{"id":147624,"date":"2014-05-30T09:04:50","date_gmt":"2014-05-30T07:04:50","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=147624"},"modified":"2014-05-31T09:23:45","modified_gmt":"2014-05-31T07:23:45","slug":"virtuelno-djelovanje-je-vazno-ali-je-direktan-angazman-vazniji","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2014\/05\/30\/virtuelno-djelovanje-je-vazno-ali-je-direktan-angazman-vazniji\/","title":{"rendered":"Virtuelno djelovanje je va\u017eno, ali je direktan anga\u017eman va\u017eniji"},"content":{"rendered":"

Autorka: Milica Plav\u0161i\u0107<\/strong><\/p>\n

\"\"<\/a>Svoje poznavanje novih tehnologija, Michael Slaby, koristi u najplemenitije svrhe, za rje\u0161avanje socijalnih i humanitarnih problema \u0161irom svijeta. Iz istih plemenitih pobuda, Slaby se uklju\u010dio u Obaminu predsjedni\u010dku kampanju 2008. godine, i najve\u0107im dijelom je zaslu\u017ean za najinventivniju i najefikasniju upotrebu informati\u010dke tehnologije u politi\u010dke svrhe ikad, \u010dime je velikim dijelom zaslu\u017ean i za Obaminu pobjedu na tim izborima, kao i na izborima 2012. godine. Njegov dolazak u BiH, koji je organizovala Ameri\u010dka ambasada, iskoristili smo za razgovor o tome kako se nove tehnologije mogu najefikasnije koristiti u kriznim situacijama, kao \u0161to su katastrofalne poplave koje su ovih dana pogodile regiju. Pored toga, a obzirom na dolaze\u0107e op\u0161te izbore u BiH i Slabyjevo dragocjeno iskustvo iz Obamine predizborne kampanje, razgovarali smo i o upotrebi dru\u0161tvenih mre\u017ea i interneta uop\u0161te u svrhu politi\u010dke promocije i animiranja glasa\u010da.<\/p>\n

Obzirom na prirodnu i humanitarnu katastrofu koju ste zatekli po dolasku u BiH, najva\u017enije pitanje koje vam u ovom trenutku mo\u017eemo postaviti jeste kako se nove tehnologije mogu najbolje upotrijebiti da bi pomogle slu\u017ebama i gra\u0111anima u \u0161to efikasnijoj reakciji na krizne situacije?<\/em><\/p>\n

U kontekstu krize, va\u017eno je da institucije koje imaju podatke brzo iznesu te podatke i da ih u\u010dine dostupnim tamo gdje se nalazi populacija kojoj su te informacije potrebne. I u Americi jo\u0161 uvijek imamo problem s tim. U velikim institucijama, ponekad vjerujemo da je objavljivanje informacija samo po sebi cilj. Va\u017eniji cilj je doprijeti do prave publike i omogu\u0107iti im da pravilno razumiju te informacije. Na taj na\u010din se vi\u0161e orijenti\u0161emo ka tome kako biti na usluzi zajednici, nego razmi\u0161ljanjem da se objavljivanjem izvje\u0161taja na\u0161 posao zavr\u0161ava. Dok gra\u0111ani ne shvate jasno informacije i dok ne dobiju pravu uslugu, dok se ne na\u0111e na\u010din da se zbrinu ljudi koji su raseljeni, koji su izgubili stoku, domove i dok \u010dlanovima porodica nastradalih ne pru\u017eimo usluge koje su im potrebne, na\u0161 posao nije zavr\u0161en. U tom smislu, institucije moraju biti ambicioznije.<\/p>\n

Ovih dana dru\u0161tvene mre\u017ee u BiH doprinijele su spa\u0161avanju velikog broja ljudi i koordinaciji pru\u017eanja pomo\u0107i ugro\u017eenima, ali su isto tako doprinijele i \u0161irenju neistinitih informacija, odvla\u010denju pa\u017enje sa relevantnih informacija i \u0161irenju panike. Kako ubla\u017eiti ovu negativnu stranu internet medija i dru\u0161tvenih mre\u017ea?<\/em><\/p>\n

Uvijek je bilo neta\u010dnih informacija i glasina, davno prije interneta, ali najve\u0107i izazov kod dru\u0161tvenih medija jeste upravo br\u017ei protok informacija. To je posljedica razvoja medija i toga \u0161to su oni postali kompleksniji i vi\u0161edimenzionalni, vi\u0161e konverzacioni. Informacije se kre\u0107u br\u017ee i kre\u0107u se direktno izme\u0111u kanala komunikacije. Portabilnost informacija je van kontrole institucija. To mo\u017ee biti zastra\u0161uju\u0107e, ali to zna\u010di i da imamo ve\u0107u mogu\u0107nost da br\u017ee ispravimo informacije. Ako se neta\u010dne informacije mogu kretati br\u017ee, isto tako se i ta\u010dne informacije mogu br\u017ee kretati. Od institucija se zato tra\u017ei spremnost i volja da se anga\u017euju i da posvete svoje vrijeme i energiju komunikaciji u realnom vremenu, koju mo\u017eda nisu one zapo\u010dele, ali dok god postoje gra\u0111ani koji zavise od informacija koje mi kao institucija imamo, najva\u017enije je biti spreman posvetiti se komunikaciji u realnom vremenu. U Obaminoj kampanji smo imali veliki tim koji je mogao preuzeti zadatak odr\u017eavanja tog odnosa sa gra\u0111anima, davanja brzog odgovora i brzog ispravljanja informacija.<\/p>\n

Bosna i Hercegovina se, na\u017ealost, vratila u vrijeme kada smo zavisili od me\u0111unarodne humanitarne pomo\u0107i. U prvim danima katastrofe, nismo dobijali dovoljno pa\u017enje od stranih medija, ali kasnije se to promijenilo, dijelom zahvaljuju\u0107i i javnim li\u010dnostima koje su svojim anga\u017eovanjem podigle svijest o de\u0161avanjima u BiH i regiji. Kako koristiti dru\u0161tvene mre\u017ee da bismo privukli pa\u017enju stranih medija i podigli svijest o krizi u kojoj se trenutno nalazimo?<\/em><\/p>\n

Dru\u0161tveni mediji su odli\u010dan na\u010din da se anga\u017euju uticajni ljudi iz udaljenih mjesta, bilo da se radi o intelektualcima, novinarima ili slavnim li\u010dnostima. To su ljudi koji oko sebe imaju svoje zajednice. Sjajan efekat Facebooka i Twittera je \u0161to, stupanjem u razgovor sa nekom osobom, mo\u017eete anga\u017eovati cijelu njihovu zajednicu, do koje ina\u010de sami ne biste uspjeli doprijeti. To je naro\u010dito va\u017eno za male neprofitne organizacije koje \u017eele da podignu svijest o va\u017enim pitanjima. Posu\u0111ivanje zajednica i glasova drugih je veoma korisna taktika za pove\u0107anje vidljivosti. Jedini drugi na\u010din bi bio pla\u0107anje reklame, \u0161to je obi\u010dno iznad mogu\u0107nosti neprofitnih organizacija, koje nemaju potrebna sredstva da bi zadobili pa\u017enju komercijalnih medija. Zato se oslanjamo na direktne razgovore i postepeno \u0161irenje zajednice, a onda \u0107e do\u0107i i zaslu\u017eena pa\u017enja medija.<\/p>\n

Tako\u0111e je va\u017ean proaktivan pristup me\u0111unarodnim medijima i alternativnim medijima da bismo pomogli ispri\u010dati pri\u010du o tome \u0161ta se ovdje de\u0161ava. Mediji se sastoje od pojedinaca i novinara koji imaju zahtijevne poslove i kratke rokove i jedna od najboljih upotreba Twittera jeste prona\u0107i na\u010din da ih direktno anga\u017eujete. U Americi, novinari koriste Twitter sa velikim efektima. Upotreba Twittera da bi se uticalo na na\u010din na koji komercijalni mediji pi\u0161u o stvarima mo\u017ee biti interesantan na\u010din upotrebe novih medija kako biste uticali na tradicionalne.<\/p>\n

Ove godine, u BiH se odr\u017eavaju op\u0161ti izbori. Politi\u010dke stranke veoma malo koriste internet tehnologije u predizbornim kampanjama i u najve\u0107oj mjeri se oslanjaju na tradicionalne medije, kao i na tradicionalne metode politi\u010dke promocije. Koja iskustva biste izdvojili iz Obamine kampanje 2008. i 2012. godine, a koja mogu biti relevanta i za dru\u0161tvo u kojem se internet jo\u0161 uvijek ne koristi mnogo u politi\u010dke svrhe?<\/em><\/p>\n

Tradicionalne metode koje se koriste u predizbornim kampanjama su i dalje jako va\u017ene, i sada kada imamo na raspolaganju sve ove platforme i alatke za komuniciranje. Ono \u0161to smo vidjeli u Americi kada je u pitanju konzumiranje medija jeste da ljudi ne konzumiraju manje televizije, ali zato konzumiraju vi\u0161e ostalih formi. Tako da je ukupna konzumacija medija porasla, ali upotreba televizije nije opala, \u0161to zna\u010di da su televizija i radio i dalje veoma relevantni. Veliki dio na\u0161e energije je bio posve\u0107en direktnim razgovorima, jedan na jedan, sa glasa\u010dima. Na\u0161a pobjeda je u velikoj mjeri do\u0161la zbog na\u0161eg kapaciteta da izgradimo organizacije na terenu koje su mogle i\u0107i od vrata do vrata. Uloga digitalnih alatki bila je u omogu\u0107avanju tog programa na terenu, u treniranju i regrutovanju ve\u0107eg broja ljudi nego \u0161to bismo ikad uspjeli putem tradicionalnih na\u010dina komunikacije. Digitalna tehnologija slu\u017ei kao multiplikator energije u drugim segmentima kampanje.<\/p>\n

Ono \u0161to smo mi radili u Americi ne mo\u017ee se svugdje primijeniti, ali \u010dinjenica je da je razvoj internet tehnologija donio vi\u0161e mogu\u0107nosti da se ljudi na razne na\u010dine anga\u017euju. \u010cesto nas pitaju \u0161ta je vi\u0161e doprinijelo Obaminoj pobjedi, dru\u0161tveni mediji ili rad na terenu. Odgovor je \u2013 oboje, odnosno, na\u0161a sposobnost da dopremo do ljudi na na\u010din koji je njima najrelevantniji. Upotrebom novih tehnologija mo\u017eemo do\u0107i do ljudi tamo gdje se oni nalaze i mo\u017eemo u\u010diniti politiku li\u010dnijom nego \u0161to smo to mo\u017eda mogli u pro\u0161losti. \u0160to vi\u0161e izna\u0111emo na\u010dina da ljudi u\u010destvuju u u demokratiji, ima\u0107emo zdraviju demokratiju.<\/p>\n

Kad govorimo o demokratiji, nedavno su u BiH odr\u017eani veliki protesti, nakon kojih je uslijedilo okupljanje gra\u0111ana u plenume, \u0161to na neki na\u010din predstavljaju obrnut trend internet aktivizmu. Ljudi su se vratili okupljanju u fizi\u010dkom prostoru i direktnoj komunikaciji, kako bi iskazali svoje nezadovoljstvo ekonomskom i politi\u010dkom situacijom u zemlji i na taj na\u010din praktikovali direktnu demokratiju. Kako vi gledate na internet aktivizam, u odnosu na ovaj neposredni, fizi\u010dki?<\/em><\/p>\n

Tradicionalni na\u010dini anga\u017eovanja su veoma va\u017eni. Mi \u010desto pri\u010damo o tome kako su mnoge internet tehnologije snizile prag anga\u017eovanja. Lako je kada sjedite u kancelariji kliknuti na dugme i pratiti nekoga na Twitteru. To je lak na\u010din da se pridru\u017eite nekoj zajednici, ali kada od dobrovoljaca tra\u017eimo da razgovaraju sa \u010dlanovima svoje zajednice, kada idemo od vrata do vrata, za to je potreban mnogo ve\u0107i anga\u017eman. Mi ula\u017eemo puno vremena i energije da obu\u010dimo dobrovoljce za direktan kontakt sa ljudima. Pitanje internet aktivizma i ove vrste li\u010dnog anga\u017emana nije \u201eili-ili\u201c pitanje. Pitanje je kako mo\u017eemo koristiti ove alatke da pomognemo \u0161irenje tih zajednica izgra\u0111enih na li\u010dnim kontaktima. Na\u0107i most izme\u0111u offline i online anga\u017emana, dijeliti to li\u010dno iskustvo sa \u0161irom publikom, jer mo\u017eda \u0107e samo stotinjak ljudi mo\u0107i do\u0107i na plenum, ali \u0107e podijeliti to iskustvo sa ostalih \u010detiri miliona Bosanaca i Hercegovaca. To bi bio sjajan na\u010din da se podijeli to iskustvo.<\/p>\n

Ovo nije tehni\u010dko pitanje, ali obzirom na uvjerenja sa kojima ste se vi uklju\u010dili u Obaminu kampanju, moram vas to pitati. Obama je 2008. godine uspio potaknuti osje\u0107aj zajedni\u0161tva kod Amerikanaca, bez obzira na rasne i druge razlike me\u0111u njima. U BiH imamo istoriju etni\u010dkog konflikta, me\u0111utim, svi dijelimo iste ekonomske i socijalne probleme. Mnogi su u nedavnim protestima vidjeli \u0161ansu da se na tim osnovama izgradi solidarnost i zajedni\u0161tvo me\u0111u gra\u0111anima u BiH. Kako graditi zajedni\u0161tvo me\u0111u ljudima?<\/em><\/p>\n

Zajednice se okupljaju oko zajedni\u010dkih ciljeva. Potrebna je sposobnost da artikuli\u0161emo viziju, ne\u010deg optimisti\u010dnog i pozitivnog, i da povedemo zemlju u novom pravcu, a onda da na\u0111emo na\u010dine da motivi\u0161emo ljude da nam se pridru\u017ee. Neki od tih na\u010dina \u0107e biti direktni, lice u lice, na plenumima, u vije\u0107nici. Ljudi koji \u017eele da u\u010destvuju mogu da do\u0111u li\u010dno, ili mogu da u\u010destvuju u online razgovorima putem video streaminga. Kada imate kompleksne probleme kao \u0161to je rasni ili etni\u010dki konflikt, li\u010dni kontakt je jo\u0161 va\u017eniji za uspostavljanje komunikacije.<\/p>\n

Su\u0161tinska ideja iza Obamine kampanje je bila da su stvari koje nas razdvajaju manje od stvari koje nas povezuju, da je biti Amerikanac ono \u0161to nas povezuje. Mo\u017eemo se neslagati o odre\u0111enim pitanjima, ali va\u017eno je razgovarati o tim pitanjima, treba diskutovati i na\u0107i na\u010din da radimo zajedno i idemo naprijed. Ja se nadam da je to svugdje mogu\u0107e, pa i u Bosni i Hercegovini.<\/p>\n

Michael Slaby je jedan od vode\u0107ih svjetskih stru\u010dnjaka za informati\u010dke tehnologije i dru\u0161tvene medije i njihovu upotrebu u promociji neprofitnih organizacija. Suvlasnik je kompanije Timshel koja pru\u017ea stru\u010dnu pomo\u0107 u rje\u0161avanju socijalnih i humanitarnih problema boljom upotrebom tehnologije, razvojem sposobnosti anga\u017eovanja \u0161ire zajednice i kreativnog kapitala. Bio je stipendista Shorenstein Centra na Harvard Kennedy School of Government. Pomogao je u vo\u0111enju kampanje Obama for America kao glavni oficir za informati\u010dku tehnologiju i inovacije 2008. i 2012. godine, kada je osigurao efektivnu implementaciju i integraciju tehnologije u svim segmentima kampanje. Pored toga, Michael pru\u017ea savjetodavne usluge u vezi sa informati\u010dkim i digitalnim strategijama i \u010dlan je upravnih odbora mnogih inicijativa, uklju\u010duju\u0107i, Ujedinjene nacije, U.S. State Department, Fuck Cancer, Bright Pink, I Am That Girl, LiveStrong, Citizen Effect, i Jumo. Jedan je od najuticajnijih ljudi u svijetu tehnologije, prema mi\u0161ljenju relevantnih ameri\u010dkih \u010dasopisa.<\/p>\n

Buka<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Pro\u0161le sedmice, u BiH je boravio Michael Slaby, jedan od vode\u0107ih svjetskih stru\u010dnjaka za informati\u010dke tehnologije <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-147624","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/147624","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=147624"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/147624\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=147624"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=147624"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=147624"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}