{"id":148201,"date":"2014-06-05T08:32:29","date_gmt":"2014-06-05T06:32:29","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=148201"},"modified":"2014-06-05T08:32:29","modified_gmt":"2014-06-05T06:32:29","slug":"svi-smo-mi-teroristi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2014\/06\/05\/svi-smo-mi-teroristi\/","title":{"rendered":"Svi smo mi teroristi"},"content":{"rendered":"

Autorka: Marina Kelava<\/strong><\/p>\n

\"\"<\/a>Prije nekoliko dana po\u010delo je su\u0111enje \u010detvero Talijana koji su optu\u017eeni za terorizam i prijeti im trideset godina zatvora. Oni su pripadnici lokalne zajednice koja se ve\u0107 vi\u0161e od dva desetlje\u0107a bori protiv vizije razvoja koja im je nametnuta, lokalne zajednice koju je svaka talijanska vlast posljednje desetlje\u0107e poku\u0161ala prikazati kao zaostale “ko\u010dni\u010dare razvoja”. Nije rije\u010d o nekom nama dalekom kutu svijeta, ve\u0107 o lokalnim zajednicama sa sjevera Italije, iz doline Susa povi\u0161e Torina. Njihova pri\u010da jasno pokazuje da su prava na odlu\u010divanje o svom okoli\u0161u, prava na prosvjed i sli\u010dna prava koja su u Europi navodno garantirana nizom konvencija kao \u0161to je primjerice Aarhu\u0161ka konvencija, zapravo ne zna\u010de ni\u0161ta kada se suo\u010de s dovoljno jakom ma\u0161inerijom koja gura neki redovito megalomanski projekt. Me\u0111utim, ovo pri\u010da nije samo tragedija, sli\u010dno kao i pri\u010da o Rosia Montani koju smo vam nedavno ispri\u010dali, i ova pri\u010da govori o ra\u0111anju zajednice, ali i o solidarnosti, te ra\u0111anju ideje nove ekonomije. I ova je pri\u010da, kao ona u rumunjskoj Rosia Montani, prerasla okvire jedne alpske doline i postala simbol borbe protiv korupcije u svojoj zemlji.<\/p>\n

Dio aktivista iz gra\u0111anske inicijative No TAV (TAV = Treno ad Alta Velocit\u00e0\/ Ultrabrzi vlak) upoznali smo u rumunjskoj Rosia Montani gdje je prije dva tjedna odr\u017ean 4. Europski forum protiv velikih nepotrebnih infrastrukturnih projekata. Upravo jedan takav je predmet dugogodi\u0161nje borbe ove gra\u0111anske inicijative, a vezana je uz \u017eeljeznice, na prvi pogled ne\u0161to \u0161to bi ekologisti podr\u017eali. Naime, dolinom Susa u talijanskom Alpama planiran je prolazak nove linije ultrabrze \u017eeljeznice, 220 kilometarska pruga koja bi povezivala talijanski Torino s francuskim Lyonom, a u Susi bi izlazio 57 kilometara dug tunel koji bi se prokopao ispod alpskih vrhunaca. Sam tunel financirale bi talijanska i francuska vlada uz pomo\u0107 europskih fondova, a procjene tro\u0161kova variraju izme\u0111u deset i dvadeset milijardi eura.<\/p>\n

Me\u0111utim, takozvani ultrabrzi vlakovi nisu ono \u0161to su vlakovi nekad bili, isto kao \u0161to rudarenje nema vi\u0161e veze s rudnicima. Tako ovi vlakovi povezuju samo velike centre s velikim centrima, isklju\u010duju sve male sredine usput a upravo njihov krajolik presijecaju na na\u010din na koji to \u010dini i primjerice, autocesta. \u0160to se ti\u010de \u017eeljeznice kao ekolo\u0161kog prijevoza, u ovom slu\u010daju bi sve dobrobiti poni\u0161tio tunel jer je utro\u0161ak energije za cirkuliranje i hla\u0111enje zraka u 57 kilometarskom tunelu ogroman.<\/p>\n

“Zasad dozvolu imaju samo za istra\u017eni tunel. Za pravi tunel du\u017eine 57 kilometara nije jo\u0161 izdano odobrenje za glavni projekt. Ve\u0107inu ljudi naziv brze \u017eeljezni\u010dke linije dovodi u zabludu pa misle da je rije\u010d o putni\u010dkom prometu, ali ovaj bi se tunel gradio samo za teretni pomet. S francuske strane Alpa bi bio ulaz i izlaz u dolinu Susa gdje bi se promet iz tunela usmjeravao na postoje\u0107u \u017eeljezni\u010dku prugu. To je zapravo rezultat kompromisa iz 2005. kada se odustalo od putni\u010dkog prometa i kako bi primirili prigovore o enormnoj skupo\u0107i projekta, pretvorili su ga u projekt u fazama. Me\u0111unarodni dio koji je najskuplji je tako prva faza, a potom \u0107e se razmi\u0161ljati dalje. Ovo razbijanje u faze \u010dini osobito te\u0161kim procijeniti utjecaj na okoli\u0161. Primjerice, u jednom gradu faza tri ima utjecaj na okoli\u0161 kao i faza dva, ali ako se ne gledaju u isto vrijeme ne vidi se kompletni utjecaj. I okoli\u0161na dozvola za istra\u017eni tunel je sumnjiva jer je zapravo izdana za drugu lokaciju. Mi smo podigli tu\u017ebu zbog toga, ali podi\u017eemo mnoge tu\u017ebe i \u010desto ne uspijemo”, poja\u0161njava Lisa Ariemma, jedna od aktivistica gra\u0111anske inicijative No TAV.<\/p>\n

Iz inicijative smatraju kako gradnja ovakvog tunela donosi brojne zdravstvene rizike za stanovnike doline. Naime, dio planine kroz koju \u0107e se kopati u sebi sadr\u017ei azbest i uran te s obzirom da je rije\u010d o vjetrovitoj dolini, nitko ne mo\u017ee osigurati da uklanjanje tona kamena ne uzrokuje pra\u0161inu koja \u0107e letjeti okolo. Potrebno je da udahnete samo male koli\u010dine azbesta da biste dobili ozbiljnu bolest plu\u0107a, \u0161to priznaju i slu\u017ebene studije za projekt u kojima se predvi\u0111a porast kardiovaskularnih bolesti od 10 do 20 posto.<\/p>\n

“Drugo pitanje je voda. Neka sela \u0107e izgubiti vodu, a sam projekt ka\u017ee da \u0107emo izgubiti ekvivalent vode za grad od milijun stanovnika. Tako\u0111er, projekt predvi\u0111a izvla\u0161tenje privatnih vlasnike zemlje kao i porast kamionskog prometa. Kako je u na\u0161oj dolini ostao samo turizam, pretvaranje doline u veliko gradili\u0161te ozbiljno bi ugrozilo jedinu ekonomsku opciju koja nam je ostala, a infrastrukturna potreba da se napravi jo\u0161 jedna \u017eeljezni\u010dka linija uop\u0107e ne postoji. Dolinom ve\u0107 prolazi \u017eeljezni\u010dka linija koja povezuje Torino s Parizom i njom ve\u0107 vozi i francuski vlak velike brzine, a postoji i autocesta. Postoje\u0107a \u017eeljezni\u010dka linija je modernizirana za sve vrste tereta, a sada radi sa samo 30 posto kapaciteta, jer nema vi\u0161e interesa. \u010cinjenica je da ne postoji nijedna isplativa high speed teretna linija u svijetu, a jedine putni\u010dke high speed linije koje zara\u0111uju su one u Japanu”, isti\u010de Ariemma.<\/p>\n

Vi\u0161e od dvadeset godina otpora ovom projektu kulminira zadnjih nekoliko godina kada su se gra\u0111ani i aktivisti suo\u010dili s pritiscima koji nikako ne spadaju u pri\u010du o demokraciji, pravima gra\u0111ana na odlu\u010divanje o okoli\u0161u i pravu na miran prosvjed, a optu\u017eba za terorizam s kojom smo zapo\u010deli ovaj tekst je samo jedna od njih.<\/p>\n

U strogo \u010duvanom zatvoru pod optu\u017ebom za terorizam od prosinca se nalaze Mattia Zanotti, Claudio Alberto, Nicholas Blasi i Klara Zenobi. Netko je zapalio kompresor tvrtke koja gradi istra\u017eni tunel, policija je izdvojila ovu \u010detvorku i sada im prijeti dugogodi\u0161nji zatvor po talijanskom Kaznenom zakonu iz 2005. koji je opasno pro\u0161irio definiciju terorizma pa se sada skoro svaka aktivisti\u010dka djelatnost mo\u017ee proglasiti terorizmom ukoliko to vlast odlu\u010di.<\/p>\n

“Ne znamo tko je to ustvari u\u010dinio, ali nitko nije ozlije\u0111en niti je ijedna osoba bila u opasnosti, a \u010detvero ljudi se nalazi u vrlo strogom zatvoru, u posjetu im mo\u017ee sama naju\u017ea obitelj. Izlo\u017eeni smo i raznim drugim pritiscima. Na prosvjedima policija redovito koristi plin suzavac \u0161to nije dozvoljeno po me\u0111unarodnim konvencijama”, opisuje Ariemma.<\/p>\n

Nastavak su\u0111enja zakazan je za 6. lipnja. Iako je talijanski Vrhovni sud doveo u pitanje upotrebu rije\u010di terorizam, optu\u017eeni se i dalje nalaze u najstro\u017eem zatvoru.<\/p>\n

Gra\u0111ane je poku\u0161ala obeshrabriti i kompanija koja izvodi radove na istra\u017enom tunelu, LTF (Lyon Turin Ferroviaire – tvrtka koju su zajedni\u010dki osnovale talijanske i francuske \u017eeljeznice), podizanjem privatne tu\u017ebe protiv troje istaknutijih \u010dlanova inicijative, koji su sudjelovali u blokadi ceste koju je policija dopustila. Iako su prosvjedovale tisu\u0107e ljudi kompanija je izdvojila i tu\u017eila Alberta Perina, biv\u0161eg bankara i aktivista inicijative No TAV, Loredanu Bellone, gradona\u010delnicu San Didera, jednog od gradi\u0107a u Susi te zamjenika gradona\u010delnice Georgea Vaira. Talijanski su ih sudovi proglasili krivim i nalo\u017eili im pla\u0107anje visoke od\u0161tete i pravih tro\u0161kova, ukupno 215 tisu\u0107a eura.<\/p>\n

“To je bila nova taktika. Mi \u0107emo se \u017ealiti, ali po talijanskom zakonu morate platiti ili dokazati da mo\u017eete platiti prije \u017ealbe. Me\u0111utim, pokrenuli smo akciju skupljanja novca i u vrlo kratkom roku od svega dva tjedna skupili smo vi\u0161e od 300 tisu\u0107a eura. To je pokazalo kako inicijativa u\u017eiva veliku potporu talijanske ali i me\u0111unarodne javnosti. Iako nemamo nikakvu potporu talijanskih medija koji su uglavnom pod korporativnim utjecajima, nas unutar inicijative nisu jo\u0161 uspjeli podijeliti \u0161to vlast i mediji stalno poku\u0161avaju”, isti\u010de Ariemma.<\/p>\n

Ina\u010de, na ove nedjelje odr\u017eanim izborima za Europski parlament gradi\u0107i u dolini Susa su premo\u0107no glasali za “Pet zvjezdica” i Beppa Grilla, jedinu stranku na nacionalnoj razini koja se javno usprotivila gradnji tunela u dolini Susa, \u0161to sigurno nije slu\u010dajnost.<\/p>\n

“Ne, mi nismo bili aktivisti prije ovog projekta. Ovaj je pokret toliko heterogen \u0161to ga \u010dini vrlo zanimljivim, uklju\u010duje i najmla\u0111e i najstarije, i ljude iz svih ekonomskih klasa”, ka\u017ee Ariemma.<\/p>\n

Na lokalnim izborima gra\u0111anske liste sastavljene od No TAV-ovaca su sve uspje\u0161nije. U drugom po redu gradu po veli\u010dini u doloni, Avigliani, na lokalnim izborima 2012. godine biv\u0161a stranka Silvija Berlusconija i Demokratska stranka formirale su svojevrsnu verziju Dubrova\u010dkog dogovora protiv aktivisti\u010dke liste, ali nisu uspjeli poraziti listu gra\u0111anske inicijative koja je na tim izborima preuzela vlast.<\/p>\n

“Ovo je vrlo horizontalni i demokratski pokret. Redovito organiziramo plenume koji traju satima i iz njih su se izrodile brojne nove ideje i razmi\u0161ljanja koja nadma\u0161aju pitanje samog projekta TAV. Organizirali smo brojne odbore na razli\u010dite teme. Tako ja sudjelujem u odborima za me\u0111unarodnu suradnju i pisanje. Imamo \u010dak i katoli\u010dki odbor koji svaki dan ide na mjesto planirane gradnje i mole, svaki dan to rade. Rezultati su i kulturni festival, te zadruga Terra Nativa koja preuzima zemlju koja le\u017ei neiskori\u0161tena, sade organsku hranu i lokalno prodaju organske proizvode. Nastala je i Etinomia, poslovno udru\u017eenje koje promi\u010de eti\u010dnu ekonomiju. U dolini se zapravo dogodila kulturna renesansa”, ka\u017ee Ariemma.<\/p>\n

Jedan od trenutaka koji \u0107e sigurno ostati zapam\u0107en iz ove borbe je zauzimanje malog dijela zemlji\u0161ta koje se nalazi uz planirano gradili\u0161te. Aktivisti su tamo du\u017ee vremena kampirali proglasiv\u0161i zonu slobodnom republikom, Libera Repubblica della Maddalena. Iako je republika nasilno evakuirana u lipnju 2011. godine, doga\u0111aj je imao bitnu ulogu u \u0161irem pokretu za zajedni\u010dka i javna dobra (bene comune) koji se razgranao na raznim podru\u010djima u Italiji, od primjerice pitanja kulture do nacionalnog referenduma o vodoopskrbi na kojem su gra\u0111ani i gra\u0111anke Italije poslali jasnu poruku da odbijaju privatizaciju vode.<\/p>\n

Ugledni talijanski profesor prava i teoreti\u010dar pokreta Ugo Mattei u tekstu, koji su na hrvatski preveli iz Pravo na grad, pi\u0161e kako su se upravo nakon referenduma o vodi “zajedni\u010dka dobra” javila kao mobilizacijski subjektivitet koji je sposoban obraniti dolinu Susa.<\/p>\n

“U danima te republike, na velikoj skup\u0161tini, ideja No TAV-a javila se kao pokret za zajedni\u010dka dobra koji \u0107e se oduprijeti istoj onoj logici ekonomske i politi\u010dke koncentracije i centralizacije koju je pokret za vodu doveo u pitanje. Tijekom vi\u0161e od mjesec dana u lipnju 2011. na tom je podru\u010dju cvala komunitarna ekonomija zasnovana na darivanju i suradnji, sve dok je nisu brutalno uklonile policijske snage, vojska koja je primjenjivala ratnu opremu te \u010dak i veterani iz nedavnog rata u Afganistanu”, pi\u0161e Mattei.<\/p>\n

Pokret koji izaziva ovako nasilnu rekaciju vlasti u Italiji, izgra\u0111en je na protivljenju gradnji tunela u Susi, ali rije\u010d je i s ove strane o \u0161iroj europskoj pri\u010di. Planova za gradnje \u017eeljezni\u010dke linije velike brzine ima jo\u0161 mno\u0161tvo po Europi. Tako je ovaj tunel u Susi dio TEN-T (Transeuropske transportne mre\u017ee) koja je trebala spojiti Lisabon s Kievom. I Lisabon i Kiev su se, me\u0111utim, povukli iz projekta te je ostala dionica od \u0160panjolske do Ma\u0111arske. Aktivisti iz Suse smatraju kako je upitna isplativost cijelog projekta, a ne samo njihove dionice, jer su glavne luke na liniji sjever – jug, od Genove do Hamburga, a ne zapad-istok.<\/p>\n

I u drugim zemljama postoje grupe koje se protive raznim projektima ultrabrze \u017eeljeznice. U samoj se Italiji inicijativa No TAV Firenza protivi 7,5 kilometara dugom tunelu koji se po\u010deo kopati ispod same UNESCO-m za\u0161ti\u0107ene jezgre Firenze kao dio brze linije izme\u0111u Bologne i Rima. Svaka sli\u010dnost s Dubrovnikom nije slu\u010dajna.<\/p>\n

“Na\u017ealost, pokret u Firenzi nije tako razgranat kao onaj u dolini Susa. Iako je ovo tako veliko pitanje da bi cijeli grad trebao biti na nogama, mnogi gra\u0111ani ni ne znaju za njega. Mediji o svemu \u0161ute iako je vi\u0161e desetaka za\u0161ti\u0107enih zgrada direktno ugro\u017eeno kao i gradske podzemne vode”, ka\u017ee Tiziano Cardosi iz inicijative No TAV Firenza.<\/p>\n

Gradnja u Firenzi zasad je stopirana pro\u0161logodi\u0161njom odlukom talijanskog suda zbog provo\u0111enja istrage oko niza politi\u010dkih i financijskih optu\u017ebi, od sumnje na kori\u0161tenje lo\u0161ih materijala u gradnji, ilegalno odlaganje otpada, do korupcije i mogu\u0107e povezanosti s mafijom.<\/p>\n

Stanovnici Suse uvjereni su kako bi se sli\u010dne stvari prona\u0161le i u projektu u njihovoj dolini, ali nijedna talijanska vlast u posljednjih dvadeset godina nije pokazala interes za mi\u0161ljenje stanovnike Suse te su sve podr\u017eavale ovaj projekt. Me\u0111utim, u Rosia Montani je jedan tamo\u0161nji farmer rekao “zajednica je nau\u010dila razmi\u0161ljati”, a \u010dini se da se upravo to dogodilo i zajednici u dolini Susa.<\/p>\n

Kontrapunkt<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Stanovnici jedne alpske doline suprotstavili su se korumpiranoj vlasti i razvojnoj ideji koji dominira Italijom. <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-148201","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/148201","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=148201"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/148201\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=148201"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=148201"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=148201"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}