{"id":147575,"date":"2014-05-29T16:32:11","date_gmt":"2014-05-29T14:32:11","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=147575"},"modified":"2014-05-29T16:32:11","modified_gmt":"2014-05-29T14:32:11","slug":"trecina-svijeta-je-debela-ili-gojazna","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2014\/05\/29\/trecina-svijeta-je-debela-ili-gojazna\/","title":{"rendered":"Tre\u0107ina svijeta je debela ili gojazna"},"content":{"rendered":"<p>Tre\u0107ina stanovnika svijeta je debela ili gojazna kako u bogatim tako i u zemljama u razvoju, pokazuje studija sprovedena u 188 dr\u017eava koju je objavio britanski \u010dasopis &#8220;Lanset&#8221;.<\/p>\n<p>Istra\u017eivanje koje je sproveo Institut IHME pri Univerzitetu iz Va\u0161ingtona pratilo je prekomjernu te\u017einu na globalnom i regionalnom nivou i pojedina\u010dno po zemljama kod djece i odraslog stanovni\u0161tva u periodu od 1980. do 2013.<\/p>\n<p>Za 33 godine istra\u017eivanja, stopa gojaznosti ili prekomjerne te\u017eine narasla je za 28 odsto kod odraslih osoba i 47 posto kod djece.<\/p>\n<p>U tom razdoblju broj osoba s prekomjernom te\u017einom ili gojaznih narastao je s 857 miliona 1980, na 2,1 milijarde 2013.<\/p>\n<p>To je vi\u0161e od ukupne svjetske populacije 1927. kada je bilo dvije miljarde ljudi, a danas ih ima sedam milijardi.<\/p>\n<p>Istra\u017eivaci isti\u010du da je gojaznost, nekad bolest bogatih nacija, danas zahvatila sve \u017eivotne dobi, sve regije i ljude svih plate\u017enih razreda, a nijedna zemlja ne uspijeva da smanji stopu gojaznosti.<\/p>\n<p>&#8220;Dvije tre\u0107ine gojaznih danas \u017eivi u zemljama u razvoju&#8221;, istice Meri Ng, profesorka koja se bavi zdravljem u svhu i koja je u\u010destvovala u istra\u017eivanju.<\/p>\n<p>Zemlje Bliskog istoka i Sjeverne Afrike, Srednje Amerike i Pacifika i Kariba dosegnule su zapanjuju\u0107e visoku stopu gojaznosti, pokazuje studija.<\/p>\n<p>Najvi\u0161a stopa gojaznosti me\u0111u \u017eenama je u Egiptu, Saudijskoj Arabiji, Omanu, Hondurasu i Bahreinu, a me\u0111u mu\u0161karcima u Novom Zelandu, Bahreinu, Kuvajtu, Saudijskoj Arabiji i SAD.<\/p>\n<p>Vi\u0161e od polovine debelih \u017eivi u deset zemalja: SAD, Kina, Indija, Rusija, Brazil, Meksiko, Egipat, Njema\u010dka, Pakistan i Indonezija.<\/p>\n<p>U SAD-u \u017eivi 13 odsto svih gojaznih ljudi sveta, ali oni \u010dine manje od pet odsto ameri\u010dkog stanovni\u0161tva.<\/p>\n<p>Pove\u0107anje broja gojaznih stanovnika na globalnom nivou dovodi se u vezu s dostupno\u0161\u0107u jeftine, masne, slatke, slane i visokokalori\u010dne nezdrave hrane, popularno zvane &#8220;d\u017eank fud&#8221;, ali i porasta sjedela\u010dkog na\u010dina \u017eivota.<\/p>\n<p>Osim lo\u0161e hrane i nekretanja na vi\u0161ak te\u017eine uti\u010du i neki ljekovi, stres, manjak sna i genetske predispozicije.<\/p>\n<p>Gojaznost je najve\u0107i faktor rizika za bolesti srca i krvnih sudova, sr\u010danog ili mo\u017edanog udara, dijabetesa, artritisa i nekih oblika raka.<\/p>\n<p>Hroni\u010dne tegobe izazvane prekomjernom te\u017einom ubiju svake godine oko 3,4 miliona odraslih ljudi, utvrdila je Svjetska zdravstvena organizacija.<\/p>\n<p>Problem je najakutniji na Bliskom istoku i u Sjevernoj Africi gdje je debelo ili prekomjerno te\u0161ko 58 odsto odraslih mu\u0161karaca i 65 posto odraslih \u017eena.<\/p>\n<p>Najve\u0107i porast uo\u010den je u Egiptu, Saudijskoj Arabiji, Omanu i Kuvajtu.<\/p>\n<p>Gojaznost se danas pojavljuje u vrlo ranoj dobi i raste do 50 odsto dece i mladih \u0161irom sveta.<\/p>\n<p>Mu\u0161karci su deblji u razvijenim zemljama, a \u017eene u zemljama u razvoju.<\/p>\n<p>Zra\u010dak nade pojavio se u bogatim zemljama gde stopa gojaznosti kod odraslih usporava poslednjih osam godina, <a href=\"http:\/\/www.index.hr\/black\/clanak\/trecina-svijeta-debela-je-ili-pretila\/750278.aspx\">prenosi Hina.<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Tre\u0107ina stanovnika svijeta je debela ili gojazna kako u bogatim tako i u zemljama u razvoju, pokazuje studija sprovedena u 188 dr\u017eava koju je objavio britanski \u010dasopis &#8220;Lanset&#8221;. Istra\u017eivanje koje je sproveo Institut IHME pri Univerzitetu iz Va\u0161ingtona pratilo je prekomjernu te\u017einu na globalnom i regionalnom nivou i pojedina\u010dno po zemljama kod djece i odraslog [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-147575","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/147575","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=147575"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/147575\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=147575"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=147575"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=147575"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}