{"id":147697,"date":"2014-05-31T07:39:11","date_gmt":"2014-05-31T05:39:11","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=147697"},"modified":"2014-05-30T19:40:26","modified_gmt":"2014-05-30T17:40:26","slug":"koliko-je-zapravo-prljav-jastuk","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2014\/05\/31\/koliko-je-zapravo-prljav-jastuk\/","title":{"rendered":"Koliko je zapravo prljav jastuk"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Zgrozit \u0107ete se kad saznate \u010dega sve ima na jastuku na kojem svaku ve\u010der pola\u017eete svoju glavu. Ako lo\u0161e spavate mo\u017eda su upravo te odvratne stvari krive za to.<\/p>\n

Grinje<\/p>\n

Tamna, topla i vla\u017ena unutra\u0161njost jastuka idealno je stani\u0161te za grinje. Te si\u0107u\u0161ne \u017eivotinjice iz reda pau\u010dnjaka \u017eive i umiru tamo gdje pola\u017eete svoju glavu. Ima ih puno vi\u0161e nego \u0161to mo\u017eete i zamisliti. Istra\u017eivanja su pokazala da ih je u prosjeku oko dva milijuna samo u krevetu. Iako \u017eivotinjice same po sebi nisu problem, jer za razliku od stjenica ne grizu, problem je \u0161to grinje obavlja nu\u017edu tamo gdje boravi. Njihov izmet su alergen za oko 30 milijuna Amerikanaca, pokazalo je istra\u017eivanje. Ako se budite sa za\u010depljenim nosom, ako vas svrbe o\u010di ili svako jutro imate potrebu kihati, vrijeme je da vru\u0107om vodom operete va\u0161 jastuk ili ga zamijenite novim.<\/p>\n

Mrtve stanice ko\u017ee<\/p>\n

U krevetu i na jastuku stalno ostavljamo mrtve stanice na\u0161e ko\u017ee i perut. Ako u prosjeku tre\u0107inu \u017eivota provedete s glavom na jastuku, a oko tisu\u0107u mrtvih stanica ko\u017ee ispadne s nas u minuti, mo\u017eete li uop\u0107e zamisliti koliko toga ima? A to je upravo ono \u0161to va\u0161 jastuk \u010dini idealnim izvorom hrane za grinje koje ne \u017eelite tamo. Kad se svijetla ugase grinje izlazi, penje se na jastu\u010dnicu i jede sve ono \u0161to se tamo nalazi.<\/p>\n

Gljivice<\/p>\n

U uzorcima prikupljenim iz vi\u0161e od 1.000 domova prona\u0111eno je puno vi\u0161e toga nego \u0161to je bilo o\u010dekivano. Prona\u0111eno je nekoliko desetaka tisu\u0107a vrsta gljivica u uzorcima \u0161to je vi\u0161e od imenovanih vrsta gljivica na Zemlji. Dok je ve\u0107ina gljivica s jastuka vjerojatno bezopasna, ima i onih vrsta koje su potencijalno opasne i mogu pogor\u0161ati astmu i oslabjeti imunitet. Svakako je potrebno zamijeniti jastuk svakih nekoliko godina, ako \u017eelite biti sigurni da gljivica nema.<\/p>\n

Fekalne tvari<\/p>\n

Povr\u0161ina jastuka ima bliskog ro\u0111aka u va\u0161em domu – WC sjedalo, pokazala su istra\u017eivanja. I povr\u0161ina jastuka i WC daska imaju visoke koncentracije ljudskog DNK, mrtve stanice ko\u017ee i da, fekalne tvari. To je odvratno, ali neizbje\u017eno. Tragovi izmeta su uvijek prisutni na na\u0161em tijelu i odje\u0107i i to raznosimo tijekom dana svugdje gdje se kre\u0107emo. Ni va\u0161 krevet i jastuk nisu iznimke. No, stru\u010dnjaci navode da su te koli\u010dine fekalnih tvari relativno male.<\/p>\n

Ku\u0107ni ljubimci<\/p>\n

Ako imate ku\u0107ne ljubimce, bez obzira spavali s vama ili ne, oni svugdje po va\u0161em domu ostavljaju sva\u0161ta za sobom. Postoje mikrobi i paraziti koji mogu biti prisutni na va\u0161em jastuku zahvaljuju\u0107i ku\u0107nom ljubimcu i to su potencijalne opasnosti za zdravlje. Koliko god voljeli va\u0161eg ljubimca, dr\u017eite va\u0161 jastuk za spavanje samo za vas.<\/p>\n

menshealth.com\/magazine.net<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Zgrozit \u0107ete se kad saznate \u010dega sve ima na jastuku na kojem svaku ve\u010der pola\u017eete svoju glavu. Ako lo\u0161e spavate mo\u017eda su upravo te odvratne stvari krive za to. Grinje Tamna, topla i vla\u017ena unutra\u0161njost jastuka idealno je stani\u0161te za grinje. Te si\u0107u\u0161ne \u017eivotinjice iz reda pau\u010dnjaka \u017eive i umiru tamo gdje pola\u017eete svoju glavu. […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-147697","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/147697","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=147697"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/147697\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=147697"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=147697"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=147697"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}