{"id":146200,"date":"2014-05-17T07:58:29","date_gmt":"2014-05-17T05:58:29","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=146200"},"modified":"2014-05-17T08:15:36","modified_gmt":"2014-05-17T06:15:36","slug":"kome-je-evropska-unija-duzna","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2014\/05\/17\/kome-je-evropska-unija-duzna\/","title":{"rendered":"Kome je Evropska unija du\u017ena?"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Pi\u0161e: Sre\u0107ko Pulig<\/p>\n

Pred nama su \u2013 pi\u0161emo o tome iz tjedna u tjedan \u2013 izbori za Evropski parlament. Oni \u0107e se odr\u017eati tijekom \u010detiri dana maja, od 22. do 25., a taj termin, \u010ditamo na internetskim stranicama Sabora, rezultat je pomaka onog prvotno predvi\u0111enog, od 5. do 8. juna. Istina je da Unijina tijela odbijaju u dokumente uvrstiti svoje zasnivanje na kr\u0161\u0107anskim vrijednostima, no to ih ne spre\u010dava da termine evropskih izbora pomi\u010du zbog praznika Duhova. Bit \u0107e da je i ova vjera u duhove obol multikuturnoj toleranciji, a pomakom datuma osiguralo se dodatno vrijeme za unutarnju organizaciju Evropskog parlamenta, kako bi on mogao pristupiti izboru predsjednika Evropske komisije na plenarnoj sjednici u augustu. Drugi razlog pomaku datuma bio je onaj isti koji sada vrijedi u nekim ovda\u0161njim dr\u017eavama: obavimo to \u0161to prije, dok ne bude (po nas) situacija jo\u0161 gora. Do\u0107i \u0107e ljeto, a ljeti Evropljani (sve vi\u0161e samo u teoriji) idu na godi\u0161nje odmore i ne vole misliti o nekakvim tamo izborima. Treba li re\u0107i: odaziv bira\u010da na evropske izbore u stalnom je opadanju (od 63 posto davne 1979. do 43 posto na zadnjem izlasku 2009. godine).<\/p>\n

Zato kada \u010dujete kako je Evropski parlament neposredno izabrano predstavni\u010dko tijelo 500 milijuna gra\u0111ana EU-a, imajte na umu dodatak da je za taj izbor zainteresirana \u201cnatpolovi\u010dna manjina\u201d. Nije pretjerivanje re\u0107i da je rad tijela EU-a, pa i onih izabranih, umnogome pridonio trendu u kojem je najja\u010di evropski politi\u010dki program trenutno onaj \u201czbogom partije\u201d. Ono \u0161to se eufemisti\u010dki jo\u0161 uvijek naziva \u201cdemokratskim deficitom\u201d u EU-u, sada bi se moglo cini\u010dki preformulirati u \u201cdemokratski suficit\u201d, koji govori da gra\u0111ani znaju kako \u0107e im EU i dalje krojiti sudbinu, iza\u0161li oni na izbore ili ne. Pa za\u0161to onda da izlaze? Jedan jednostavan misaoni eksperiment mogao bi ovdje u\u0161utkati sve one koji vole uspore\u0111ivati EU s Jugoslavijom. Da je u Jugoslaviji, na njenom ma kako dekadentnom kraju, postojala instanca koja je jo\u0161 mogla sprovesti referendum na nivou cijele zemlje, po principu jedan \u010dovjek \u2013 jedan glas, ona bi opstala. Da na nivou cijelog EU-a po\u017eele referendumom, a ne samo ispitivanjem javnog mnijenja, na isti na\u010din potvrditi svoj legitimitet u svom mnogomilijunskom stanovni\u0161tvu, dobili bi ve\u0107 sada ve\u0107insko ne kao odgovor. Jer EU je tvorevina nametnuta narodima Evrope odozgo, od, vjerovalo se prosvje\u0107enih, elita. A Jugoslavija je nastala odozdo, iz narodnooslobodila\u010dke i socijalisti\u010dke borbe njenih naroda za slobodu. U EU-u je od po\u010detka sadr\u017eana ta elitisti\u010dka ideja, da politi\u010dka vodstva dr\u017eava bolje znaju \u0161to njihovom stanovni\u0161tvu treba od tih stanovnika samih. Zato tu pretjerivanje u demokrati\u010dnosti, a na ra\u010dun stru\u010dnosti, mo\u017ee samo \u0161tetiti.<\/p>\n

No perverzija je produbljena kada je, po samorazumijevanju, s ekonomskom krizom u pitanje do\u0161la hijerarhija \u201cstru\u010dnosti\u201d. Kada je weberovska fantazija o znanosti kao pozivu, u EU-u kao \u201czemlji znanja\u201d, nadja\u010dala onu o politici kao pozivu. Tako da su stara na\u010dela po kojima je politika preva\u017ena stvar da bi se prepustila (samo) politi\u010darima, ali i da nas se svih ekonomija previ\u0161e ti\u010de e da bismo je prepustili (samo) ekonomistima, zamijenjena novima. Po njima, politika osvije\u0161tenog interesa, pa i ekonomskog, svakog pojedinca (od toga mo\u017ee krenuti i liberalizam i socijalizam, u starom smislu) treba biti zamijenjena \u201cznanstvenim\u201d, postpoliti\u010dkim ovladavanjem masama (nije li to zajedni\u010dki korijen povijesnih fa\u0161izama, staljinizama i suvremenog neoliberalizma?). U ovladivosti, odnosno neovladivosti procesa upravljanja ljudima, propituje se granica \u201cbiopoliti\u010dke\u201d mo\u0107i vlasti nad ljudima. Tako da, ovim evropskim izborima usprkos, vi\u0161e ne mo\u017eemo govoriti samo o na\u0161em \u017eivotu u EU-u, ve\u0107 i pod vladavinom EU-a i njegovih briselskih dvoraca otu\u0111ene mo\u0107i.<\/p>\n

A ti dvorci su toliko kafkijanski \u201cfantazmagori\u010dni\u201d da mo\u017eda i ne postoje. Oni sigurno nisu samo redovi kancelarija sa sivim birokratima koji sjede u njima, pa mi sada imamo priliku izabrati ba\u0161 svoje. Ili barem zastupnike u Evropskom parlamentu koji \u0107e umiljavati birokrate u drugim, po odluke i zakone odlu\u010dnijim evropskim institucijama. Kako sada izgleda ono \u0161to se jo\u0161 uvijek eufemisti\u010dki zove lobiranjem u briselskim hodnicima, u \u201cLe Monde diplomatiqueu\u201d opisuje francuski novinar Pierre Souchon na primjeru \u201ctrijaloga\u201d bez sudjelovanja javnosti. Radi se o neformalnim tripartitnim sastancima po briselskim restoranima (da, ba\u0161 kao i kod nas), koji nisu predvi\u0111eni nikakvim sporazumima o lobiranju. Male grupice pregovara\u010da iz institucija koje sudjeluju u procesu dono\u0161enja evropskih zakona, tj. iz Parlamenta i Vije\u0107a EU-a, uz medijaciju Evropske komisije, recimo upravo ubrzavaju \u201clegislativnu proceduru\u201d za dono\u0161enje Direktive o raspore\u0111ivanju radnika. Radi se o dokumentu izglasanom jo\u0161 1996., no koji treba a\u017eurirati \u201cdirektivom o provedbi direktive 96\/71\/EZ\u201d. I tako se o sudbini milijuna radnika vi\u0161e ne odlu\u010duje javno \u2013 za Evropski parlament su pogodnije teme identitetskih politika i njihovih ugroza \u2013 ve\u0107 to obavlja \u0161a\u010dica \u201cstru\u010dnjaka\u201d, daleko od o\u010diju javnosti.<\/p>\n

Sasvim je jasno \u2013 i posvuda se o tome, dodu\u0161e na razli\u010dite na\u010dine, ve\u0107 raspravlja \u2013 da je na djelu dvojna kriza evropskih integracija. Ona ekonomska i ona politi\u010dka. U njoj na\u0161e ministre i njihove ekonomiste (i kada su na vlasti i kada lete iz nje, jednako) zanima samo kako tehni\u010dki izvesti mjere \u0161tednje i \u201cprora\u010dunsku stabilizaciju\u201d. A nas zanima kako pove\u0107ati politi\u010dku u\u010dinkovitost borbe protiv mjera \u0161tednje. \u0160to nas odmah dovodi u sukob s ure\u0111enjem strukture institucija EU-a kakve su sada. Na vazi je ni\u0161ta manje negoli pitanje trebamo li se odre\u0107i i same ideje Evrope! Ustvari, nevjerojatno je da EU u javnim raspravama, pi\u0161e o tome slovenski sociolog Primo\u017e Kra\u0161ovec, jo\u0161 uvijek nastupa kao oli\u010denje i garancija demokracije. Dok je u stvarnosti sve upravo suprotno.<\/p>\n

EU kakav je sada institucionalno je otjelovljenje onih politi\u010dkih ideja i pokreta koji su si zadali da uni\u0161te dosege modernih socijalnih i politi\u010dkih borbi evropskih naroda (gra\u0111anskih i socijalisti\u010dkih revolucija), borbe za pravdu i demokraciju. Radi se o vrsti mra\u010dnja\u010dkog, antiprosvjetiteljskog, antidemokratskog i autoritarnog liberalizma, koji vi\u0161e ne vjeruje u intelektualne politike emancipacije (Kant) i suverenost narodne volje (Rousseau). Umjesto racionalnosti, a kamoli umske zbiljnosti (Hegel), kao jedini spas nude nam se sirovi mehanizmi slobodnog tr\u017ei\u0161ta i slobodne konkurencije (Hayek).<\/p>\n

Ideja evropskih izbora, pa i ovih za Evropski parlament, u na\u010delu dakle nije poziv da demokratski odlu\u010dujemo o tipu zajednice u kojem \u017eelimo \u017eivjeti, ve\u0107 nam je idealna dru\u0161tvena forma (tr\u017ei\u0161na razmjena i konkurentnost) unaprijed odre\u0111ena, a sve ekonomske i politi\u010dke te\u017enje koje se tome protive unaprijed se diskreditiraju kao potencijalno totalitarne. Ako mislite da me\u0111u na\u0161im kandidatima za Evropski parlament ima i onih koji se s ovako skiciranim problemom stvarno \u017eele uhvatiti uko\u0161tac, ima smisla da iza\u0111ete na izbore. Za vjeru da to netko stvarno i mo\u017ee potrebna je snaga konkretne utopije.<\/p>\n

novossti.com<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Jedan jednostavan misaoni eksperiment mogao bi ovdje u\u0161utkati sve one koji vole uspore\u0111ivati EU s Jugoslavijom. <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-146200","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/146200","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=146200"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/146200\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=146200"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=146200"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=146200"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}