{"id":143904,"date":"2014-04-22T08:03:19","date_gmt":"2014-04-22T06:03:19","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=143904"},"modified":"2014-04-22T08:04:28","modified_gmt":"2014-04-22T06:04:28","slug":"novi-mediji-stari-kapitalizam","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2014\/04\/22\/novi-mediji-stari-kapitalizam\/","title":{"rendered":"Novi mediji, stari kapitalizam"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Tomislav Medak<\/strong><\/p>\n

\"\"<\/a>Nove tendencije u razvoju interneta ne \u010dine se tako novima ukoliko ih ne promatramo izolirano. Rije\u010d je o procesima karakteristi\u010dnima za kapitalisti\u010dki na\u010din proizvodnje. Nedavno izglasan paket zakonskih mjera o (de)regulaciji telekomunikacijskog tr\u017ei\u0161ta u Evropskom parlamentu svjedo\u010di o institucionalnim i korporativnim borbama za profitne udjele. Da bi se cijela dinamika razumjela potrebno ju je kontekstualizirati tehnolo\u0161kom, ekonomskom i pravnom povije\u0161\u0107u razvoja interneta.<\/p>\n

Po\u010detkom aprila Evropski parlament izglasao je zakonski paket \u201cPovezani kontinent\u201d s ciljem ure\u0111enja jedinstvenog telekomunikacijskog tr\u017ei\u0161ta unutar granica Unije. Izglasavanje tih mjera nai\u0161lo je na \u0161irok odjek u javnosti, jer je donijelo dvije dobre vijesti za korisnike telekomunikacijskih usluga. Ukinuti su visoki tro\u0161kovi me\u0111unarodnih telefonskih poziva (tzv. roaming) unutar Unije i nakon neizgledne rovovske borbe po parlamentarnim odborima, a uz podr\u0161ku europarlamentarnih frakcija socijaldemokrata, zelenih, ujedinjene ljevice i liberala, izborena je sna\u017ena zakonska definicija neutralnosti interneta. No, prije nego \u0161to ka\u017eemo ne\u0161to detaljnije o neutralnosti interneta, stavimo ove dobre vijesti u kontekst svrhe cjelokupnog zakonskog paketa.<\/p>\n

Iako je paket izglasan u relativno kratkom vremenu ne bi li se stiglo odobrovoljiti glasa\u010de pred predstoje\u0107e europarlamentarne izbore, mjere koje donosi imaju za cilj zna\u010dajno deregulirati telekomunikacijska tr\u017ei\u0161ta. Prije svega dvije mjere \u2013 jedinstvena propusnica koja telekomunikacijskim kompanijama s pravom pru\u017eanja usluga u jednoj zemlji daje pravo ulaska na tr\u017ei\u0161ta ostalih zemalja i objedinjavanje aukcijske alokacije odre\u0111enih frekvencija na razini Unije u cilju smanjenja cijena pojedinih frekvencija \u2013 izravno ograni\u010davaju zemlje \u010dlanice u reguliranju vlastitog telekomunikacijskog tr\u017ei\u0161ta, kontroliranju cijena radiofrekvencijskog spektra i odr\u017eavanju javnih telekomunikacijskih monopola. One bi trebale omogu\u0107iti konsolidaciju telekomunikacijskog tr\u017ei\u0161ta unutar Unije, stvaraju\u0107i poticajni okvir da se velike telekomunikacijske korporacije dodatno okrupne i postanu spremnije za natjecanje na globalnim oligopolnim tr\u017ei\u0161tima.<\/p>\n

Neutralnost interneta<\/p>\n

Upravo na tragu te intencije treba shvatiti da inicijalni prijedlog Evropske komisije nije uklju\u010divao definiciju i konkretizaciju neutralnosti interneta, iako ga je predlaga\u010d slavio kao pravni dokument koji \u0107e upravo osigurati neutralnost interneta. Naprotiv, \u0161iroka definicija takozvanih specijaliziranih usluga otvorila je razli\u010dite mogu\u0107nosti ponu\u0111a\u010dima internetskog pristupa da stvore posebne usluge s mogu\u0107no\u0161\u0107u smanjivanja kvalitete temeljnog op\u0107eg pristupa internetu. I dok je postojanje specijaliziranih oblika pristupa opravdano (recimo za prioritetni prijenos velike koli\u010dine podataka prilikom medicinskih zahvata na daljinu ili pak prijenos televizijskog signala preko interneta), nejasno razgrani\u010denje omogu\u0107avalo je ponu\u0111a\u010dima internetskog pristupa da na niz na\u010dina naru\u0161avaju na\u010delo neutralnosti.<\/p>\n

Takav prijedlog je nai\u0161ao na glasnu kritiku u anga\u017eiranoj javnosti, ali i kuloarsku kritiku me\u0111u \u010dlanovima Komisije zbog kolizije s na\u010delima Povelje o temeljnim pravima Evropske unije. No, u redovima telekomova nai\u0161ao je, o\u010dekivano, na veliko odobravanje. No, to ne iznena\u0111uje, budu\u0107i da je ovakvo rje\u0161enje bilo na tragu intencije deregulacije cjelokupnog zakonodavnog paketa. Pojasnimo i kako.<\/p>\n

Neutralan internet je tako projektirana mre\u017ena infrastruktura koja ne diskriminira izme\u0111u po\u0161iljatelja, primatelja, vrsta podataka, sadr\u017eaja, platformi ili aplikacija. Prema na\u010delu neutralnosti ponu\u0111a\u010di ne smiju dati prioritet jednom korisniku naspram drugoga ili favorizirati jednu konkurentsku aplikaciju naspram druge. Smanjivanje kvalitete usluge dopu\u0161teno je kratkoro\u010dno samo u slu\u010dajevima gdje postoje pravni razlozi ili preoptere\u0107enje mre\u017ee. Me\u0111utim, ako vlasnici vodova smiju diskriminirati, onda mogu po\u010deti napla\u0107ivati servisima za prioritetni pristup. Na primjer, ve\u0107i video servis mo\u0107i \u0107e platiti da korisnici imaju ve\u0107u brzinu pristupa njihovim sadr\u017eajima od sadr\u017eaja manjeg, konkurentskog servisa. Neki protokoli mogu biti znatno usporeni ili nedostupni ako korisnici ne plate dodatno. Kako su ponu\u0111a\u010di pristupa \u010desto i ponu\u0111a\u010di sadr\u017eaja koji imaju vlastite news portale, dru\u0161tvene mre\u017ee ili video servise, oni mogu dati prioritetni pristup svojim sadr\u017eajima naspram sadr\u017eaja drugih servisa. Ukratko, naru\u0161avanje neutralnosti interneta omogu\u0107ilo bi telekomima da otvore potpuno nove izvore naplate, prihoda i konkurencijskog natjecanja. Otvaranje takve mogu\u0107nosti kontrole nad prijenosom podataka, me\u0111utim, rezultiralo bi znatnim naru\u0161avanjem slobode javnog govora, gu\u0161enjem rijetkih otoka autonomne komunikacijske infrastrukture i ote\u017eavanjem tehnolo\u0161ke inovacije. Internetski prijenos podataka krenuo bi smjerom mobilnog prijenosa podataka \u2013 svijeta u kojem telekomi odr\u017eavaju \u010dvrstu kontrolu nad platformama, aplikacijama, sadr\u017eajima i ure\u0111ajima.<\/p>\n

Povijest komercijalizacije interneta<\/strong><\/p>\n

Tendencija ka deregulaciji internetske komunikacije proces je koji traje ve\u0107 dobra dva desetlje\u0107a. Neutralnost interneta je preostatak kombinacije regulatornog na\u010dela prema kojem svi moraju imati jednako pravo pristupa komunikacijskoj infrastrukturi kakvo ve\u0107 nalazimo u prijenosu po\u0161tanskih po\u0161iljki i specifi\u010dnih povijesnih okolnosti nastanka interneta kao komunikacijske platforme. Podsjetimo, komponente arhitekture interneta nastale su 60-ih unutar istra\u017eiva\u010dko-akademskog konteksta, a bile su financirane javnim sredstvima kroz programe ameri\u010dke agencije za vojna istra\u017eivanja DARPA. Radi robusnosti u slu\u010daju napada i ispadanja jednog dijela mre\u017ee, mre\u017ea je projektirana kao distribuirani sistem veza bez sredi\u0161ta. Tijekom 70-ih i 80-ih nastaju protokoli za komunikaciju me\u0111u mre\u017eama i zbog specifi\u010dnih zahtjeva komunikacije me\u0111u razli\u010ditim mre\u017eama, a dijelom i vrijednosnog sistema akademskog miljea, ti protokoli ostaju otvoreni u dizajnu i specifikaciji. Ideja vodilja pri projektiranju je da prijenos podataka ne zadire u podatke, ve\u0107 da se sve operacije s podacima odvijaju na krajevima mre\u017ee \u2013 kod po\u0161iljatelja i primatelja.<\/p>\n

Internetska komunikacija odvija se do 90-ih na javnoj infrastrukturi i konkurira nizu zatvorenih mre\u017ea i mre\u017enih usluga telekomunikacijskih kompanija. Na privatnu infrastrukturu internet biva preba\u010den tek sredinom 90-ih nakon odluke ameri\u010dke vlade o njegovoj komercijalizaciji. Dapa\u010de, do 90-ih zbog ulaganja javnih sredstava upotreba u komercijalne svrhe nije ni bila dopu\u0161tena. Paralelna povijest ubrzane deregulacije i komercijalizacije interneta zapo\u010dinje 1995. dono\u0161enjem Telecommunication Acta, kojim ne samo da su stvoreni uvjeti za komercijalnu primjenu nego je pod izgovorom demokratizacije medijskog prostora koju je internet trebao donijeti deregulirana koncentracija vlasni\u0161tva u telekomunikacijama i medijima. Od tog trenutka internet dijeli povijest i probleme koncentracije vlasni\u0161tva u telekomunikacijama i medijima.<\/p>\n

Sli\u010dna je povijest internetske infrastrukture u Hrvatskoj. Ona po\u010detkom 90-ih nastaje u okrilju akademske mre\u017ee, po\u010detna mogu\u0107nost pristupa za \u0161ire gra\u0111anstvo gradi se kroz javni telekomunikacijski monopol i provodni\u010dku infrastrukturu izgra\u0111enu javnim doprinosima, koji se onda po\u010detkom 2003. \u2013 pod dvojbenim okolnostima \u2013 privatiziraju Deutsche Telekomu uz deregulaciju tr\u017ei\u0161ta koje zadr\u017eava monopolni karakter u pogledu koncentracije, visokih cijena usluga, oskudnog ulaganja u infrastrukturu i izvla\u010denja visokih profita u mati\u010dne kompanije stranih vlasnika.<\/p>\n

Ambivalentna pozicija pravnih borbi<\/strong><\/p>\n

Model interneta do sredine 2000-ih bio je naj\u010de\u0161\u0107e baziran na distribuiranoj, \u010desto javnoj, dijelom autonomnoj infrastrukturi i dominantno zatvorenim aplikacijskim platformama kao \u0161to su Microsoft Windows. No, tada kre\u0107e uspon paradigme internetskih servisa koji su naj\u010de\u0161\u0107e izgra\u0111eni na otvorenom softveru, protokolima otvorenima za vanjske aplikacije i besplatnim sadr\u017eajima, ali bazirani na zna\u010dajnoj centralizaciji infrastrukture, nadzoru pona\u0161anja korisnika i zatvorenom pristupu. Monopolna tendencija mre\u017ene komunikacije, u kojoj se utilitarnost pove\u0107ava prema kvadratu broja sudionika u komunikaciji (tzv. Metcalfeov zakon), rezultirala je nizom servisa koji bez konkurencije dominiraju svojim segmentima: pretra\u017eivanjem, dru\u0161tvenim mre\u017eama, prodajom na internetu itd.<\/p>\n

Ta monopolna uloga omogu\u0107uje im da dovode u pitanje ekonomsku bazu starih industrija stvaraju\u0107i svojevrsnu rentijersku poziciju. Na primjer, Amazon je pa\u017eljivom izgradnjom i optimizacijom vlastite infrastrukture ekspandirao od vode\u0107eg maloprodajnog servisa do ponajve\u0107eg ponu\u0111a\u010da infrastrukture i usluga za druge internetske servise \u2013 hostinga, storagea, procesorskih ciklusa, reklamiranja itd. Pritom nemale prihode ostvaruje time \u0161to su male trgovine prisiljene prodavati preko Amazona da bi uop\u0107e bile prisutne na internetu i da bi uop\u0107e opstale u konkurenciji prodaje na internetu, ali pritom posluju uz velike gubitke za sebe i konstantnu mar\u017eu za Amazon. Njihov gubitak je dvostruki dobitak za Amazon. Kada se tu pribroji prikupljanje privatnih podataka korisnika u svrhe optimizacije reklamiranja, kori\u0161tenje radne snage zaposlene na mini-poslovima poticanim javnim sredstvima, kartelska kontrola cijena nadnica i izbjegavanje poreza, postaje jasno u kojoj mjeri dru\u0161tveni karakter tih mre\u017enih servisa ovisi o dru\u0161tveno dvojbenom karakteru njihovog poslovanja.<\/p>\n

Pritom je rije\u010d o visokokoncentriranim tr\u017ei\u0161tima. Prema globalnim mjerenjima u 2012. Google, Yahoo!, Microsoft i Facebook bili su odredi\u0161ta za 35% svih posjeta mre\u017enim stranicama uz tendenciju rasta. Samo u SAD-u 10 najposje\u0107enijih stranica na webu u 2001. imale su udio od 31% svih posjeta, a 2010. \u010dak 70%. Te \u010detiri domene ostvaruju preko dvije tre\u0107ine sveukupnih prihoda od reklama na internetu. Pritom preko 60% Googleovih prihoda od reklamiranja dolazi unutar njegovih domena, a u slu\u010daju Facebooka sav prihod. Prihodi bazirani primarno na reklamama razlog su za\u0161to te kompanije nude besplatne servise i nastoje zadr\u017eati korisnike \u0161to du\u017ee unutar svog domenskog prostora.<\/p>\n

Tehnolo\u0161ka transformacija je turbulentan proces. Promjena proizvodnih sredstava i materijalnog oblika proizvoda \u010desto dolazi uz visok tro\u0161ak i neizvjestan ishod. Ti problemi vidljivi su i u problemima kulturnih i medijskih industrija s prelaskom na digitalne tehnologije. U \u010destim me\u0111usobnim sukobima i savezni\u0161tvima internetskih servisa, telekomunikacijskih giganata i medijskih industrija radi se o sukobima me\u0111u visokokoncentriranim sektorima u kojima akteri koriste monopolsku poziciju ne bi li kontrolirali i okvir za tehnolo\u0161ku promjenu na kojima se bazira njihov monopol nad tr\u017ei\u0161tima. Sukobi i savezni\u0161tva odvijaju se, izme\u0111u ostalog, kroz definiranje pravnog okvira. Kao \u0161to je pokazao sukob izme\u0111u internetskih servisa i medijskih industrija oko zakonskih prijedloga SOPA i PIPA, interesi o\u010duvanja komunikacijskih prava ponekad se poklope s interesom jedne sekcije kapitala protiv druge. Me\u0111utim, s obzirom na povijesnu tendenciju deregulacije, komercijalizacije i koncentracije, da bi se o\u010duvali (ili eventualno u ve\u0107oj mjeri realizirali) preostaci demokratskih potencijala otvorenog i distribuiranog interneta, interneta u kojem mnogi javno govore mnogima i u kojem dominira nekomodificirana razmjena, bit \u0107e potrebno vi\u0161e od pokoje zakonodavne pobjede ili genijalnog tehnolo\u0161kog heka.<\/p>\n

Bilten<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Prema globalnim mjerenjima u 2012. Google, Yahoo!, Microsoft i Facebook bili su odredi\u0161ta za 35% svih posjeta mre\u017enim stranicama uz tendenciju rasta. <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-143904","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/143904","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=143904"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/143904\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=143904"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=143904"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=143904"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}