{"id":149212,"date":"2014-06-15T11:07:42","date_gmt":"2014-06-15T09:07:42","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=149212"},"modified":"2014-06-15T11:07:42","modified_gmt":"2014-06-15T09:07:42","slug":"cuvarkuca-uvijek-ziva-i-djelotvorna","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2014\/06\/15\/cuvarkuca-uvijek-ziva-i-djelotvorna\/","title":{"rendered":"\u010cuvarku\u0107a – “uvijek \u017eiva” i djelotvorna"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Izuzetno lekovita, otporna na \u017eegu i hladno\u0107u, \u010duvarku\u0107a (Sempervivum tectorum), najkorisniji je ukras dvori\u0161ta i terasa, a trebalo bi da je ima svako doma\u0107instvo. O njenoj vrednosti govore zapisi sa\u010duvani jo\u0161 iz devetog veka, u odredbama Karla Velikog, koji svojim podanicima u ruralnim sredinama nala\u017ee da uzgajaju 72 va\u017ene biljke, a da “svaki seljak obavezno treba da ima \u010duvarku\u0107u!”.<\/p>\n

Da je izuzetno vitalna pokazuje njen latinski naziv sempervivum, koji zna\u010di “uvek \u017eiva”. Prepoznatljiva po debelim, mesnatim listovima punim vode, ova vi\u0161egodi\u0161nja biljka raste od Maroka, do Irana, na Pirinejskom poluostrvu i Alpima, Karpatima, Kavkazu, Turskoj i Balkanu. U narodu je poznata i kao paziku\u0107a, divlje smilje, \u017eednjak.<\/p>\n

Bere se od marta do oktobra, a ako je u saksijama, onda \u010ditave godine. Sadr\u017ei mnogobrojne lekovite sastojke, kao \u0161to je tanin, biljna sluz, smola, kalcijumov malat, flavonoidi, mravlja i jabu\u010dna kiselina.<\/p>\n

U narodnoj medicini koristi se zbog antiupalnih i diureti\u010dkih svojstava. Primenjuje se u obliku soka, obloga, masti tinkture i \u010daja. \u010cuvarku\u0107a je stari narodni lek za bolesti uva, o\u0161te\u0107enja bubne opne i gubitak sluha. Njen sok rastvara vi\u0161ak cerumena (mast u uvu) i smanjuje bol. Da bi se postigao \u017eeljeni efekat, dovoljno je iz lista u uvo ukapati dva do tri mililitra soka, odle\u017eati nekoliko minuta, a zatim pustiti da sok iscuri napolje.<\/p>\n

ZA MENSTRUALNE TEGOBE \u010caj se koristi kod obilnih menstruacija, menstrualnih gr\u010deva, dijareje i \u010direva. \u010caj se priprema tako \u0161to se 10 grama sve\u017ee ili 12 grama osu\u0161ene \u010duvarku\u0107e kuva 15 minuta u \u010detvrt litra vode. Nakon kuvanja sadr\u017eaj se procedi i ostavi da se ohladi. Prva \u0161oljica \u010daja pije se ujutru na prazan stomak, a zatim svakog sata po jedna supena ka\u0161ika. Ovaj \u010daj se ne preporu\u010duje trudnicama i dojiljama.<\/p>\n

Zbog antiupalnih i antisepti\u010dkih svojstava, predstavlja pravo re\u0161enje za opekotine, ubode i ujede. \u010cuvarku\u0107om mo\u017ee da se tretira kurje oko, kao i pegice, rane i \u010direvi, herpes zoster, tvrda ko\u017ea na tabanima. Dovoljno je mesto zahva\u0107eno nekom od navedenih promena premazati njenim sokom ili staviti oblog od prerezanog lista.<\/p>\n

Sok \u010duvarku\u0107e mo\u017ee da se pije ili grgolji u slu\u010daju bronhitisa, gnojne upale zuba, uva ili grla. Popijen deluje i detoksikacijski pa se preporu\u010duje nakon neumerenog jela i pi\u0107a.<\/p>\n

Poklonici alternativne medicine tvrde i da celi listovi ove biljke u medu le\u010de miome i ciste na materici. Smesa se pravi od 300 grama \u010duvarku\u0107e i 300 grama pravog prirodnog meda, po mogu\u0107stvu kestenovog. Ubrani listovi se prvo dobro operu, a zatim samelju u blenderu ili u nekom drugom aparatu. Dobijena ka\u0161a se pome\u0161a sa medom u staklenoj tegli i ostavi da odstoji sedam dana u fri\u017eideru, uz ponovno povremeno me\u0161anje. Nakon sedam dana lek se uzima tri puta dnevno, po jedna supena ka\u0161ika. Prva ka\u0161ika uzima se ujutru odmah nakon bu\u0111enja, druga u toku dana izme\u0111u obroka, a tre\u0107a pred spavanje.<\/p>\n

Le\u010denje traje od nekoliko nedelja do nekoliko meseci, a ciste uglavnom nestaju, tvrde narodni lekari. Oni insistiraju da se terapija sve vreme sprovodi u kontinuitetu bez prekidanja.<\/p>\n

Isti\u010du i da je ovako spremljena smesa delotvorna za \u010di\u0161\u0107enje i ja\u010danje celokupnog organizma. Stimuli\u0161e metaboliazm, popravlja varenje i pobolj\u0161ava urednost stolice. Ruski narodni lekari tvrde da poma\u017ee i kao lek za ja\u010danje srca.<\/p>\n

\u010cuvarku\u0107u smatraju jednim od najsigurnijih “prirodnih lekova”, bez ikakvih \u0161tetnih posledica. Bez straha i na lice mogu da se nanose uzdu\u017eno rase\u010deni listovi, jer njihov sok sadr\u017ei mno\u0161tvo korisnih nutrijenata koji hrane i ujedno zate\u017eu ko\u017eu lica. Sok, ina\u010de, odli\u010dno hidrira i omek\u0161ava grubu ili ispucalu ko\u017eu laktova, ruku i peta.<\/p>\n

SOK KAO TONIK<\/p>\n

Za tretman ko\u017ee lica sitno iseckajte jednu “glavicu” srednje veli\u010dine \u010duvarku\u0107e i rukom iscedite sok. Tako dobijen sok nanesite rukom ili vaticom i ostavite da deluje sat vremena. Ve\u0107 nakon prve primene uo\u010davaju se vidljive promene, tako \u0161to lice postaje zategnutije, ali ne suvo i neelasti\u010dno. Brzo nestaju i eventualna o\u0161te\u0107enja u vidu akni ili ranica. Ovaj sok mo\u017eete da koristite svakodnevno, a posle primene lice operite mlakom vodom i stavite neku hidratantnu kremu.<\/p>\n

Ve\u010dernje novosti<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Izuzetno lekovita, otporna na \u017eegu i hladno\u0107u, \u010duvarku\u0107a (Sempervivum tectorum), najkorisniji je ukras dvori\u0161ta i terasa, a trebalo bi da je ima svako doma\u0107instvo. O njenoj vrednosti govore zapisi sa\u010duvani jo\u0161 iz devetog veka, u odredbama Karla Velikog, koji svojim podanicima u ruralnim sredinama nala\u017ee da uzgajaju 72 va\u017ene biljke, a da “svaki seljak obavezno […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-149212","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/149212","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=149212"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/149212\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=149212"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=149212"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=149212"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}