U organizaciji Centra za \u017eensko i mirovno obrazovanje ANIMA iz Kotora, a u okviru inicijative za \u017denski sud feministi\u010dki pristup pravdi, 22. i 23. maja (Dan dr\u017eavnosti) bi\u0107e organizovan obilazak mjesta zlo\u010dina koji su se desili tokom ratova devedesetih: \u201cMorinj (logor za hrvatske zarobljenike 1991\/2), Herceg Novi (mjesto sa najve\u0107im brojem deportovanih muslimana koji su ubijeni u BiH 1992), Bukovicu (mjesto etni\u010dkog \u010di\u0161\u0107enja muslimana 1992\/3), Kalu\u0111erski laz (mjesto gdje je od pripadnika Vojske Jugoslavije ubijeno \u0161est civila albanske nacionalnosti a koje personifikuje jo\u0161 \u0161esnest ubjenih albanskih civila u vremenu od aprila do juna 1999. g. koji su izbjegli sa Kosova 1999), i Murino ( mjesto stradanja \u0161est civila, me\u0111u kojima troje djece, od NATO bombardovanja).\u201d<\/p>\n
U ovu aktivnost su, kako je saop\u0161teno iz ANIMA-e, uklju\u010deni i aktivisti\/kinje organizacija: Bona Fide (Pljevlja) Liga \u017eena glasa\u010da, Ljepota zdravlja (Nik\u0161i\u0107), Sna\u017ena mama, Udru\u017eenje za razvoj civilnog dru\u0161tva (Bijelo Polje), Xeggar, NVO br .19 (Bar) HRA- Akcija za ljudska prava, Centar za gra\u0111ansko obrazovanje (Podgorica), Crnogorskog komiteta pravnika za za\u0161titu ljudskih prava (Ro\u017eaje), Udru\u017eenje gra\u0111ana Bukovice i aktivisti\/kinje koje su uklju\u010dene u inicijativu \u017denski sud- feministi\u010dki pristup pravdi.<\/p>\n
U nastavku je poruka:<\/p>\n
\u201cPravda za \u017ertve jo\u0161 nije zadovoljena. Institucije dr\u017eave (sudstvo i tu\u017eila\u0161tvo) u sprovo\u0111enju prava nisu po\u0161tovale kontekst de\u0161avanja, nisu ulo\u017eile dovoljno napora da se svi krivci privedu pravdi, nije pitana komandna odgovornost, procesi su odugovla\u010deni, osloba\u0111aju\u0107e presude su done\u0161ene u ve\u0107ini slu\u010dajeva, izre\u010dene su neprimjereno niske kazne a obrazlo\u017eenja presuda ne doprinose javnosti u\u010dinjenih djela i principima pravednosti. Politi\u010dka zajednica ne preuzima odgovornost za u\u010dinjeno devedesetih, ve\u0107 sprovodi politike zaborava i negiranja zlo\u010dina koji su \u010dinjeni u na\u0161e ime.<\/em><\/p>\n Politika neka\u017enjivosti zlo\u010dina i neutvrdjivanja odgovornosti nastavlja rat drugim sredstvima u CG. Ovo stanje proizvodi kontinuitet nasilja \u0161to se manifestuje kroz boga\u0107enje malog broja pojedinaca u vladaju\u0107im elitama (i bliskim vlastima) i osiroma\u0161enje velikog broja stanovnika. Ovakva politika dovela je do netransparentnih privatizacija, socijalne nepravde, kriminala, sive ekonomije i pove\u0107anog stepena nasilja koje je vidljivo i u drugim segmentima dru\u0161tva kroz socijalnu patologiju (partitokratija, korupcija, nepotizam), kriminal, trgovinu ljudima i do nasilja \u201eod porodice do ulice\u201c. Nedostatak tranzicione pravde omogu\u0107ava odr\u017eavanje nacionalisti\u010dkih politika kojima se uspostavlja, svih godina, ravnote\u017ea straha u CG kada se pitanja ekonomskog, socijalnog i moralnog sunovrata postave na javnu scenu.<\/em><\/p>\n Obilaskom mjesta zlo\u010dina, izvr\u0161avamo na\u0161 eti\u010dki i politi\u010dki zadatak, \u010dinimo vidljivim zlo\u010dine \u010dinjene u na\u0161e i preuzimamo \u201cbreme odgovornosti\u201c.<\/em><\/p>\n Ovim \u010dinom:<\/em><\/p>\n – Odajemo po\u010dast \u017ertvama i posebno uva\u017eavamo dostojanstvo onih koji su bili \u017ertve u pro\u0161losti.<\/em><\/p>\n – Prozivamo institucije dr\u017eave da uspostave vladavinu prava za sve i da preduzmu mjere koje obezbje\u0111uju tranzicionu pravdu, sigurnost i bezbjednost svih stanovnika u CG<\/em><\/p>\n – Afirmi\u0161emo potrebu suo\u010davanja sa pro\u0161lo\u0161\u0107u kako bi se sprije\u010dile zloupotrebe ljudi i zlo\u010dini u budu\u0107nosti.<\/em><\/p>\n Poru\u010dujemo javnosti Crne Gore:<\/em><\/p>\n Mir se ne posti\u017ee zavr\u0161etkom rata ili oru\u017eanog sukoba niti sklapanjem mirovnih sporazuma, ve\u0107 je mir stalni proces usmjeren ka iskorjenjivanju rata i uzroka rata, kao i ostvarivanje sigurnosti i bezbijednosti za sve.\u201d<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" U organizaciji Centra za \u017eensko i mirovno obrazovanje ANIMA iz Kotora, a u okviru inicijative za \u017denski sud feministi\u010dki pristup pravdi, 22. i 23. maja (Dan dr\u017eavnosti) bi\u0107e organizovan obilazak mjesta zlo\u010dina koji su se desili tokom ratova devedesetih<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-146643","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/146643","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=146643"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/146643\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=146643"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=146643"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=146643"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}