{"id":144973,"date":"2014-05-04T08:38:32","date_gmt":"2014-05-04T06:38:32","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=144973"},"modified":"2014-05-05T08:57:56","modified_gmt":"2014-05-05T06:57:56","slug":"eu-i-ukrajina-politika-ekspanzije-i-njezine-posljedice","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2014\/05\/04\/eu-i-ukrajina-politika-ekspanzije-i-njezine-posljedice\/","title":{"rendered":"EU i Ukrajina: politika ekspanzije i njezine posljedice"},"content":{"rendered":"

\u00a0Autor: Joachim Becker<\/strong><\/p>\n

Europska unija hvali diskutabilni Sporazum o pridru\u017eivanju s Ukrajinom kao prilog stabilizaciji zemlje i kao izlaz iz njezine ekonomske nevolje. EU i Ukrajina su 21. o\u017eujka potpisale politi\u010dki dio Sporazuma, a EU je u prijelaznom razdoblju stavila na snagu trgovinske olak\u0161ice na izvoz ukrajinske robe. Sporazum bi pak u potpunosti trebao stupiti na snagu nakon ukrajinskih izbora krajem svibnja. No suprotno tvrdnjama EU-a, Sporazum zao\u0161trava napetosti u Ukrajini, kao i njezine ekonomske probleme.<\/p>\n

Pro\u0161irenje zone utjecaja EU-a<\/strong><\/p>\n

\"\"<\/a>Sporazumi o pridru\u017eivanju, kakve EU u postsovjetskom prostoru forsira, klju\u010dni su element pri pro\u0161irenju sfere utjecaja EU-a na Istok. Gruzija i Moldavija, u kojima je sporazum tako\u0111er \u017eestoko osporavan, parafirale su Sporazum o pridru\u017eivanju krajem studenoga 2013. u Vilniusu. Armenija je neposredno prije samita u Vilniusu odbila potpisivanje takvog sporazuma, a u Ukrajini je to izazvalo masovne sukobe.<\/p>\n

Geoekonomsko i geopoliti\u010dko strate\u0161ko usmjerenje Sporazuma u slu\u010daju Ukrajine postaje posebno o\u010dito. Uvelike prelaze\u0107i okvire liberalizacije trgovine, on Ukrajinu treba djelomi\u010dno integrirati u unutarnje tr\u017ei\u0161te EU-a. To bi zna\u010dilo da Ukrajina preuzima najzna\u010dajnije dijelove privrednog zakonodavstva EU-a. Ukrajina time ne bi izgubila samo mogu\u0107nosti vanjske za\u0161tite nacionalne ekonomije, ve\u0107 i klju\u010dne opcije za dr\u017eavnu industrijsku politiku (primjerice preko javnih natje\u010daja). Kao prvi sporazum o slobodnoj trgovini dosad, Sporazum s Ukrajinom pogodio bi i s trgovinom povezane aspekte energetske politike. To je i unutarnjopoliti\u010dki i vanjskopoliti\u010dki posebno \u0161kakljivo pitanje. Unutarnjopoliti\u010dki, zato \u0161to Sporazum podrazumijeva i postepeno ukidanje visokih cjenovnih subvencija, \u0161to bi sna\u017eno pogodilo jako osiroma\u0161eno stanovni\u0161tvo zemlje. Vanjskopoliti\u010dki, zato \u0161to je rije\u010d o tranzitu ruskog plina. Ne samo Sporazum o pridru\u017eivanju s Ukrajinom, ve\u0107 i oni s ostalim postsovjetskim dr\u017eavama sredstvo su borbe za prevlast s ruskim projektom Euroazijske unije.<\/p>\n

Ukrajina izme\u0111u EU-a i Rusije<\/strong><\/p>\n

EU dr\u017eave sljednice Sovjetskog Saveza stavlja pred izbor da unaprijede odnose ili s EU-om ili s Rusijom. No za Ukrajinu su ekonomski odnosi s objema od presudne va\u017enosti. EU i Rusija su njezini najva\u017eniji trgovinski partneri. Na EU je 2012. godine otpadalo 33,7 posto ukrajinske vanjske trgovine, na Rusiju 21,6 posto. Kao izvozna tr\u017ei\u0161ta, oba su za Ukrajinu otprilike podjednako va\u017ena \u2013 svako apsorbira oko \u010detvrtine ukrajinskog izvoza. Kada se radi o uvozu u Ukrajinu, EU s udjelom od 40,7 posto ima kvantitativnu nadmo\u0107 u odnosu na Rusiju s udjelom od 19,6 posto. No velik dio ukrajinskog energetskog uvoza potje\u010de iz Rusije \u2013 a upravo o njemu bitno ovisi ukrajinska privreda, posebno energetski intenzivna te\u0161ka industrija na istoku zemlje. Pored toga, radna snaga iz Ukrajine u zna\u010dajnom broju emigrira i u zemlje EU-a i u Rusiju.<\/p>\n

Neposredno prije potpisivanja Sporazuma o pridru\u017eivanju, koji je prvotno bio planiran za studeni 2013., ruska je vlada Ukrajini surovo predo\u010dila njezinu ekonomsku ovisnost o svom sjeveroisto\u010dnom susjedu, ali joj je i ponudila pomo\u0107 za akutno te\u0161ku ekonomsku situaciju, po\u0161to se Ukrajina suo\u010dila s visokim deficitom teku\u0107eg ra\u010duna platne bilance i visokim kreditnim obvezama za vanjski dug. S obzirom na vi\u0161e nego nesigurnu vanjskoekonomsku situaciju i visoke, neposredno predstoje\u0107e, tro\u0161kove za implementaciju Sporazuma, Janukovi\u010deva vlada je odlu\u010dila da ipak ne potpi\u0161e Sporazum koji je ve\u0107 bio u potpunosti dogovoren. Ta je odluka bila uvelike kontroverzna: ukrajinsko stanovni\u0161tvo je podijeljeno u dva velika bloka, ve\u0107 prema svojoj orijentaciji na EU, odnosno Rusiju, pri \u010demu je orijentacija na EU jako izra\u017eena posebno u dijelovima nacionalisti\u010dkog miljea Zapadne Ukrajine.<\/p>\n

Janukovi\u010devo odstupanje od Sporazuma o pridru\u017eivanju pokrenulo je lanac dru\u0161tvenih protesta, koji je u kona\u010dnici doveo do pada njegove vlade i njezine zamjene prozapadnja\u010dkom koalicijom koju sa\u010dinjavaju nacional-liberalne i fa\u0161isti\u010dke snage. Nova vlada, koja je puno vi\u0161e po ukusu EU-a od Janukovi\u010deve \u2013 \u010desto pogre\u0161no kategorizirane kao proruske \u2013 suo\u010dava se me\u0111utim s istom vanjskoekonomskom dilemom kao i njezina prethodnica.<\/p>\n

Ulaznica za produbljenu podrazvijenost<\/strong><\/p>\n

\u201cDuboka i obuhvatna\u201d slobodnotrgovinska zona najva\u017eniji je sastavni dio Sporazuma. No za Ukrajinu bi se \u201cprodubljena\u201d slobodna trgovina i preuzimanje klju\u010dnih sastavnica privrednog zakonodavstva EU-a moglo svesti na produbljivanje deindustrijalizacije i produbljene strukture ovisnosti. Razlika u stupnju ekonomskog razvoja izme\u0111u EU-a i Ukrajine je o\u010digledna. Prema paritetima kupovne mo\u0107i, njezin BDP po glavi stanovnika 2012. je iznosio svega 23 posto nivoa EU-a. A i usporedba s pro\u0161lo\u0161\u0107u ispada za Ukrajinu katastrofalna: 2012. ukrajinski BDP dosegao je realno svega 69,3 posto nivoa iz 1990. godine. Kapitalisti\u010dka transformacija za sobom je povukla silno uni\u0161tenje industrijskih proizvodnih kapaciteta. Razlike u razvoju odra\u017eavaju se u danas ve\u0107 vrlo asimetri\u010dnim trgovinskim odnosima. Godine 2012. uvoz EU-a iz Ukrajine sadr\u017eavao je do 52 posto primarnih proizvoda (mineralne sirovine, poljoprivredni proizvodi), dok je izvozom iz EU-a u isto\u010dnoeuropsku zemlju potpuno dominirala industrijska roba. Ova bilateralna vanjskotrgovinska struktura za Ukrajinu je krajnje nepovoljna. Ona u trgovini s EU-om pokazuje enormni deficit. Izvozi su u 2012. pokrivali samo 61,3 posto uvoza iz EU-a. Mo\u017ee se predvidjeti da bi liberalizacija trgovine predvi\u0111ena Sporazumom dalje produbila ove asimetrije. Za te\u0161ku industriju Isto\u010dne Ukrajine, \u010dije je interese Janukovi\u010deva vlada osobito zastupala, to ne bi bio problem. Njoj je u prvom redu do olak\u0161avanja vlastite ekspanzije na Zapad. Druge bran\u0161e bi se, naprotiv, suo\u010dile s golemim problemima. Ti bi problemi bili dio \u201ckratkoro\u010dnih pote\u0161ko\u0107a\u201d, koje priznaju i zagovornici Sporazuma. No pote\u0161ko\u0107e nipo\u0161to ne bi bile samo kratkoro\u010dne, jer deindustrijalizacija ima i dugoro\u010dne posljedice. U Ukrajini jedva da se raspravlja o ovim pitanjima. Relativno kratko prije prvotno predvi\u0111enog termina potpisivanja Sporazuma neki su poduzetni\u010dki krugovi, ali i sindikalisti, izrazili zabrinutost zbog njegovih ekonomskih posljedica. Ti su glasovi potpuno nadglasani u geopoliti\u010dkom natezanju koje je uslijedilo.<\/p>\n

Negativni model Zapadnog Balkana<\/strong><\/p>\n

Politika EU-a prema takozvanom Zapadnom Balkanu, dakle postjugoslavenskom prostoru, uvijek se iznova slavi kao uspje\u0161na pri\u010da i mogu\u0107i ekonomski model za Ukrajinu. Pritom se me\u0111utim previ\u0111a da su EU i neke njezine sredi\u0161nje \u010dlanice, prije svega Njema\u010dka, doprinijele kaoti\u010dnom i nasilnom procesu raspada Jugoslavije. U slu\u010daju jednostranog progla\u0161enja neovisnosti Kosova, kao dosad zadnje etape tog procesa raspada, EU i neke njezine sredi\u0161nje \u010dlanice poticale su odcjepljenje od Srbije, a Rusija je zastupala suprotnu poziciju (dok u slu\u010daju Krima sada obje strane zauzimaju pozicije posve suprotne onima prema Kosovu). Politika ponovne izgradnje i pridru\u017eivanja EU-u u regiji pridonijela je, dodu\u0161e, ponovnom uspostavljanju infrastrukturne politike, ali ne i ja\u010danju industrijskih struktura. U osvit aktualne krize, Hrvatska je bila dosegla svega 90 posto, a Srbija 50 posto industrijske proizvodnje iz 1990. godine. U Bosni i Hercegovini, gdje je utjecaj EU-a na ekonomsku politiku posebno direktan, ekonomska situacija je naro\u010dito katastrofalna. BDP po glavi stanovnika je 2012. prema paritetima kupovne mo\u0107i dosegao svega 26 posto nivoa EU-27, dok je nezaposlenost dosegnula \u010dak 28 posto. Sna\u017eni dru\u0161tveni protesti u Bosni i Hercegovini, koji su eksplodirali otprilike u isto vrijeme kao u Ukrajini, usmjereni su upravo protiv takve katastrofalne ekonomske i socijalne situacije.<\/p>\n

I u Ukrajini, kao i u Bosni i Hercegovini, protesti su dijelom okrenuti protiv bliske povezanosti etabliranih stranaka i lokalnih oligarha. Iako se re\u017eim u Ukrajini promijenio, bliske veze s oligarsima (iako dijelom i s ostalim grupama) ostale su neokrznute. \u010cini se vrlo vjerojatnim da \u0107e geopoliti\u010dki sukobi socioekonomska pitanja u Ukrajini (barem privremeno) u potpunosti gurnuti u drugi plan.<\/p>\n

U dr\u017eavama sljednicama Jugoslavije proces raspada pridonio je konsolidiranju oligarhijskih struktura. Mogu se prepoznati neke paralele unutarnjeg razvoja sada\u0161nje Ukrajine s ranom fazom akutnog procesa raspada Jugoslavije. Paravojne grupe \u2013 s ekstremno desni\u010darskom pozadinom \u2013 u protestima su odigrale vidljivu ulogu. Primjerice, u dijelovima Ukrajine Desni sektor je ustanovio vlastite kontrolne punktove na ulicama. Osnivanje nacionalne garde moglo bi se svesti na uspostavu politi\u010dki lojalne oru\u017eane snage \u2013 paralelne konvencionalnoj vojsci. Tako\u0111er, jezi\u010dno pitanje je sna\u017eno politizirano. Kao jednu od prvih aktivnosti nakon politi\u010dkog prevrata, parlament je opozvao raniju promjenu zakona o jeziku, prema kojemu je ruski (i drugi manjinski jezici) regionalno imao status drugog slu\u017ebenog jezika. Privremeni predsjednik dr\u017eave tu pravnu promjenu, dodu\u0161e, nije stavio na snagu, ali politi\u010dki je signal bio jasan. Uslijedile su mjere poput zabrane televizijskih kanala iz Rusije. \u010cak je i najnovija studija Zaklade za znanost i politiku, vjerojatno najva\u017enijeg njema\u010dkog vanjskopoliti\u010dkog think tanka, do\u0161la do zaklju\u010dka da \u201cu vladi jedva (da postoje) zastupnici s kojima bi se mogla identificirati ve\u0107ina stanovnika isto\u010dnih i ju\u017enih regija\u201d. Prvi predsjednik nezavisne Ukrajine, Leonid Krav\u010duk, po\u017ealio se nedavno na polarizaciju zemlje obilje\u017eene silnom mr\u017enjom kao i na nedostatak stvarnog autoriteta vlade.<\/p>\n

Unutarnje i vanjske snage u Ukrajini djeluju centrifugalno. Da je EU-u zaista stalo do stabiliziranja zemlje, Unija bi odustala od Sporazuma o pridru\u017eivanju u predvi\u0111enom obliku i ograni\u010dila se na politi\u010dki manje ambiciozan i kontroverzan sporazum o suradnji, koji bi Ukrajini dao manevarski prostor za kompromis. No stvarni prioriteti EU-a su, \u010dini se, sasvim druga\u010diji.<\/p>\n

Lemondediplomatique.hr<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Geopoliti\u010dki sukob izme\u0111u Zapada i Rusije postao je dominantan fokus u tuma\u010denju dinamike ukrajinske krize. <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-144973","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/144973","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=144973"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/144973\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=144973"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=144973"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=144973"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}