{"id":148916,"date":"2014-06-12T08:58:45","date_gmt":"2014-06-12T06:58:45","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=148916"},"modified":"2014-06-12T08:58:45","modified_gmt":"2014-06-12T06:58:45","slug":"zasto-volim-i-zasto-prezirem-nogomet","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2014\/06\/12\/zasto-volim-i-zasto-prezirem-nogomet\/","title":{"rendered":"Za\u0161to volim i za\u0161to prezirem nogomet!"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Marko Toma\u0161<\/strong><\/p>\n

PALI AN\u0110EO<\/p>\n

\"\"<\/a>Nije to nikakva pri\u010da iz davnina. Svi smo mogli vidjeti an\u0111ela kako pada. U direktnom televizijskom prijenosu. Takvo \u0161to nije se dogodilo nikad u povijesti. Bo\u017eanstvo je moralo pasti na o\u010digled svih. \u010cuvari poretka do\u0161li su po njega obu\u010deni u bijelo. U\u0161li su na teren i uzeli ga pod ruku. La\u017ena bo\u017eanstva, oni zakop\u010dani do grla, sivi, zadovoljno su promatrali kako buntovni an\u0111eo pla\u0107a danak borbi za pravdu.<\/p>\n

Grondona, Havelange i Blatter su morali poniziti stvarnog idola. El Diego je samo tra\u017eio da se igra vrati igra\u010dima i publici. Tra\u017eio je da igra\u010di, stvarno vlasnici igre, imaju uvid u poslovanje Svjetske nogometne organizacije. Bunio se jer su morali igrati utakmice po najve\u0107im vru\u0107inama samo zbog podila\u017eenja europskim televizijskim ku\u0107ama. Zato je morao pasti. Maradona je direktno sa terena odveden na doping kontrolu. Bila je to nesretna 1994. godina. Diegovo posljednje svjetsko prvenstvo. Bio je pozitivan na ephedrine, supstanciju koja nije zabranjena u SAD \u2013 u, ali je zabranjena na me\u0111unarodnim natjecanjima.<\/p>\n

Koncem iste godine Diego je skupa sa Stoi\u010dkovom, Bebetom, Francescolijem, Laudrupom, Zamoranom i Hugom Sanchezom pokrenuo stvaranje me\u0111unarodnog sindikata nogometa\u0161a.<\/p>\n

Cini\u010dni Blatter je izjavio: Nogometa\u0161i su slu\u017ebenici klubova, njih se ni\u0161ta ne pita.<\/p>\n

Zanimljivo je da je jedan od urotnika protiv Maradone bio predsjednik argentinskog nogometnog saveza Julio Grondona, jedan od Maradoninih najve\u0107ih neprijatelja. Na\u017ealost, Diego je iza sebe imao samo ljubav naroda dok su iza Grondone, Blattera i Havelangea stajale multinacionalne korporacije.<\/p>\n

Buntovni an\u0111eo iz siroma\u0161nog predgra\u0111a Buenos Airesa bio je kriv i zato \u0161to je vratio radost i ponos sirotinjskom jugu Italije. Ali ponajvi\u0161e, vlasnike svjetskog nogometa, El Diego je iritirao vje\u010dnim zamjerkama na\u010dinu na koji gospoda u opeglanim odijelima vode svjetski nogomet.<\/p>\n

OTIMANJE IGRE<\/p>\n

Otimanje nogometne igre od nogometa\u0161a i navija\u010da po\u010delo je dolaskom Joaoa Havelangea na \u010delo FIFA \u2013 e. Bilo je to nakon Mundijala 1974. godine. Kolika je mo\u0107 prvog \u010dovjeka svjetske nogometne federacije re\u0107i \u0107e vam samo povr\u0161ni podatak da ta organizacija ima vi\u0161e \u010dlanica od Ujedinjenih naroda. Kada je do\u0161ao na \u010delo svjetskog nogometa, taj biv\u0161i brazilski vaterpolist je bez stida izjavio:<\/p>\n

“Do\u0161ao sam ovdje kako bih prodao jedan proizvod, nogomet.”<\/p>\n

Masovni mediji, prije svega televizija, sudjelovali su dobrim dijelom u operaciji otimanja igre. To se, naravno, dogodilo s blagoslovom Havelangea \u010dija je mo\u0107 bila tolika da je na \u010delo Me\u0111unarodnog olimpijskog odbora, uz pomo\u0107 Coca Cole, postavio svog prijatelja Juana Antonia Samarancha.<\/p>\n

Mundijal u Meksiku, onaj iz 1986. godine, FIFA je, zapravo, organizirala u partnerstvu sa Televisom, meksi\u010dkim medijskim divom koji je imao prodavati prava na prijenose utakmica europskim televizijskim ku\u0107ama. \u010cim su do\u0161li u Meksiko, Maradona i Valdano su uputili o\u0161tre primjedbe FIFA \u2013 i zbog toga \u0161to se utakmice igraju u podnevnim terminima, po najve\u0107oj mogu\u0107oj vru\u0107ini. Kad je u Meksiku podne, u Europi je ve\u010de i to dovoljno govori o tome zbog koga se igra nogomet. Nogomet se od tada igra za televiziju. Kontroverzni njema\u010dki vratar Harald Toni Schumacher u svojoj je autobiografiji zapisao:<\/p>\n

Znojim se. Grlo mi je suho. Trava je kao sasu\u0161eno govno: tvrda, \u010dudna, odbojna. Stadion se topi na suncu, koje nam pr\u017ei glave. Sjenke isparavaju. Ka\u017eu da je to dobro zbog televizije.<\/p>\n

Kad su se meksi\u010dki novinari drznuli pitati vlasnika Televise, Guillerma Caneda, koliki su prihodi njegove ku\u0107e od TV prava, Canedo je odbrusio:<\/p>\n

Ovo je privatna kompanija koja nikome ne mora polagati ra\u010dune.<\/p>\n

Harald Toni Schumacher je pisao i dalje. Svoje mi\u0161ljenje o profesionalnom nogometu iznio je u kratkoj re\u010denici:<\/p>\n

Tu ima previ\u0161e lijekova i premalo \u017eena.<\/p>\n

Ove dvije izjave ko\u0161tale su Schumachera karijere dostojne njegovog talenta. Biv\u0161i kova\u010d je protjeran iz Koelna, izgubio je mjesto u reprezentaciji i bio primoran karijeru nastaviti u Turskoj. Njema\u010dki nogometni savez morao se rje\u0161iti buntovnog vratara.<\/p>\n

NEKOLIKO HEROJA<\/p>\n

Poznato je da je Albert Camus izjavio kako je sve \u0161to zna o moralu nau\u010dio bave\u0107i se nogometom. Manje je poznata njegova slijede\u0107a izjava:<\/p>\n

Nau\u010dio sam da lopta nikad ne do\u0111e sa strane s koje je o\u010dekuje\u0161. To mi je pomoglo u \u017eivotu prije svega u velikim gradovima gdje ljudi obi\u010dno nisu onako ispravni kako se isprva prikazuju.<\/p>\n

Jedan slavni argentinski ljekar tako\u0111er je kratko bio vratar i trener. U vrijeme dok je lutao Latinskom Amerikom, Ernesto Guevara je kratko vrijeme proveo kao trener jednog malog kluba u Leticiaji. Svog saputnika iz tog perioda Guevara je nazivao Mali Pedernera po jednom od najtujecajnijih igra\u010da River Platove slavne Ma\u0161ine. I jo\u0161 je negdje s ponosom zapisao:<\/p>\n

U povijesti Leticiaije ostat \u0107e zapisano kako sam odbranio jedan penal.<\/p>\n

Arthur Friedenreich bio je prvi crni profesionalni nogometa\u0161. Ka\u017eu da je upravo on izmislio najsjajniji biser u niski nogometnih bisera, dribling. Dribling je izmislio iz nu\u017ede. Morao je nekako izbje\u0107i krvni\u010dke nasrtaje rasisti\u010dki nastrojenih protivnika.<\/p>\n

Na prvoj Copa Americi igranoj 1916. godine Urugvaj je bio jedina nacionalna mom\u010dad koja je u svom sastavu imala crne igra\u010de. Bili su to Isabelinho Gradine i Juan Delgado. U prvoj utakmici Urugvaj je pobjedio Chile sa 4 prema 0. Chielanska delegacija je naredni dan tra\u017eila poni\u0161tavanje utakmice jer su za Urugvaj nastupila dva \u201eAfrikanca\u201c. Dva od \u010detiri urugvajska pogotka postigao je Gradine.<\/p>\n

Pred finale Mundijala 1938. godine talijanskoj reprezentaciji je iz Rima stigao telegram s porukom: Pobjeda ili smrt. Telegram je potpisao Benito Musollini. Kako znamo, Talijani su osvojili Mundijal pa smrti nije bilo, ali prvenstvo je ipak obilje\u017eio onaj koji je terenima \u0161irio radost, nasljednik Artura Fridenreicha u brazilskoj mom\u010dadi, Leonidas. Bio je najboji strijelac turnira sa 8 pogodaka. Jedan od golova postigao je bosom nogom. Bilo je to protiv Poljske. Kopa\u010dka mu je zapela u blatu \u0161esnaesterca, ali Leonidas je nastavio igrati i postigao je pogodak. Brazil je ispao od Italije nakon sumnjivog penala.<\/p>\n

Zbog talijanskog trijumfa na Mundijalu, fa\u0161isti su slavili pobjedu \u010diste rase nad sirovom crna\u010dkom snagom. No, iste godine, otprilike u isto vrijeme, apoteoza o nepobjedivosti bijele rase bila je nokautirana \u0161akama Joea Luisa koji je u New Yorku razorio njema\u010dkog prvaka Maxa Schmelinga.<\/p>\n

Sredinom devedesetih godina pro\u0161log stolje\u0107a prosvjetni radnici u Argentini bili su u \u0161trajku. Julio Grondona zabranio je nogometa\u0161ima da isti\u010du natpise potpore prosvjetnim radnicima tijekom utakmica argentinske lige. No, jedan jezik nije mogao odsje\u0107i. \u010covjek koji je imao rotaciju stopala od 360 stupnjeva, imao je i jedan od najotrovnijih jezika u povijesti sporta. Pretpostavljate, bio je to Diego Armando. Njega se i njegovu potporu prosvjetnim radnicima nije moglo u\u0161utkati.<\/p>\n

FIFA je u to vrijeme zabranila igra\u010dima da isti\u010du poruke politi\u010dkog i socijalnog sadr\u017eaja. To \u0161to su im tijela postala oglasne table, nikome nije smetalo. Malo prije Grondonine zabrane, FIFA je kaznila buntovnog Scousera, igra\u010da Liverpoola, Robieja Fowlera zato \u0161to je na majicu ispisao poruku potpore lu\u010dkim radnicima koji su bili u \u0161trajku. Sada vam je valjda jasno da Fowlerove kasnije afere nisu bile plod slu\u010daja. Ba\u0161 kao \u0161to to nisu bile ni Maradonine.<\/p>\n

TANGO, FADO, SAMBA<\/p>\n

Mnogi su lijevi intelektualci od po\u010detka protivnici nogometne igre. Smatrali su da ova igra, koju je sirotinja isprva otela bijeloj aristokraciji, predstavlja ono \u0161to bi Marx nazvao opijumom za narod. No, nogomet je \u010desto bio simbol otpora ugnjetava\u010dima. Ljudi su se oko njega organizirali i kroz njega se borili protiv raznih nepravdi.<\/p>\n

Jedan slu\u010daj iz prvog svjetskog rata potkrepljuje izjavu Ivice Osima da je \u201eigra ve\u0107a od rata\u201c. Uo\u010di Bo\u017ei\u0107a 1915. godine na jednom dijelu fronta zavladalo je primirje. Nostalgi\u010dni za svojim domovima u to predblagdansko vrijeme, Engleski i Njema\u010dki vojnici ostavilli su pu\u0161ke u rovovima i ni\u010diju zemlju izme\u0111u polo\u017eaja na neko su vrijeme pretvorili u nogometno igrali\u0161te. Igra je bila prekinuta gnjevnim urlanjem njihovih oficira koji su im prijetili vojnim sudom i strijeljanjem zbog izdaje domovine.<\/p>\n

Dolaskom Havelangea na vlast nogomet je otet od naroda i igra\u010da. FIFA je postala beskrupulozna multinacionalka. To se o\u010dituje i u trenutnom stanju u Brazilu gdje, nekoliko dana pred po\u010detak Mundijala, masa nezadovoljnih prosvjeduje protiv raspini\u0161tva Brazilske vlade, nesvjesna zapravo da cijelu operaciju vodi FIFA u suradnji s nekolicinom velikih korporacija. Brazilska vlada je tu nemo\u0107na. Vidjet \u0107emo da li \u0107e se ijedna brazilska zvijezda sjetiti ne tako davno preminulog Socratesa, koji je u doba diktature sa svojim suigra\u010dima u Corinthinansu organizirao socijalisti\u010dko upravljanje pod egidom Democracia Corinthiana. Ako ni\u0161ta drugo, bilo bi lijepo da netko od brazilskih igra\u010da, u pomen na ovog nogometnog heroja, potpuno svjestan posljedica, na trenutak postane Robie Fowler.<\/p>\n

Nogomet je optere\u0107en raznim nepodo\u0161tinama. Uz njega se ve\u017ee nasilje. Postao je oli\u010denje najsurovijeg kapitalizma. Rasizam protiv kojeg se FIFA deklarativno bori nikako se ne mo\u017ee iskorjeniti, a i ne\u0107e dok god netko ne objasni da nema smisla crne igra\u010de nazivati crnoputim ukoliko istovremeno bijele igra\u010de ne\u0107emo nazivati bjeloputim.<\/p>\n

Puno je tuge u nogometnoj igri, ali one plemenite, tuge koja je i odustajanje i pomirenje ali i bunt. Zato nogomet zna podsjetiti na tango, na fado, na sambu, na te melankoli\u010dne poku\u0161aje da se umakne surovoj svakodnevici. Samo zato \u0107u i ovog puta od nogometa tra\u017eiti samo ono \u0161to nam mora i dati, a to je malo radosti, one djetinje a uvjeren sam da \u0107e se pojedini igra\u010di stvarno igrati. Oni \u0107e za mene biti heroji, buntovnici koji se opiru tehnokraciji i robotizaciji nogometa, a samim tim i kapitalizmu koji ih tjera da pobje\u0111uju pod svaku cijenu, po cijenu zdravlja, bez kompromisa i skrupula.<\/p>\n

CHURCHILL<\/p>\n

A ako tvrdoglavo \u017eelite ostati protivnici ovog sporta, vlastita uvjerenja mo\u017eete potkrijepiti izjavom tada devedesetogodi\u0161njeg Winstona Churchilla. Kad su ga pitali koja je tajna njegovog zdravlja, stari mudrac je odgovorio:<\/p>\n

– Sport. Nikada se nisam bavio sportom.<\/p>\n

Hvala Mladenu iz Beopolisa \u0161to mi je poklonio divnu knjigu Eduarda Geleanoa, koja me jo\u0161 jednom podsjetila za\u0161to volim i za\u0161to prezirem nogomet!<\/p>\n

Zurnal.info<\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Nogometa\u0161i su za mene heroji, buntovnici koji se opiru tehnokraciji i robotizaciji nogometa, a samim tim i kapitalizmu koji ih tjera da pobje\u0111uju pod svaku cijenu, po cijenu zdravlja, bez kompromisa i skrupula<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-148916","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/148916","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=148916"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/148916\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=148916"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=148916"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=148916"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}