{"id":149198,"date":"2014-06-15T09:03:11","date_gmt":"2014-06-15T07:03:11","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=149198"},"modified":"2014-06-15T09:03:11","modified_gmt":"2014-06-15T07:03:11","slug":"kapitalisticki-hicii-u-latinskoj-americi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2014\/06\/15\/kapitalisticki-hicii-u-latinskoj-americi\/","title":{"rendered":"Kapitalisti\u010dki hici u Latinskoj Americi"},"content":{"rendered":"<p><strong>Autor: Benjamin Dangl Counterpunch<\/strong><\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2014\/06\/peru_protest_amazona.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-medium wp-image-149199\" title=\"Protesti u Peruu\/H-alter\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2014\/06\/peru_protest_amazona-300x216.jpg\" alt=\"\" width=\"300\" height=\"216\" \/><\/a>Zloglasna ameri\u010dka privatna milicija Academi &#8211; prije poznata kao Blackwater &#8211; obu\u010davala je brazilske pripadnike osiguranja u Sjevernoj Karolini za potrebe Svjetskog prvenstva u Brazilu. Novinar Dave Zirin je napisao u Nationu kako su diplomatske depe\u0161e iz 2009. godine &#8211; objavljene zahvaljuju\u0107i slu\u010daju Wikileaks &#8211; otkrile da je Washington gledao na o\u010dekivane nerede u kontekstu Svjetskog prvenstva u nogometu kao na priliku za ameri\u010dko uplitanje u situaciju. &#8220;Brazilska bijeda je stvorila prostor za oportunizam Washingtona&#8221;, konstatirao je Zirin.<\/p>\n<p>Kapitalisti\u010dki hici prate Svjetsko prventstvo u nogometu ba\u0161 kao \u0161to su pratili Sporazume o slobodnoj trgovini (FTA), potpisane izme\u0111u Perua i SAD-a. Prije pet godina, u velikim prosvjedima u sjevernom Peruu tisu\u0107e mu\u0161karaca, \u017eena i djece iz domoroda\u010dke zajednice Awajun i Wambis blokirali su ceste, prosvjeduju\u0107i protiv naftne, plinske i drvne eksploatacije Amazone. Peruanska vlada, koja je nedugo prije potpisala sporazum FTA sa SAD-om, nije znala kako se suo\u010diti s prosvjedima, dijelom i zbog kontroverznih koncesija koje su izdavali na podru\u010dju Amazone kao dio uvjeta za potpisivanje ugovora o slobodnoj trgovini.<\/p>\n<p>Prema diplomatskoj depe\u0161i koju je objavio Wikileaks, u lipnju 2009. ameri\u010dki State Department poslao je poruku ameri\u010dkom ambasadoru u Limi: &#8220;Popusti li Kongres i peruanski predsjednik Garcia pritisku prosvjednika, to bi moglo imati implikacije na nedavno potpisani sporazum o slobodnoj trgovini izme\u0111u Perua i SAD-a&#8221;. \u010cetiri dana nakon toga, peruanska vlada odgovorila je na prosvjede nasiljem i sukobima koji su rezultirali sa 32 smrtna slu\u010daja.<\/p>\n<p>SAD je zloglasan po svojoj imperijalnoj pro\u0161losti u Ju\u017enoj Americi. No, Washington nije jedini imperij u njihovom dvori\u0161tu. Globalne i lokalne kapitalisti\u010dke sile, imperijalisti i suvremeni kolonijalizam rasprostranjeni su diljem Latinske Amerike, od nogometnih stadiona do rudnika bakra.<\/p>\n<p>Kina je pretekla SAD kao glavnog trgovinskog partnera najbogatijih zemalja Ju\u017ene Amerike; najve\u0107i dio poslova u ovom podru\u010dju je izvla\u010denje prirodnih resursa iz tla. Poput brojnih nacija u Ju\u017enom konusu, Brazil &#8211; koji je zamijenio Veliku Britaniju na mjestu \u0161este najve\u0107e ekonomije &#8211; postao je imperijalna sila koja iskori\u0161tava ve\u0107i dio regionalnih prirodnih bogatstava za \u0161irenje svoje industrije i populacije. Kapitalizam ima mnogo lica i saveznike, i oni nisu bazirani samo na globalnom sjeveru ili unutar ekonomskih divova.<\/p>\n<p>Kako je sociolog Wiliam Robinson primijetio, &#8220;novo lice globalnog kapitalizma u Latinskoj Americi stvaraju lokalni kapitalisti koji se integriraju u redove transnacionalne kapitalisti\u010dke klase preko korporacijskog i financijskog kapitala.&#8221; Od Meksika do Argentine, predstavnici lokalne kapitalisti\u010dke klase stvorili su oko 70 globalno konkurentnih transnacionalnih konglomerata.<\/p>\n<p>Prijatelji imperije i kapitala imaju veliki utjecaj me\u0111u politi\u010dkim vo\u0111ama u Latinskoj Americi. Dok je SAD godinama \u0161pijunirao ovo podru\u010dje, \u0161to pokazuju otkri\u0107a Edwarda Snowdena, \u010dileanska administracija predsjednice Michelle Bachelet tra\u017eila je od ameri\u010dke vlade pomo\u0107 u \u0161pijuniranju uro\u0111eni\u010dkih vo\u0111a naroda Mapuche koji su branili zemlji\u0161na prava tijekom njezinog prvog mandata. Dok su Amerikanci podr\u017eavali pu\u010d nad Fernandom Lugom u Paragvaju 2012. godine, Lugo je prije svrgavanja s vlasti zazivao izvanredno stanje u ruralnim dijelovima Paragvaja, gdje je pro\u0161irena represija protiv selja\u010dkih aktivista \u0161to su se borili za zemlji\u0161te protiv privatnog proizvo\u0111a\u010da soje.<\/p>\n<p>Prema brojnim uro\u0111eni\u010dkim zajednicama u Latinskoj Americi, dr\u017eava, nerijetko u savezni\u0161tvu s transnacionalnim korporacijama, zadr\u017eava kolonijalisti\u010dki pogled u 21. stolje\u0107u, posebno u podru\u010djima gdje se prirodni resursi izvla\u010de u rudnicima, ili preko naftne te plinske industrije.<\/p>\n<p>Profesorica Manuela Picq s ekvadorskog Sveu\u010dili\u0161ta San Francisco de Quito napisao je kako je &#8220;jednostrano izvla\u0161tenje zemlji\u0161ta za potrebe rudarske industrije nastavak &#8216;doktrine otkri\u0107a&#8217;, koja konceptualizira Novi Svijet kao &#8216;ni\u010diju zemlju&#8217; i ovla\u0161\u0107uje kolonijalne sile da osvajaju i eksploatiraju zemlju u obama Amerikama&#8221; i da je &#8220;ideja &#8216;pustih&#8217; zemalja pre\u017eivjela u praksama izvlastitelja.&#8221; Koncesije za rudarenje u Kolumbiji su izdane na 80 posto podru\u010dja koji su pravno priznati kao uro\u0111eni\u010dki teritorij. 407 tisu\u0107a kvadratnih kilometara Amazone gdje se nalaze podru\u010dja s rudarskim aktivnostima pripadaju uro\u0111enicima. Izravna posljedica ove regionalne izvlastiteljske prakse grabe\u017ei zemlje je 200 ubijenih aktivista u Peruu izme\u0111u 2006. i 2011. godine, 200 ljudi koji su kazneno gonjeni u Ekvadoru zbog prosvjeda protiv privatizacije prirodnih resursa, dok je 11 aktivista koji su se protivili izvla\u0161tenju zemlji\u0161ta ubijeno u Argentini od 2010. godine.<\/p>\n<p>Rudarska industrija je tako\u0111er pora\u017eavaju\u0107a po okoli\u0161, bez obzira rukovodi li njome dr\u017eava ili privatni sektor. Picq navodi kako gvatemalski rudnik Marlin, u vlasni\u0161tvu kanadske korporacije Goldcorp, u samo jednom satu upotrijebi koli\u010dinu vode koju lokalna obitelj koristi u razdoblju od 22 godine, dok rudarska industrija u \u010cileu &#8211; u \u010dijem je vlasni\u0161tvu najve\u0107i proizvo\u0111a\u010d bakra u svijetu &#8211; tro\u0161i 37 posto elektri\u010dne energije cijele zemlje.<\/p>\n<p>Kapitalizam, imperij i kolonijalizam 21. stolje\u0107a dolaze izdaleka i spu\u0161taju se na svoje \u017ertve u Latinskoj Americi. Oni se mogu prona\u0107i u kanistrima suzavca kojeg brazilske sigurnosne snage koriste na Svjetskom prvenstvu, kao i u dr\u017eavi koja izvla\u010di prirodne resurse na teritoriju uro\u0111enika, ali i u sporazumima o slobodnoj trgovini koji su potpisani u krvi.<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.h-alter.org\/vijesti\/svijet\/kapitalisticki-meci-u-latinskoj-americi\" target=\"_blank\">H-alter<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>SAD je zloglasan po svojoj imperijalnoj pro\u0161losti u Ju\u017enoj Americi. No, Washington nije jedini imperij u njihovom dvori\u0161tu.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-149198","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/149198","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=149198"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/149198\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=149198"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=149198"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=149198"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}