{"id":144673,"date":"2014-05-01T06:59:58","date_gmt":"2014-05-01T04:59:58","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=144673"},"modified":"2014-05-01T06:59:58","modified_gmt":"2014-05-01T04:59:58","slug":"prvomajski-plamen","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2014\/05\/01\/prvomajski-plamen\/","title":{"rendered":"Prvomajski plamen"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Goran Markovi\u0107<\/strong><\/p>\n

\"\"<\/a>Ka\u017eemo da radni\u010dka klasa obilje\u017eava a ne slavi Prvi maj. Zaista, \u0161ta tu ima da se slavi? Prvi maj je smotra otpora i borbe. Prvi maj je poziv na borbu, na otpor kapitalisti\u010dkom poretku i njegovim nepravdama. Prvi maj treba da bude povod da se uka\u017ee na dru\u0161tvene nepravde, na obespravljenost i potla\u010denost siroma\u0161nih klasa i da se istaknu zahtjevi. Prvi maj je povod da se organizuju \u0161trajkovi i demonstracije, a ne da se peku \u0107evapi i prasi\u0107i. On je povod za ujedinjavanje radnika, dan koji simbolizuje njihov nadolaze\u0107i dru\u0161tveni polo\u017eaj, kada oni vi\u0161e ne\u0107e biti eksploatisani i politi\u010dki nemo\u0107ni, ve\u0107 nosioci cjelokupne ekonomske i politi\u010dke mo\u0107i.<\/p>\n

Dvadeset godina nakon propasti staljinizma, kojeg su mnogi, naro\u010dito ideolozi kapitalizma, neta\u010dno i neopravdano izjedna\u010davali sa socijalizmom i komunizmom, Prvi maj jo\u0161 jednom slu\u017ei kao povod da konstatujemo da radni\u010dki pokret nije ba\u010den na koljena. Prvomajske povorke, demonstracije i \u0161trajkovi \u0161irom svijeta, organizovani od strane sindikata i razli\u010ditih politi\u010dkih partija, me\u0111u kojima zna\u010dajno mjesto pripada komunistima i lijevim socijalistima, pokazuju da radni\u010dka klasa postoji i da je spremna da se bori ne samo za sitna pobolj\u0161anja svog polo\u017eaja ve\u0107 i za korjenite promjene dru\u0161tva.<\/p>\n

U svojoj neoliberalnoj fazi, kapitalizam ne mo\u017ee rije\u0161iti protivrje\u010dnosti koje sam proizvodi. Siroma\u0161tvo i glad su neopravdani i neprihvatljivi u dru\u0161tvu \u010dije proizvodne snage su toliko uznapredovale da bar hrane mo\u017ee i mora biti dovoljno za sve. U najbogatijim kapitalisti\u010dkim dr\u017eavama, koje bi uz druga\u010diju raspodjelu mogle \u017eivjeti u blagostanju, pove\u0107avaju se socijalne razlike i ukidaju ili umanjuju brojna socijalna prava. Socijalna dr\u017eava, nastala u vrijeme uspona kapitalizma poslije Drugog svjetskog rata, u ozbiljnoj je krizi. Radni\u010dka prava su manja nego prije nekoliko decenija. Demokratija je sve formalnija, svedena na procedure smjenjivanja politi\u010dkih elita na vlasti. Kapitalizam stvara krizu a ne nudi rje\u0161enja.<\/p>\n

Radnici i ljevi\u010dari \u0161irom svijeta danas ne\u0107e ostati kod svojih ku\u0107a. Oni ne\u0107e piti pivo i praviti ro\u0161tilj. U Berlinu \u0107e se ponovo sukobiti ljevi\u010dari i nacisti. U Gr\u010dkoj, Francuskoj, Italiji, Portugalu, Rusiji i drugim zemljama radni\u010dke organizacije \u0107e jo\u0161 jednom demonstrirati svoju snagu i podr\u0161ku miliona koji idu za njihovim programima. U posljednjih dvadeset godina radni\u010dki pokret je u stanju konfuzije, ophrvan birokratizmom i oportunizmom. Te\u017enja ka prilago\u0111avanju neoliberalnom kapitalizmu je sna\u017eno izra\u017eena. Posljednjih godina se, me\u0111utim, naziru prvi znaci ozdravljenja. Kriza neoliberalizma, naro\u010dito izra\u017eena u posljednjih nekoliko godina, vra\u0107a poljuljani legitimitet radni\u010dkom pokretu i ideji socijalizma. Dokle god kapitalizam proizvodi krizu, koju ne mo\u017ee da prevazi\u0111e na svojim vlastitim osnovama, bi\u0107e potrebna alternativa. Druge alternative osim socijalizma ne mo\u017ee biti, jer jedino on nastaje i postoji kao su\u0161ta suprotnost kapitalizmu. Izborni oporavak lijevih partija (komunisti\u010dkih i lijevo-socijalisti\u010dkih) u nizu zemalja to jasno potvr\u0111uje.<\/p>\n

Radni\u010dka klasa Zapada ima dugu tradiciju klasnih borbi. Ona posjeduje politi\u010dku kulturu otpora. Zato je ona sposobna da se u milionima organizuje u dugotrajnim otporima kapitalu. Radni\u010dki i studentski protesti i \u0161trajkovi u Gr\u010dkoj, Francuskoj, Italiji, Portugalu i drugdje, ponekad uspje\u0161ni a ponekad i ne, to jasno potvr\u0111uju. Na\u0161im ljudima to mo\u017ee izgledati nerazumljivo. Po\u0161to je Zapad ideal za mnoge, njima nije jasno za\u0161to se zapadni radnici, mnogo bolje pla\u0107eni i za\u0161ti\u0107eni od na\u0161ih, bune. Oni se bune upravo zato \u0161to su ta njihova prava ugro\u017eena, ali i zato \u0161to su nedovoljna. Radnici na Zapadu najte\u017ee podnose krizu neoliberalnog kapitalizma i vide kolike su socijalne razlike u dru\u0161tvu. \u0160to je najte\u017ee, oni osje\u0107aju nepravdu tih razlika, jer one nisu zasnovane na radu i li\u010dnim sposobnostima, niti na odsustvu dovoljno materijalnih bogatstava. One proisti\u010du prosto iz \u010dinjenice da je jedna neznatna manjina pripadnika dru\u0161tva imala sre\u0107u da se rode kao pripadnici bur\u017eoaskih porodica i sre\u0107u da pravni poredak \u0161titi njihov privilegovan dru\u0161tveni polo\u017eaj zasnovan na kapitalisti\u010dkoj privatnoj svojini. A kad sre\u0107a po\u010dne da ih izdaje uslijed lo\u0161ih poslovnih procjena ili otpora radnika, tu su vlade i parlamenti, sudovi, policija i vojska da im garantuju privilegije.<\/p>\n

U jugoslovenskim zemljama danas ne\u0107e biti protesta. Prvi maj \u0107e biti obilje\u017een na tradicionalan, bolje re\u0107i malogra\u0111anski, na\u010din \u2013 uz ro\u0161tilj i pivo. Na\u0161i radnici se pona\u0161aju kao da je sve u najboljem redu. Upravo su zavr\u0161ili napornu radnu nedjelju u preduze\u0107ima koja rade punom parom, odr\u017eali su sastanke na kojima su donijeli va\u017ene odluke o poslovnoj politici svojih preduze\u0107a, primili su astronomske plate, pa su i zaslu\u017eili da se za \u201csvoj\u201dpraznik malo opuste i provesele. Radnici \u010cikaga 1886, godine, koji su prvi u istoriji protestovali na Prvi maj, nisu bili u puno te\u017eem polo\u017eaju nego \u0161to su na\u0161i radnici. Oni se, me\u0111utim, nisu opredijelili za ro\u0161tilj i pivo. Za to se danas ne opredjeljuju ni radnici koji imaju puno vi\u0161e razloga da praznuju od na\u0161ih radnika. Ali, ne. Umjesto kulture otpora, kod nas jo\u0161 uvijek caruje kultura ro\u0161tilja. U tome je jedan od glavnih uzroka tako te\u0161kog polo\u017eaja na\u0161e radni\u010dke klase. Zvani\u010dne sindikalne centrale priznaju vlastitu nemo\u0107 odustaju\u0107i od organizovanja prvomajskih povorki protesta. Neke od njih to poku\u0161avaju prikriti frazama o tome kako su postigli izvjesne pomake u pregovorima sa vladom. \u201cVlada je bila dobra\u201d, pa je treba nagraditi odustankom od prvomajskih protesta. Da danas nema dobre vlade, shvataju manje uticajni sindikati i ljevi\u010darske politi\u010dke organizacije, koji poku\u0161avaju spasiti \u010dast Prvog maja u nacionalizmom uzavreloj balkanskoj kr\u010dmi. One ovdje-ondje organizuju manje skupove, koji, dodu\u0161e, ne mogu uzdrmati poredak, ali pokazuju da se nove snage ra\u0111aju. Iskra je tu, ostaje nam da je pretvorimo u plamen.<\/p>\n

Novi plamen<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Radni\u010dka klasa je planetarna, pa i njen praznik mora biti takav. Eto prihvatljivog globalizma na djelu!\u201d<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-144673","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/144673","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=144673"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/144673\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=144673"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=144673"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=144673"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}