{"id":148074,"date":"2014-06-04T09:55:27","date_gmt":"2014-06-04T07:55:27","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=148074"},"modified":"2014-06-04T09:57:00","modified_gmt":"2014-06-04T07:57:00","slug":"objasnjenja-za-sve-sto-tijelo-radi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2014\/06\/04\/objasnjenja-za-sve-sto-tijelo-radi\/","title":{"rendered":"Obja\u0161njenja za sve \u0161to tijelo radi"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Ljudsko tijelo je pravo \u010dudo i \u010desto radi neke stvari za koje ni sami ne znamo za\u0161to, niti kako. Iako zijevanje i dalje ostaje misterija oko koje se vode rasprave, mnoge druge stvari koje vam se de\u0161avaju svakodnevno imaju logi\u010dno i medicinski potvr\u0111eno obja\u0161njenje.<\/p>\n

Za\u0161to?<\/p>\n

Pogledajte za\u0161to se je\u017eite, za\u0161to vam pucaju zglobovi i jo\u0161 mnogo toga…<\/p>\n

ZA\u0160TO PLA\u010cEMO OD SMI\u0408EHA?<\/p>\n

Eksperti ka\u017eu da se radi o \u010dinjenici da su smijanje i plakanje zapravo jako sli\u010dni psiholo\u0161ki procesi. Obe pojave se de\u0161avaju kada smo jako emotivno uzbu\u0111eni, ostavljaju efekte koji ostaju i nakon prestanka radnje i nemaju ta\u010dno odre\u0111en po\u010detak niti kraj. Iako plakanje naj\u010de\u0161\u0107e povezujemo sa tugom, to je zapravo pogre\u0161no. Suze se u o\u010dima javljaju kao odgovor na mnoge emocionalne nadra\u017eaje.<\/p>\n

Bol, tuga i, u nekim slu\u010dajevima, ekstremna radost, mogu da dovedu do plakanja. To je jednostavno na\u010din na koji smo se razvili, obja\u0161njavaju nau\u010dnici. I pokazalo se da je to jako dobro, jer i plakanje i smijanje imaju mogu\u0107nost da izbri\u0161u neka stresna iskustva, \u0161to se pripisuje suo\u010davanju hormona kortizola i adrenalina. Tako da, ako se ikada budete smijali do suza – znajte da je to odli\u010dno.<\/p>\n

ZA\u0160TO NAM SUZE O\u010cI OD LUKA?<\/p>\n

Ovo vam se sigurno de\u0161ava kada sje\u010dete luk. Obja\u0161njenje je veoma jednostavno, a najbolje od svega je \u0161to mo\u017eete da se poslu\u017eite nekim trikovima, koji \u0107e vam pomo\u0107i da sje\u010denje luka postane mnogo prijatnije iskustvo.<\/p>\n

Kada isje\u010dete luk, vi presjecate \u0107elijice koje se nalaze u njemu, a koje ispu\u0161taju enzime. Ti enzimi proizvode gas koji se zove propanetil solfoksid. Kada taj gas do\u0111e u kontakt sa va\u0161im o\u010dima, on reaguje sa vodom koja se nalazi u o\u010dima i stvara se blaga sumporna kiselina. Naravno, ta kiselina stvara onaj neprijatan osje\u0107aj peckanja, pa ponekad i bola u o\u010dima, koje onda reaguju ispu\u0161taju\u0107i suze. \u0160to vi\u0161e sjeckate, to se vi\u0161e ovog gasa ispu\u0161ta, i to \u0107ete vi\u0161e plakati. Ova odlika luka je njegov defanzivni mehanizam.<\/p>\n

Sada kada znate za\u0161to pla\u010dete, red je da nau\u010dite i kako to da spre\u010dite ili ubla\u017eite. Postoji vi\u0161e na\u010dina, od kojih je najpopularniji stavljanje luka u zamrziva\u010d prije sje\u010denja. Niske temperature usporavaju osloba\u0111anje enzima. Tako\u0111e, mo\u017eete no\u017e kojim sje\u010dete da pokvasite, jer \u0107e onda ovaj gas reagovati sa vodom na no\u017eu i ne\u0107e sti\u0107i do va\u0161ih o\u010diju.<\/p>\n

ZA\u0160TO ZGLOBOVI PUCA\u0408U?<\/p>\n

Naj\u010de\u0161\u0107i tip zglobova koje imamo u tijelu jesu diartrodijalni ili dvodijelni zglobovi. Primjeri za takve zglobove bi bila konjena i ramena, u kojima se dvije kosti spajaju u kapsuli. Unutar te zglobne kapsule se nalazi lubrikant, koji se zove sinovijalna te\u010dnost. A unutar te te\u010dnosti se nalaze rastvoreni gasovi. Kada istegnete zglob, vi ga zapravo kompresujete, a to dovodi do osloba\u0111anja ovih gasova iz sinovijalnog rastvora.<\/p>\n

Osloba\u0111anje “vazduha” unutar zgloba jeste ono “krc” koje \u010dujete kada se iste\u017eete. Kada se gas oslobodi, zglob postaje malo fleksibilniji, i zato nakon istezanja mo\u017eete bolje da se bavite jogom. Ali, vjerovatno ste primjetili da ne mo\u017eete dva puta za redom da iskrcate isti zglob. To je zato \u0161to otpu\u0161teni gasovi moraju ponovo da budu apsorbovani u rastvor, a to je proces koji traje od 15 do 30 minuta.<\/p>\n

ZA\u0160TO SE \u0408E\u017dIMO?<\/p>\n

Do “gu\u0161\u010dke ko\u017ee” ili je\u017eenja dolazi kada vam je hladno ili kada se ne\u010dega pla\u0161ite. Ova pojava, koja se nau\u010dno naziva piloerekcijom, nastaje usred kontrakovanja minijaturnih mi\u0161i\u0107a koji se nalaze u korenu svake dlake na tijelu. Taje sa dlake “di\u017eu”, a na ko\u017ei se vide male izbo\u010dine. Nau\u010dnici ka\u017eu da je ovo ne\u0161to \u0161to nam je ostalo od na\u0161ih davnih predaka, koji su odavno izumrli.<\/p>\n

Naime, kada smo jo\u0161 imali krzno, ova pojava je i te kako imala i smisla i koristi. Kada bi se traka nakostrije\u0161ila, to bi u\u010dinilo da se izme\u0111u slojeva dlake pojavi izolacioni sloj vazduha, koji bi nam slu\u017eio za grijanje. S druge strane, nakostrije\u0161eno krzno je pla\u0161ilo druge \u017eivotinje i neprijatelje. Od tog davnog vremena, evolucija je u\u010dinila da nam na tijelu ostane znatno manje dlaka, ali mi\u0161i\u0107i i dalje rade svoj posao. Naravno, je\u017eenje nije nikakav medicinski problem. Ali, ako imate neke neprijatnosti oko toga, na\u0161 savjet vam je da se toplo obu\u010dete i da izbjegavate horor filmove.<\/p>\n

ZA\u0160TO NAM KAPCI TRZA\u0408U?<\/p>\n

Ovo dosadno, ali jako uobi\u010dajeno stanje naziva se o\u010dna miokimija. Sigurno vam se barem jednom desilo da kapak krene da vam se nekontrolisano trza. Na\u017ealost, ne zna se mnogo o ovoj pojavi, ali nau\u010dnici su potvrdili da se \u010de\u0161\u0107e javlja u donjem nego u gornjem kapku, a vjerovatno do nje dovodi manja gre\u0161ka u radu nerva. Kofein, stres i umor pove\u0107avaju \u0161ansu da se pojavi trzanje kapka.<\/p>\n

Isto \u010dine i lo\u0161a ishrana, naprezanje o\u010diju (rad ispred ra\u010dunara), alergije i preveliki unos alkohola. Sre\u0107om, o\u010dna miokimija je gotovo uvijek bezazlena i uglavnom prestaje sama od sebe. Ako imate problema sa ovom pojavom i ako po\u010dinje da vam smeta, najbolje \u0161to mo\u017eete da uradite jeste da smanjite unos kofeina, povedete ra\u010duna o ishrani i vi\u0161e se odmarate.<\/p>\n

ZA\u0160TO NAM \u0408E HLADNO?<\/p>\n

Ako spadate u onu grupu ljudi kojima je jednostavno uvijek hladno, imamo odgovor i za vas. Naime, tjelesnu temperaturu reguli\u0161e hipotalamus, koje \u0161alje signale tijelu da se osloba\u0111a toplote kada je napolju vru\u0107e, i da zadr\u017eava toplotu (ili da se trese, kako bi stvorilo toplotnu energiju) kada je napolju hladno. Gvo\u017e\u0111e igra veoma bitnu ulogu u ovom procesu, pa je anemi\u010dnim ljudima uvijek hladno.<\/p>\n

S druge strane, lo\u0161a cirkulacija, usred visokog krvnog pritiska, uzimanja nekih lijekova ili iz nekog drugog razloga, tako\u0111e mo\u017ee da dovede do osje\u0107aja hladno\u0107e, posebno u estremitetima. \u0408o\u0161 jedan od mogu\u0107ih razloga bi bilo lo\u0161e funkcionisanje tiroidne \u017eljezde, koja mo\u017ee toliko da uspori metabolizam da tijelo po\u010dinje da proizvodi premalo toplote. Neke od studija su pokazale da mo\u017eda postoji i genetska predispozicija za nisku toleranciju hladno\u0107e. Dakle, ako spadate u ovu grupu, prvo poku\u0161ajte da popravite krvnu sliku i cirkulaciju dobrom ishranom i kretanjem.<\/p>\n

DA LI NAM U\u0160I \u0408O\u0160 RASTU?<\/p>\n

Na\u017ealost, ovo je istina – spolja\u0161nji dio u\u0161iju raste tokom \u010ditavog \u017eivota. Na ro\u0111enju su nam u\u0161i, proporcionalno, najve\u0107a odlika na tijelu i izuzetno su istaknute.<\/p>\n

One ubrzano rastu otprilike do 10. godine, nakon \u010dega se njihov rast usporava na 0.22 milimetra godi\u0161nje. Studije su pokazale da se u\u0161na \u0161koljka produ\u017euje kako godine prolaze (mu\u0161karci imaju du\u017ee u\u0161ne \u0161koljke od \u017eena) tako da u\u0161i nesumnjivo godinama postaju sve ve\u0107e.<\/p>\n

Na\u017ealost, to ne zna\u010di i da sluh postaje sve bolji – nasuprot. Veli\u010dina i struktira u\u0161nog kanala, koji je oformljen od kostiju i hrskavice, se ne manje sa staro\u0161\u0107u.<\/p>\n

\u0160TA PROUZROKU\u0408E TRNJENJE?<\/p>\n

Trnjenje ekstremiteta, koje se stru\u010dno naziva parestezija, ne mora da bude ni\u0161ta opasno. Sigruno vam se nekada desilo da sjedite u neprijatnom polo\u017eaju, pa osjetite u ruci ili nogama neprijatan osje\u0107aj bockanja, peckanja i mrtvila. Do ovoga mo\u017ee da do\u0111e \u010dak i ako du\u017ee vrijeme dr\u017eite prekr\u0161tene noge. Do te senzacije dolazi usred jakog pritiska na nerv, koji prekida signla koji bi trebalo da do\u0111e do mozga – i zato se va\u0161a noga osje\u0107a utrnutom ili umrtvljenom. Naj\u010de\u0161\u0107e se javlja u ekstremitetima, a osje\u0107aj peckanja je povra\u0107aj poruke o bolu koju koga poku\u0161ava da po\u0161alje.<\/p>\n

Ipak, ovo ne treba brkati sa priklje\u0161tenim nervom, koji predstavlja dugotrajnije stanje do kojeg dolazi kada dio tijela, usred nekog otoka, neprekidno stvara pritisak na nerv. Ako je u tome slu\u010daj, onda je neophodno obratiti se doktoru. Me\u0111utim, obi\u010dnog osje\u0107aja trnjenja mo\u017eete lako da se otarasite – jednostavno promjenite polo\u017eaj i sa\u010dekajte par minuta da se protok nervnih signala ponovo uskladi.<\/p>\n

ZA\u0160TO VIDIMO OREOLE OKO SV\u0408ETLOSTI?<\/p>\n

Ova fenomen spada pod kategoriju “sfernih odstupanja” i to je samo jedan od vi\u0161e dokaza da je ljudsko oko opti\u010dki nesavr\u0161eno. Tokom dana, zenica se skuplja i postavlja veoma mali otvor kroz koji prolazi svjetlost. Tada svjetlost pada samo na centar so\u010diva. Me\u0111utim, kada padne no\u0107, zenice se \u0161ire i oko koristi mnogo ve\u0107u povr\u0161inu so\u010diva. A \u0161to se ve\u0107a povr\u0161ina so\u010diva koristi, to je slika nesavr\u0161enija. Dakle, kada pogledate direktno u svjetlost( na primjer, u sunce) ili kada no\u0107u gledate u svjetiljku, vi oko izvora svjetla vidite krugove – jer je va\u0161e so\u010divo okruglo.<\/p>\n

Skoro svi vide ove obru\u010de oko izvora svjetlosti. Ako ste ih oduvijek vidjeli, onda nema potrebe da se brinete. Me\u0111utim, ako je ovo ne\u0161to \u0161to je nedavno po\u010delo da vam se de\u0161ava, trebalo bi da se obratite doktoru. Ovakve pojave mogu da budu prvi znaci promjene na so\u010dicu ili katarakte.<\/p>\n

ZA\u0160TO NAS BOLI SA STRANE KADA TR\u010cIMO?<\/p>\n

Vjerovatno ste iskusili ove bolove sa strane abdomena, do kojih uglavnom dolazi usred tr\u010danja ili jakog smijanja. Ako ste milili da je to ne\u0161to opasno, dozvolite da vas razuvjerimo – ovo se de\u0161ava gotovo svima i sasvim je normalno. Tr\u010danje i smijanje su aktivnosti koje imaju barem jednu zajedni\u010dku stvar – naprezanje dijafragme.<\/p>\n

Kada se jako smijete, udi\u0161ete puno vazduha, \u0161irite plu\u0107a i tako gurate dijafragmu dole. Ali, u isto vrijeme va\u0161i stoma\u010dni mi\u0161i\u0107i rade i guraju dijafragmu gore. Sve to se, naravno, de\u0161ava puno puta u minutu dok se jako smijete. Ova kompresija dijafragme, koja se ponavlja puno puta, mo\u017ee da dovede do spazma mi\u0161i\u0107a i bola.<\/p>\n

Isto to se de\u0161ava i tokom tr\u010danja. Ponekad se de\u0161ava da se smijete mnogo, pa pored bola sa strane stomaka, krene da vas boli i desna ruka. Ako vam se ovo nekad desilo, onda znate da ovo mo\u017ee da bude prili\u010dno traumati\u010dno iskustvo – jer simptomi djeluju kao sr\u010dani udar. Me\u0111uti, u pitanju je samo gr\u010d, jer isti nerv koji se nalazi u dijafragmi, dolazi i do desne ruke. Kao biste ovo izbjegli, poku\u0161ajte da se smijete u prekidima. Izme\u0111u dva napada smijeha, napravite pauzu sa dva duboka uzdaha. I poku\u0161avajte da izbjegavate velike obroke prije tr\u010danja ili smijanja.<\/p>\n

Blic<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ljudsko tijelo je pravo \u010dudo i \u010desto radi neke stvari za koje ni sami ne znamo za\u0161to, niti kako. Iako zijevanje i dalje ostaje misterija oko koje se vode rasprave, mnoge druge stvari koje vam se de\u0161avaju svakodnevno imaju logi\u010dno i medicinski potvr\u0111eno obja\u0161njenje. Za\u0161to? Pogledajte za\u0161to se je\u017eite, za\u0161to vam pucaju zglobovi i jo\u0161 […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-148074","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/148074","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=148074"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/148074\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=148074"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=148074"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=148074"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}