{"id":144272,"date":"2014-04-26T09:20:31","date_gmt":"2014-04-26T07:20:31","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=144272"},"modified":"2014-04-27T08:24:37","modified_gmt":"2014-04-27T06:24:37","slug":"osnovnoskolske-i-srednjoskolske-drolje-i-ostali-vulgarni-sadrzaji-na-facebooku","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2014\/04\/26\/osnovnoskolske-i-srednjoskolske-drolje-i-ostali-vulgarni-sadrzaji-na-facebooku\/","title":{"rendered":"Osnovno\u0161kolske i srednjo\u0161kolske drolje i ostali vulgarni sadr\u017eaji na facebooku"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Sonja Krivokapi\u0107<\/strong><\/p>\n

Famozna Facebook stranica u Hrvatskoj \u201eNajve\u0107e drolje osnovnih i srednjih \u0161kola\u201c o kojoj je nekoliko portala pisalo ovih dana samo je \u0161lag na vrhu torte sveop\u0107e povr\u0161nosti i vulgarnosti koje nam liberalna ideologija plasira radi konzumerizma i postizanja jeftine zabavljenosti mase da bi je odvratila od ekonomskih i dru\u0161tvenih problema. Ovo znaju, vi\u0161e ili manje artikulirano, i oni koji se bave kao i oni koji se ne bave aktualnim dru\u0161tvenim pojavama, pogotovo uzme li se u obzir \u010dinjenica da se danas svatko osje\u0107a slobodnim prezentirati se kao dru\u0161tveni kriti\u010dar, pri \u010demu je kvaliteta kritike odre\u0111ene dru\u0161tvene pojave sekundarna.<\/em><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Ovaj se doga\u0111aj, me\u0111utim, ako ve\u0107 ne nijedan drugi prije njega, ne uzima kao odsko\u010dna daska za raspravu o tom problemu u \u0161irokom javnom kontekstu. Oni zabrinuti pozivaju roditelje na red i nazivaju djevojke \u017ertvama, a oni koji ne govore o roditeljima (a to su vjerovatno mla\u0111e osobe bez djece koje se vi\u0161e identificiraju s tim mladim djevojkama \u010dije su slike zavr\u0161ile na Facebook grupi nego \u0161to se identificiraju s roditeljima) neodre\u0111eno govore o terminu \u201edrolja\u201c i poku\u0161avaju i taj identitet kojeg ne razumiju podvesti pod samo jo\u0161 jedan izra\u017eaj koji je potpuno legitiman u na\u0161em takozvanom slobodnom liberalnom dru\u0161tvu. Prvi se zna\u010denjem tim terminom ne bave i ignoriraju ga, tretiraju\u0107i cijeli problem s ne\u010dim \u0161to nalikuje na roditeljsku disciplinu starijeg kova, dakle, onu koja se ne bavi djetetovom psihologijom nego ga \u017eeli \u201enau\u010diti pameti\u201c, a drugi se tim terminom bave labavo, zaklju\u010duju\u0107i da su djevojke ili shva\u0107ene pogre\u0161no ili imaju pravo, u slobodnom dru\u0161tvu, biti \u0161ta god \u017eele.<\/p>\n

Precizno zna\u010denje tog termina nije bitno. Bitno je samo uo\u010diti da on korelira, za ovaj kontekst, s profilom djevojke sklone slikanju same sebe u seksualno provokativnoj odje\u0107i i pozama, \u0161to je ne\u0161to \u0161to je svakako prisutno na Facebooku. Dakle, nema smisla praviti se da takvi sadr\u017eaji ne postoje (u to jesu li te djevojke \u017ertve ili ne u\u0107i \u0107u kasnije) ili da su oni slu\u010dajna i marginalna pojava. Ako je ovakav sadr\u017eaj \u010dest na najpoznatijoj dru\u0161tvenoj mre\u017ei na kojoj danas ve\u0107ina mladih (pa i ne tako mladih) ima izra\u0111en profil, mo\u017ee se govoriti o ra\u0161irenom dru\u0161tvenom problemu, odnosno, Facebook se mo\u017ee smatrati dobrim ogledalom dru\u0161tvenih pojava s obzirom na svoju veliku popularnost i prisutnost u svakodnevnom \u017eivotu mladih.<\/p>\n

Isto tako, ne treba se, potaknuti slu\u010dajem ove Facebook stranice, ubje\u0111ivati u to da su te djevojke \u017ertve u smislu u kojem ih se prikazuje, odnosno da su njihove slike prenijete u grupu bez njihovih znanja. Bez obzira na to \u0161to neke od njih nisu imale ovu Facebook grupu kao adresu prilikom slikanja, one se jesu slikale u provokativnoj odje\u0107i i pozama, a to samo bi trebalo biti dovoljno alarmantno za pokretanje dubljeg razgovora o tom problemu. One zato nisu \u017ertve u ovom smislu, ali jesu u dru\u0161tvenom, odnosno, one su \u017ertve koje se pod krinkom uspje\u0161nog prakticiranja osobne volje ne prezentiraju kao \u017ertve.<\/p>\n

Bez obzira na to \u0161to nam se redovito plasiraju liberalne floskule o kontroli nad svojim \u017eivotom i slobodnom toku na\u0161e volje, one ipak ne odra\u017eavaju zbiljsko stranje dru\u0161tva. Liberalna ideologija nije izbrisala mehanizme dru\u0161tvenih pritisaka, a svakako nije ni, \u0161to je za ovaj kontekst najbitnije, izbrisala patrijarhat. Pona\u0161anje doti\u010dnih djevojaka samo svjedo\u010di o osje\u0107anju rodno uvjetovanog dru\u0161tvenog pritiska, pa su one time svakako \u017ertve. Ova pri\u010da ima veze s poluosvije\u0161tenom feministi\u010dkom pri\u010dom koju po ustima preme\u0107u neke mlade djevojke i \u017eene, a koja govori o feminizmu samo kao o pravu \u017eene na izbor, pri \u010demu nerijetko ne imenuju svoje stavove feministi\u010dkima, iako je jasno da su oni neposredna posljedica cirkuliranja feministi\u010dkog diskursa u dru\u0161tvu. Ovakva krajnje simplificirana i vulgarna oznaka feminizma daje moralno opravdanje poluosvije\u0161tenim djevojkama za bilo koji put koji odaberu u \u017eivotu. Jasno je da je feminizam, u vremenu kad je nastao i kad se razvijao, naglasak stavljao na izbor konkretnih stvari koje \u017eene nisu imale unutar svog dosega, ali pri\u010da o feminizmu ne zaustavlja se na tom mjestu.<\/p>\n

Feminizam podrazumijeva prije svega konstantnu svijest o odnosu \u017eene spram patrijarhalnih obrazaca, on podrazumijeva jednu kriti\u010dku svijest koja bi morala biti u stanju biti otvorena i intelektualno po\u0161tena. To zna\u010di da je potrebno jedno su\u0161tinsko samopreispitivanje, preispitivanje i analiziranje dru\u0161tvenih i ekonomskih uzroka i posljedica i po mogu\u0107nosti komparativno pregledavanje pojedinih feministi\u010dkih ideolo\u0161kih instanci s dru\u0161tvima u kojem su nastale te s dru\u0161tvima i feministi\u010dkim ideologijama danas, da bismo bolje razumjeli predmet bavljenja i do\u0161li do kvalitetnijih rje\u0161enja za probleme. S obzirom na to, feminizam nikako ne mo\u017ee podr\u017eavati svaki \u017eenski izbor, odnosno, zbog \u010dinjenice da je feminizam pro\u010di\u0161\u0107avanje, mora biti i eliminacije. Jasno, ovoga su feministkinje svjesne, ali nisu svjesne te mlade djevojke i \u017eene. Naravno, impostirati ovakve zada\u0107e mladim djevojkama je gotovo nemogu\u0107e a i nepotrebno, ali ipak je potrebno ponuditi nekakvo jednostavno razja\u0161njavanje na temu njihove pogre\u0161ne interpretacije feminizma, a to je, prije svega, da feminizam, pa \u010dak ni u svojim liberalnim varijantama, ne vrednuje i ne podr\u017eava svaki \u017eenski izbor.<\/p>\n

Feministi\u010dkim je pristupom svaki \u017eenski izbor provu\u010den kroz detektor patrijarhalnih obrazaca, odnosno trebao bi biti. Naravno, kriteriji preispitivanja \u201edoze\u201c patrijarhalnosti pri nekom \u017eenskom izboru nisu i ne mogu biti striktno odre\u0111eni i utvr\u0111eni, \u0161to je ne\u0161to \u0161to na \u0161to liberalna ideologija ukazuje (kao i takozvani tre\u0107i val feminizma) i \u0161to je to\u010dno. Stvari su daleko kompleksnije od zahtjeva za neno\u0161enjem grudnjaka, haljina, nestavljanjem \u0161minke i ostalim stereotipno \u017eenskih \u201erekvizita\u201c izno\u0161enim u feministi\u010dkoj teoriji i praksi 60-ih godina. Problem je, me\u0111utim, u tome \u0161to se \u010desto staje, barem u javnom diskursu, na tome da je to kompleksno i jo\u0161 gore, \u0161to se maltene zazire od razja\u0161njavanja i kategoriziranja zbog toga \u0161to je cijela stvar kompleksna. Ovaj intelektualni trend \u0161iroko je rasprostranjen i prevazilazi feministi\u010dki diskurs, ali ga i do jedne mjere obuhva\u0107a. Cijela se pri\u010da unutar feminizma zakomplicirala i relativizirala, rekla bih, u momentu odmaka od takozvanog drugog vala feminizma u kojem su se verbalizirali gore navedeni zahtjevi, i to, barem u ameri\u010dkom feminizmu, s Rebeccom Walker i Ann Richards. Rebecca Walker je pisala o tome da se osje\u0107a marginalizirano od strane feministi\u010dkog pokreta zato jer smatra da prihva\u0107anje tradicionalnih oznaka \u017eenstvenosti i feministi\u010dkog identiteta nisu me\u0111usobno isklju\u010deni. Treba imati na umu da je pitanje \u017eenstvenosti, a to pitanje je vezano za problem pona\u0161anja mladih djevojaka na slikama s doti\u010dne Facebook stranice jer govorimo o rodnom izra\u017eaju i pona\u0161anju, kao prvo, tema o kojoj se mnogo pisalo unutar feminizma, a drugo, pojam koji je strogo dru\u0161tveno uvjetovan. 50-ih i 60-ih godina modni izra\u017eaji bili su u globalu rodno binarni, i zato su feministkinje tih godina na \u017eenstvenost gledale kao na dru\u0161tveni konstrukt ustanovljen radi seksualnog pod\u010dinjavanja \u017eena, dakle, na \u017eenstvenost su gledale otprilike onako kako mi danas, vi\u0161e ili manje suglasno, gledamo na \u017eene obu\u010dene na na\u010din kojeg bi ozna\u010dili kao vulgarno.<\/p>\n

Op\u0107eprihva\u0107eno modno izra\u017eavanje \u017eenstvenosti 50-ih i 60-ih godina iz na\u0161e perspektive nam se ne \u010dini vulgarnim, a feministkinjama tih godina je bio ne\u0161to \u0161to bi koreliralo s dana\u0161njim pojmom vulgarnosti, kojeg danas razdvajamo od nevulgarne \u017eenstvenosti i smatramo izra\u017eajem koji hrani patrijarhalne postavke. Dakle, o\u010digledno je da zahtjevi 60-ih godina vi\u0161e ne mogu danas biti aplicirani na sve vidove \u017eenstvenog izra\u017eavanja, ali smatram da tu metodu eliminacije iz 60-ih godina ne treba napustiti, ve\u0107 treba napustiti njene konkretne kriterije. Bez ozbira na nepostojanje apsolutne suglasnosti o tome \u0161ta je vulgarno a \u0161ta nevulgarno \u017eenstveno, ne treba se potpuno izgubiti u bespu\u0107ima relativiziranja kategorija, bez obzira na to \u0161to ona svakako dr\u017ee vodu do jedne mjere. Ako smo u stanju neke stvari vi\u0161e ili manje suglasno i jasno kategorizirati, onda smo ih u stanju i vrednovati. Dakle, konkretnije, ako se sla\u017eemo da su slike tih cura na Facebooku vulgarne, onda ih svakako treba provu\u0107i kroz detektor patrijarhata i re\u0107i da su one vi\u0161e pod njegovim utjecajem nego \u017eenstvenost koju ne i\u0161\u010ditavamo kao poku\u0161aj \u017ertvovanja izra\u017eavanja sebe modno na druge na\u010dine radi pod\u010dinjavanja patrijarhalnom seksualnom modelu.<\/p>\n

Na pitanje za\u0161to se te i ostale mlade djevojke slikaju na ovaj na\u010din, za\u0161to i neke malo starije djevojke odabiru karijere u kojima se slu\u017ee svojim tijelom na na\u010din da pristaju poslu\u017eiti kao seksualni objekti postoje odgovori i oni su dani, kako od strane feministi\u010dkih tako i od sociolo\u0161kih i psiholo\u0161kih i drugih studija, ali su nedovoljno nagla\u0161avani u \u0161kolama i od strane roditelja, unato\u010d pro\u0161logodi\u0161njem programu B.a.b.a.-a na temu percipiranja rodnih razlika u \u0161kolama. Za po\u010detak bi se mladim djevojkama kroz suradnju feministkinja, psihologa, sociologa, prosvjetnih radnika i drugih trebalo najjednostavnije re\u0107i da ne bi trebale, radi o\u010duvanja vlastitog mentalnog i emocionalnog zdravlja, sebe na bilo koji na\u010din i u bilo kojem dru\u0161tvenom aspektu svesti na seksualni objekt, i da to nije, unato\u010d nepostojanju fiksnih kriterija za odre\u0111ivanje koji su izra\u017eaji patrijarhalni a koji ne, samo jedan od legitimnih izra\u017eavanja osobne slobode. \u010cinjenica jest da je diktat dana\u0161njeg dru\u0161tva prodavanje svega \u0161to se mo\u017ee prodati, pri \u010demu se ra\u010duna vodi o svakoj drugoj cijeni osim moralnoj, ali dru\u0161tvo se mo\u017ee mijenjati, pa onda upotrijebimo popularnu liberalnu floskulu \u201e\u017eivot je u tvojim rukama\u201c u dobre svrhe.<\/p>\n

Novi Plamen<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u0160lag na vrhu torte sveop\u0107e povr\u0161nosti i vulgarnosti<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-144272","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/144272","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=144272"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/144272\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=144272"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=144272"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=144272"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}