacije, kojeg smo \u017erve.<\/p>\n

\u0160to predla\u017eu protiv tog izazova Nesvrstane dr\u017eave?<\/em><\/p>\n

Odgovore na taj izazov je jednostavno formulirati u njihovim glavnim velikim na\u010delima.<\/p>\n

Na\u0161e je pravo da izaberemo na\u0161 vlastiti put razvoja. Velesile koje su bile i ostaju tvorci i korisnici postoje\u0107eg svjetskog poretka moraju prihvatiti i prilagoditi se zahtjevima na\u0161eg razvoja. Prilago\u0111avanje mora biti recipro\u010dno. Ne treba da se slabi prilago\u0111avaju zahtjevima mo\u0107nih. Ba\u0161 suprotno, treba zahtijevati od jakih da svoje pona\u0161anje reguliraju prema potrebama slabih. I sam koncept prava ba\u0161 zato postoji, da bi se ispravile nepravde, a ne da bi se one nastavljale u nedogled. Imamo dakle pravo da provedemo u djelo na\u0161e suverene projekte razvoja. A to je ono \u0161to nam onemogu\u0107uju dana\u0161nji stvaraoci globalizacije.<\/p>\n

Na\u0161i suvereni projekti razvoja moraju biti tako zami\u0161ljeni, da dozvoljavaju na\u0161im narodima i na\u0161im dr\u017eavama da se industrijaliziraju na onaj na\u010din, kako one to shva\u0107aju, i da sebi stvore pravnu i dru\u0161tvenu strukturu po vlastitom izboru, koja \u0107e dozvoliti da mi sami postignemo i razvijemo suvremene tehnologije. One moraju biti tako koncipirane, da nam jam\u010de suverenitet u hrani i da dozvoljavaju svim slojevima na\u0161eg naroda da imaju udjela u razvoju, i da se napokon stane na kraj sve ve\u0107em osiroma\u0161enju, koje je upravo u tijeku.<\/p>\n

Ostvarivanje na\u0161ih suverenih projekata zahtijeva ponovno stjecanje financijskog suvereniteta. Nije na\u0161 posao da se prilagodimo financijskoj plja\u010dki na ogromnu korist banka dominantnih ekonomskih sila. Svjetski financijski sistem mora biti prisiljen na prilago\u0111avanje na\u0161em suverenitetu.<\/p>\n

Na\u0161 je posao da zajedno odredimo puteve i sredstva razvoja na\u0161e me\u0111usobne kooperacije u smjeru Jug-Jug, \u0161to mo\u017ee olak\u0161ati uspjeh na\u0161ih suverenih planova razvoja.<\/p>\n

MPNA (Pokret nesvrstanih) predstavlja najva\u017eniju me\u0111unarodnu organizaciju (117) zemalja nakon OUN-a; je li on u stanju utjecati na odluke Me\u0111unarodne zajednice?<\/em><\/p>\n

Na\u0161 Pokret nesvrstanih mo\u017ee i mora djelovati unutar OUN kako bi ponovo ostvario vlastita prava, koji je poredak nepravedne globalizacije naprosto ismijao. Sada se samoproklamirana “Me\u0111unarodna zajednica” supstituirala Ujedinjenim Narodima. Mediji dominantnih velesila neprekidno ponavljaju “Me\u0111unarodna zajednica misli ovo ili ono, odlu\u010dila je ovo ili ono”.<\/p>\n

Kad se pobli\u017ee pogleda, otkriva se da je ta stalno zazivana “Me\u0111unarodna zajednica” ustvari sastavljena od Sjedinjenih Dr\u017eava, Europske Unije i jo\u0161 dvije ili tri zemlje, koje su ove prve vrlo bri\u017eljivo izabrale, kao \u0161to su Saudijska Arabija ili Katar. Da li mo\u017ee biti gore uvrede za na\u0161e narode od ove samoproklamacije? Kina, Al\u017eir, Egipat, Senegal, Angola, Venezuela, Brazil, Tajland, Rusija, Kostarika i tolike druge zemlje za njih ne postoje. Nemaju pravo da se njihov glas \u010duje u toj tobo\u017enjoj Me\u0111unarodnoj Zajednici.<\/p>\n

Da, imamo veliku odgovornost unutar ONU, gdje broj\u010dano predstavljamo veliku grupaciju i moramo zahtijevati povratak prava Ujedinjenim Narodima, koje su jedini prihvatljiv okvir za izra\u017eavanje Me\u0111unarodne zajednice.<\/p>\n

60 godina nakon nastanka nestali su blokovi, koji su tada postojali. Da li MPNA (Pokret nesvrstanih) ima jo\u0161 smisla odnosno da li treba postojati?<\/em><\/p>\n

Mo\u017eemo pogledati na\u0161u pro\u0161lost, koja nam pru\u017ea ba\u0161 dobru lekciju o onome \u0161to smo bili i \u0161to moramo ponovo postati. Pokret Nesvrstanih nastao je 1960., a put mu je otvorila Konferencija u Bandungu odr\u017eana 1955, koja je imala za cilj potvr\u0111ivanje prava na\u0161ih naroda i nacija Azije i Afrike, kojima se tada nije priznavalo da su dostojan partner i da moraju biti jednaki u rekonstrukciji svjetskog poretka.<\/p>\n

Na\u0161 pokret nije nipo\u0161to neki podproizvod konflikta izme\u0111u dvije glavne velesile tog doba \u2013 Sjedinjenih Dr\u017eava i SSSR-a, niti podprozvod “hladnog rata”, kako nas to poku\u0161avaju uvjeriti. U razdoblju odmah nakon Drugog svjetskog rata Azija i Afrika bile su jo\u0161 porobljene od mrskog kolonijalizma. Na\u0161i su narodi bili anga\u017eirani u mo\u0107noj borbi za ponovno osvajanje nezavisnosti, miroljubivim sredstvima i oslobodila\u010dkim ratom, ukoliko je to bilo neophodno.<\/p>\n

Kad smo postigli nezavisnost i ponovo uspostavili vlastite dr\u017eave na\u0161li smo se u sukobu sa svjetskim poretkom, kojeg su nam tada htjeli nametnuti. Na\u0161 Pokret Nesvrstanih Zemalja tada je proklamirao pravo da imamo pravo sami izabrati puteve na\u0161eg razvoja, provodio je to pravo i prisilio velesile tog vremena, da se prilagode zahtjevima na\u0161eg razvoja.<\/p>\n

Neke velesile tog doba su to prihvatle, druge nisu. Zapadne sile \u2013 Sjedinjene Dr\u017eave i zemlje onih krajeva, koje \u0107e poslije sa\u010dinjavati Europsku Uniju, koje su ve\u0107 1949. bile priklju\u010dene NATO-u, nikada nisu krile svoje neprijateljstvo prema na\u0161im projektima nezavisnog razvoja.<\/p>\n

Borili su se protiv njih svim sredstvima, koja su im stajala na raspolaganju. Druge velesile, kao SSSR na prvom mjestu, prema nama su koristile druga\u010diji pristup. Prihvatile su i katkad \u010dak i podr\u017eavale stavove Pokreta Nesvrstanih Zemalja. Vojna mo\u0107 SSSR-a u to je vrijeme ograni\u010davala mogu\u0107nosti agresije nostalgi\u010dara kolonijalizma i uvijek odu\u0161evljenih pobornika nepravi\u010dnog svjetskog poretka.<\/p>\n

Mo\u017emo stoga kazati da, iako svijet vi\u0161e nije onakav kakav je bio 1960 – a to je evidentno banalna konstatacija \u2013 Pokret nesvrstanih bio je ve\u0107 prije 60 godina pokret nesvrstanih uz globalizaciju, kakva se ve\u0107 tada htjela nametnuti.<\/p>\n

\u0160to biste jo\u0161 mogli dodati?<\/em><\/p>\n

O\u010dekujem mnogo od Konferencije ministara Pokreta Nesvrstanih Zemalja. To je na\u0161a Konferencija, na\u0161ih naroda i na\u0161ih dr\u017eava. Treba gurnuti u prvi plan na\u0161e stavove o ponovnom zahtijevanju jednakih prava za sve dr\u017eave, da i one doprinose takvoj mondijalizaciji, koja bi bila pravi\u010dna. \u017delim svima uspjeh.<\/p>\n

*Samir Amin je direktor Svjetskog Foruma Tre\u0107eg svijeta.<\/p>\n

Advance.hr<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Intervju sa Samirom Aminom, istaknutim egipatskim marksisti\u010dkim ekonomistom<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":89098,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-150224","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/150224","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=150224"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/150224\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/89098"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=150224"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=150224"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=150224"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}