{"id":145467,"date":"2014-05-10T07:18:14","date_gmt":"2014-05-10T05:18:14","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=145467"},"modified":"2014-05-10T00:22:21","modified_gmt":"2014-05-09T22:22:21","slug":"o-ranom-ustajanju","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2014\/05\/10\/o-ranom-ustajanju\/","title":{"rendered":"O ranom ustajanju"},"content":{"rendered":"<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2014\/05\/teofil.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-thumbnail wp-image-145468\" title=\"teofil\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2014\/05\/teofil-150x150.jpg\" alt=\"\" width=\"150\" height=\"150\" \/><\/a>Pi\u0161e: Teofil Pan\u010di\u0107<\/p>\n<p>Ovaj tekst zove se isto kao i knjiga Milovana Danojli\u0107a, objavljena davnih dana kada je Danojli\u0107 jo\u0161 pisao dobru prozu, a ne konfuznu emigrantsko-patriotsku domotu\u017enu esejistiku, tzv. patriotistiku. Kao da su \u010ditavi vekovi prohujali od tada, i \u0161to\u0161ta se bilo izmenilo, ali evo kao da polako zatvaramo krug i vra\u0107amo se izvori\u0161tima, to jest tom famoznom ranom ustajanju.<\/p>\n<p>\u201dKo rano rani, dve sre\u0107e grabi\u201d poslovica je koju znamo valjda oduvek, mada nemamo pojma kakve su to dve sre\u0107e (ponaj\u010de\u0161\u0107e nam i ona jedna izmi\u010de), mo\u017eda zato \u0161to ne ustajemo dovoljno rano. Kako god bilo, ba\u0161tinici smo jedne agrarne civilizacije u kojoj te ranoranila\u010dke mudrosti uistinu imaju smisla; za zemljodelce rano je ustajanje uistinu va\u017eno, treba \u201dza videla\u201d obaviti sve poslove na polju i u ku\u0107i i oku\u0107nici, treba slediti ritam \u017eivljenja prirode, prilago\u0111avati mu se i, dakako, eksploatisati ga.<\/p>\n<p>I tu tzv. savremena tehnologija ni\u0161ta bitno nije izmenila: pitaj seljaka da li je mogu\u0107e biti marljiv \u010dovek, a ne ustajati u cik zore i dobi\u0107e\u0161 negativan, mo\u017eda i zgranut odgovor. I oko toga je on sasvim u pravu \u2013 za horizont svog iskustva. Nevolja nastaje kada se taj horizont ve\u0161ta\u010dki i na silu univerzalizuje\u2026<\/p>\n<p>\u010covek koji je od pre neki dan predsednik Vlade Srbije, a ve\u0107 neko vreme je daleko najmo\u0107nija politi\u010dka li\u010dnost u zemlji, iz nekog je razloga jako sklon ranom ustajanju (i jako je sklon da o tome javno govori, onim neprobavljivim vidite-kako-se-\u017ertvujem-za-vas tonom). O tome, dodu\u0161e, ni\u0161ta nismo znali pre nego \u0161to je zaseo na vlast, pa ne znamo je li tek tada razvio tu naviku ili je, pre \u0107e biti, tek tada ta njegova jutarnja sklonost postala va\u017ena i za druge ljude. \u010cuj \u2013 va\u017ena, a za\u0161to je va\u017ena?<\/p>\n<p>Da bi se to razumelo, mora se znati kako funkcioni\u0161u autoritarne poludemokratije ili postdemokratije, sa mo\u0107nim Harizmarhom na vrhu, \u010dovekom koji se predstavlja kao \u201dnarodna majka\u201d, po\u0161teni tribun, samozatajni trudbenik, svakovrsna suprotnost \u201dotu\u0111enim elitama\u201d (nekako, gle, uvek levo-liberalnim) koje da su \u201dupropastile dr\u017eavu\u201d u nekom prethodnom periodu. Takav je Erdogan, takav je Orban, a o Putinu ili nepravedno pomalo zaboravljenom Luka\u0161enku da i ne govorimo. Srpski se isfabrikovani Harizmarh pridru\u017euje tom dru\u0161tvu na razne na\u010dine.<\/p>\n<p>U redu, ali kakve to veze ima s ranim ustajanjem? E pa, Vu\u010di\u0107 je Aleksandar eto bio namislio da re\u0161i problem tzv. nerada vladinih i drugih dr\u017eavnih slu\u017ebenika i slu\u017ebi (a ve\u0107 se vidi tendencija kapilarnog \u0161irenja ranoranila\u010dke po\u0161asti na razne druge javne slu\u017ebe) tako \u0161to \u0107e im po\u010detak radnog vremena pomeriti sa \u201devropskih\u201d 9 na 7.30 sati. Dosta je bilo len\u010darenja i izle\u017eavanja po krevetu \u010dak do 8! Pretpostavljam da je i to kompromis kojim Vu\u010di\u0107 pokazuje svoju demokrati\u010dnost i \u0161irinu, jer on bi intimno radije da rade od 6\u2026<\/p>\n<p>Sasvim ozbiljno, ova je bizarnost dobila u Srbiji veliki publicitet i prete\u017eno odobravanje ili bar to tako izgleda kada se propusti kroz filter prete\u017eno pripitomljenih medija koji novom Vo\u0111i pokorno jedu iz ruke, uz prigodne coktaje u\u017eivanja i zahvalnosti.<\/p>\n<p>Kada se malo razgrne dimna zavesa demagogije, sve \u0161to iza toga preostaje je svojevrsni ritualni mobing onih koji su pod premijerovom komandom. Stvarna javna korist od ranog ustajanja je nevidljiva i po svoj prilici nepostoje\u0107a: najpre, broj radnih sati ostaje isti, ranije se po\u010dinje, ali se ranije i zavr\u0161ava. Drugo, uistinu je priprosto verovati da je i sam broj radnih sam po sebi i nu\u017eno znak da se mnogo radi. Ne, ne mora se mnogo raditi ako se radi dugo (to tako prosto, a i to samo donekle, funkcioni\u0161e jedino kod tzv. manuelnih poslova), a jo\u0161 manje se mora dobro raditi\u2026<\/p>\n<p>Da bi se radilo i mnogo (u smislu: efikasno) i dobro, va\u017enije su mnoge druge stvari: dobra i suvisla organizacija posla, podela uloga u kojoj se vrlo precizno zna \u0161ta je \u010diji posao i odgovornost, visoki profesionalni kvaliteti zaposlenih, etc. Ne morate biti menad\u017eerski genije da biste to znali.<\/p>\n<p>Kada sve to saberete, ne vidi se nikakva posebna javna korist od isterivanja dr\u017eavnih i javnih slu\u017ebenika iz kreveta u cik zore. Mo\u017eda ga precenjujem, ali deluje mi da je Vu\u010di\u0107 ipak dovoljno inteligentan da je i sam toga svestan. Ali, ako sam u pravu oko njegove inteligencije, onda je on i dovoljno promu\u0107uran da zna da ta stvar njemu donosi korist.<\/p>\n<p>Naime, ovde imamo posla sa cini\u010dnim ekspoatisanjem upravo dubinski ukorenjene \u201dzemljodela\u010dke\u201d svesti stanovni\u0161tva: i oni koji sami vi\u0161e odavno ne obra\u0111uju zemlju kao da su su\u0161tinski ostali zarobljeni u tom sistemu vrednosti, mada on ne funkcioni\u0161e u druga\u010dijim uslovima. To je sama bit populisti\u010dke demagogije: \u201ddati\u201d puku ne\u0161to \u0161to mu uop\u0161te ne treba i ni\u010demu mu ne koristi, ali upakovati to tako da mnogi poveruju da je to sama Blagovest. Vu\u010di\u0107 je za samo dve godine nau\u010dio impresivno mnogo trikova te vrste, a uz to nije optere\u0107en gadljivo\u0161\u0107u prema njihovoj eksploataciji.<\/p>\n<p>Jedan drugi pisac koji se od dobre proze bio okrenuo mnogo problemati\u010dnijim tekstovima, Momo Kapor se zvao, u doba je socijalizma objavio roman \u201dOd sedam do tri\u201d, nazvan po tipi\u010dnom radnom vremenu socijalisti\u010dkog \u010dinovni\u0161tva. Naslov izgleda ponovo postaje aktuelan, \u0161to je jo\u0161 jedan mali simbol neprestanog vr\u0107enja u krug: demagozi i populisti uvek sve menjaju s namerom da sve ostane isto.<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.autograf.hr\/o-ranom-ustajanju\/\">autograf.hr<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Stvarna javna korist od ranog ustajanja je nevidljiva i po svoj prilici nepostoje\u0107a: najpre, broj radnih sati ostaje isti, ranije se po\u010dinje, ali se ranije i zavr\u0161ava.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-145467","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/145467","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=145467"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/145467\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=145467"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=145467"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=145467"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}