{"id":149492,"date":"2014-06-18T08:03:33","date_gmt":"2014-06-18T06:03:33","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=149492"},"modified":"2014-06-18T08:06:08","modified_gmt":"2014-06-18T06:06:08","slug":"bicikliranje-je-priprema-za-buducnost","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2014\/06\/18\/bicikliranje-je-priprema-za-buducnost\/","title":{"rendered":"Bicikliranje je priprema za budu\u0107nost"},"content":{"rendered":"<p><strong>\u00a0Autorica: Marina Kelava<\/strong><\/p>\n<p><em><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2014\/06\/Lasse-Schelde.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-medium wp-image-149493\" title=\"Lasse Schelde\/http:\/\/dinby.dk\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2014\/06\/Lasse-Schelde-300x222.jpg\" alt=\"\" width=\"300\" height=\"222\" \/><\/a>Lasse Schelde, danski arhitekt i direktor biciklisti\u010dkog kulturnog centra: Ljudi u krizama izvla\u010de bicikle jer se oni nose bolje s promjenama u okoli\u0161u nego automobili. Kada je Christchurch na Novom Zelandu uni\u0161ten u potresu, moja kolegica je taj dan biciklirala ku\u0107i. Istovremeno, automobili nisu mogli voziti jer su ceste popucale.<\/em><\/p>\n<p><em>To je samo jedan primjer za\u0161to je bicikliranje i pitanje nacionalne sigurnosti, ozbiljna stvar, a ne samo zabava.<\/em><\/p>\n<p><em>&#8220;Volim gledati horor filmove, ali video o zagreba\u010dkim biciklisti\u010dkim stazama nisam uspio pogledati do kraja. Jo\u0161 uvijek imam no\u0107ne more od onoga \u0161to sam vidio&#8221;, komentirao je zagreba\u010dku biciklisti\u010dku realnost Lasse Schelde, danski arhitekt, urbanist i aktivist, koji je gostovao na nedavno odr\u017eanom &#8220;Pedalafestu&#8221;, biciklisti\u010dkom festivalu koji je u Zagrebu organizirao &#8220;Sindikat biciklista&#8221;.<\/em><\/p>\n<p><em>Schelde je i direktor i osniva\u010d prvog svjetskog kulturnog centra za bicikle, &#8220;Bicycle Innovation Lab-a&#8221;, u kojem na scenu postavlja novi pogled na bicikliranje temeljen na psihologiji, logici i debati &#8211; fokusiran na na\u010din promjene stanja uma i pona\u0161anja prilikom putovanja, kako su ga najavili na festivalu.<\/em><\/p>\n<p><em>O paralemama izme\u0111u biciklisti\u010dke infrastrukture u Zagrebu i Kopenhagenu, o izazovima budu\u0107nosti i biciklu kao odgovoru na njih, te o inovativnim projektima &#8220;Bicycle Innovation Lab-a&#8221;, Schelde govori za &#8220;H-Alter&#8221;.<\/em><\/p>\n<p><em>Mnogi in\u017eenjeri prometa ne vide bicikl kao vozilo ve\u0107 kao pje\u0161aka s kota\u010dima, istaknulo je vi\u0161e sudionika Pedalafesta. Zato po\u010dnimo s pitanjem koje se na prvi pogled mo\u017ee \u010diniti prejednostavno. \u0160to je zapravo bicikl?<\/em><\/p>\n<p>To je dobro pitanje koje ja svima postavljam. Bicikl je mnogo razli\u010ditih stvari za mnogo razli\u010ditih ljudi u mnogo razli\u010ditih zemalja. Kada ja postavim to pitanje, dobijem vrlo razli\u010dite odgovore iz kojih je lako i\u0161\u010ditati kako ljudi do\u017eivljavaju bicikl, je li to njima prijevozno sredstvo, slobodno vrijeme, razonoda, sport. Odgovori ovise o tome dolazite li iz urbanizirane ili ruralne sredine i o postotku korisnika bicikala u va\u0161oj sredini. Ako je postotak mali, dobijem puno odgovora vezanih uz sportske razloge, a ako je postotak visok onda se \u010de\u0161\u0107e kao razlog javlja transport.<\/p>\n<p>Pretpostavljam da bih u Zagrebu dobio vi\u0161e odgovora koji naginju rekreativnim razlozima. Vozio sam se ovdje biciklom i to je stvarno posebno iskustvo. Automobili blokiraju staze \u0161to se doga\u0111a i u Kopenhagenu, ali razlika je u tome \u0161to su staze puno \u0161ire pa to nije tako veliki problem. \u010cak i ako automobil blokira stazu, biciklist mo\u017ee mirno prije\u0107i na cestu i voza\u010di \u0107e ga po\u0161tovati. To nije bio slu\u010daj ovdje. Svi su nam voza\u010di redom trubili iako su morali vidjeti da nam je blokirana staza i da nemamo izbora.<\/p>\n<p><em>U svom izlaganju rekli ste kako je biciklisti\u010dka infrastruktura u Zagrebu &#8220;gora od horor filma&#8221;. Jeste li ipak vidjeli i ne\u0161to pozitivno?<\/em><\/p>\n<p>Vo\u017enja Zagrebom je kao akcijski film. Netko bi mogao dobro zaraditi da napravi turisti\u010dke pakete za zagreba\u010dko akcijsko biciklisti\u010dko iskustvo za Dance i Nizozemce. Za mene je to egzoti\u010dno, kao da vozite stazu za zaprekama. U Danskoj je biciklistima put cijelo vrijeme oslobo\u0111en. U Zagrebu ima jako puno posla na infrastrukturi, me\u0111utim, pozitivno je to \u0161to biciklisti\u010dke staze ipak postoje. Va\u017eno je prepoznati da je netko ipak poku\u0161ao ne\u0161to napraviti. Jasno je da postoji jako velika razlika izme\u0111u ljudi koji su ovo planirali i ljudi koji koriste infrastrukturu. Biciklistima je lako ljutiti se, ali ljudi s druge strane ne rade namjerno lo\u0161e stvari ve\u0107 ne znaju kako to ispravno raditi. Zato je klju\u010dno graditi veze, slati preporuke, pisati i stalno zvati ljudi koji su odgovorni za infrastrukturu. Postoje i mogu\u0107nosti za financiranje takvih stvari iz europskih fondova. Pitanje nije ho\u0107e li se to dogoditi, ve\u0107 kada \u0107e se dogoditi jer gradovi rastu, ali i cijene fosilnih goriva.<\/p>\n<p><em>Poznati danski biciklisti\u010dki aktivist Mikael Colville Andersen rekao je prije dvije godine kako bi on smjesta dao otkaz gradona\u010delniku i svim urbanim planerima u Zagrebu. Kada bismo ih nekako mogli zamijeniti s danskim planerima, \u0161to bi se promijenilo u gradu?<\/em><\/p>\n<p>U Kopenhagenu se prostor aktivno oduzima automobilima i to je najve\u0107a razlika. U trenutku kada broj biciklista dovoljno naraste to vi\u0161e nije pitanje izbora ve\u0107 nu\u017enosti.<\/p>\n<p>Bicikl Danci vide kao prijevozno sredstvo, ni vi\u0161e od toga, ali ni manje. Zato vidite da ljudi voze bicikl i pu\u0161e i sli\u010dno. Motivacija za bicikliranje im nisu ni zdravlje ni rekreacija ve\u0107 isklju\u010divo prijevoz.<\/p>\n<p><em>Na izlo\u017ebi Bicycle Innovation Laba koja je postavljena za vrijeme Pedalafesta, istaknuto je kako broj biciklista u Kopenhagenu zapravo pada, te da cilj udjela biciklisti\u010dkog prometa od 50 posto do 2010. godine nije dosegnut. \u0160to je razlog tome?<\/em><\/p>\n<p>Zapravo, prema novom brojanju udio biciklisti\u010dkih putovanja na posao ili u \u0161kolu narastao je sa 36 posto na 41 posto. To je vrlo visok skok s kojim sam iznena\u0111en. Naime, ve\u0107 se neko vrijeme osjeti da smo izgubili zalet. Bicikliranje u Kopenhagenu se uvijek prikazuje kao pozitivna pri\u010da, ali borba za biciklisti\u010dki grad je svugdje stalna borba. Na primjer, Grad je poku\u0161ao ograni\u010diti brzinu automobila na 30 km\/h, ali policija nije dozvolila navode\u0107i sigurnosne razloge. To pokazuje da je i danska kultura jo\u0161 uvijek vrlo orijentirana prema automobilima.<\/p>\n<p><em>Tko ne biciklira u Kopenhagenu?<\/em><\/p>\n<p>Grad Kopenhagen je poku\u0161ao ograni\u010diti brzinu automobila na 30 km\/h, ali policija nije dozvolila navode\u0107i sigurnosne razloge. To pokazuje da je i danska kultura jo\u0161 uvijek vrlo orijentirana prema automobilima.<\/p>\n<p>Imamo i javni prijevoz koji dosta ljudi koristi. Tako\u0111er, mnogi ljudi putuju iz dalje okolice u grad na posao. To je povezano s cijenom nekretnina u Kopenhagenu, ljudi si ne mogu priu\u0161titi \u017eivot u gradu pa putuju i vi\u0161e desetaka kilometara do posla \u0161to ih prisiljava da koriste automobile, a ne bicikle. I naravno, i dalje brojni ljubitelji automobila.<\/p>\n<p>Prosje\u010dna udaljenost koju ljudi bicikliraju je 7,5 kilometara. U Bicycle Innovation Labu poku\u0161avamo pove\u0107ati tu kilometra\u017eu kroz projekt Biciklisti\u010dke knji\u017enice u kojoj se ne posu\u0111uju knjige ve\u0107 bicikli. Naime, za du\u017ee bicikliranje \u017eelite bicikl koji \u0107e vas odvesti na cilj udobno. Takvi su bicikli \u010desto skupi i niste sigurni kakav \u0107e vam model najbolje odgovarati. Ideja knji\u017enice je da ljudi dobiju mogu\u0107nost da isprobaju sve opcije i vide \u0161to najbolje funkcionira u njihovim uvjetima. Tako pridobivamo nove bicikliste, a pridobivamo ljude i da koriste primjerice teretne bicikle. Prije postojanja knji\u017enice ljudi su se mogli osloniti samo na usmene preporuke.<\/p>\n<p><em>Osim Biciklisti\u010dke knji\u017enice, provodite i projekte edukacije u \u0161kolama. Kako to izgleda?<\/em><\/p>\n<p>Va\u017eno je da djeca razvijaju odnos s biicklom, ali i da steknu vje\u0161tine da sami grade bicikle. To im daje samopouzdanje za cijeli \u017eivot, spoznaju da mogu sami stvarati, raditi i rje\u0161avati probleme. U op\u0107ini Fures\u00f8 provodimo program u \u0161kolama u sklopu kojega djeca u dobi 12 godina u\u010de sama dizajnirati svoj bicikl, napraviti ga od starih dijelova, u\u010de osmi\u0161ljavati prehranu za bicikliranje i sli\u010dno. Djeca su time odu\u0161evljena, a ni ne shvate da usput u\u010de i fiziku, mehaniku, matematiku i druge stvari.<\/p>\n<p><em>Kako orijentacija prometa na bicikle utje\u010de na druge dijelove dru\u0161tva? Postaju li gra\u0111ani osjetljiviji na pitanja zloupotreba javnih prostora kao \u0161to su blokiranje plo\u010dnika stolicama kafi\u0107a i sli\u010dno?<\/em><\/p>\n<p>Da, i\u0161ao bih tako daleko i rekao da postaju. Biciklisti\u010dka infrastruktura pokazuje da vlasti toga grada aktivno razmi\u0161ljaju o gra\u0111anima. Biciklisti\u010dki grad je samo jedna strana nov\u010di\u0107a, s druge strane kojeg je kvalitetan javni prostor.<\/p>\n<p>Tako\u0111er, gra\u0111ani su zainteresiraniji da se \u017eivot odvija na ulici. Kolektiv Karmakanonen koji je tako\u0111er gostovao na Pedalafestu, je dobar primjer. Oni izra\u0111uju soundsysteme koji se mogu montirati na bicikle. Tako lako dobijete glazbu, a onda i dru\u0161tveni \u017eivot na ulici, bilo kada i bilo gdje.<\/p>\n<p><em>Vladimir Mrkaji\u0107 iz Novog Sada rekao je kako je planiranje biciklisti\u010dke infrastrukture u tom gradu izme\u0111u 1960. i 1990. bilo u domeni javnog dobra. Je li to pristup kojem treba te\u017eiti?<\/em><\/p>\n<p>Apsolutno. Bicikliranje je uvijek u domeni javnog dobra. Bicikliranje je i pripremanje za budu\u0107nost koja izgleda prili\u010dno sivo, posebno zbog nadolaze\u0107ih klimatskih promjena. Svi znakovi govore da trebamo promijeniti stil \u017eivota, ali ljudi kao da imaju te\u0161ko\u0107a s tim. Moramo ih uvjeriti argumentima i zato je predstavljanje mogu\u0107ih scenarija razvoja gradova izuzetno va\u017eno kao i debatiranje o tome. Biciklisti\u010dka infrastruktura poma\u017ee \u0161tedjeti novac na razne na\u010dine. Ako cijene goriva i struje toliko narastu da si ih vi\u0161e ne mo\u017eete priu\u0161titi, \u0161to \u0107ete onda? Nabavka bicikla je priprema za budu\u0107nost. Kada se pojavi neka kriza, uvijek vidite da ljudi izvla\u010de bicikle jer se oni nose bolje s promjenama u okoli\u0161u nego automobili. Kada je Christchurch na Novom Zelandu uni\u0161ten u potresu, moja kolegica je na dan potresa odbiciklirala ku\u0107i. Istovremeno, automobili nisu mogli voziti jer su prometnice popucale. To je samo jedan primjer za\u0161to je bicikliranje i pitanje nacionalne sigurnosti, ozbiljan posao, a ne samo zabava.<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.h-alter.org\/vijesti\/ekologija\/nabavka-bicikla-je-priprema-za-buducnost\" target=\"_blank\">H-alter<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Svi znakovi govore da trebamo promijeniti stil \u017eivota<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-149492","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/149492","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=149492"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/149492\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=149492"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=149492"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=149492"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}