{"id":143779,"date":"2014-04-20T10:09:47","date_gmt":"2014-04-20T08:09:47","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=143779"},"modified":"2014-04-20T10:09:47","modified_gmt":"2014-04-20T08:09:47","slug":"isusova-zena-i-druge-praznicne-price","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2014\/04\/20\/isusova-zena-i-druge-praznicne-price\/","title":{"rendered":"Isusova \u017eena i druge prazni\u010dne pri\u010de"},"content":{"rendered":"<p><strong>Autorica: Svetlana Slap\u0161ak<\/strong><\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2014\/02\/svetlana-slapsak.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-medium wp-image-137857\" title=\"svetlana slapsak\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2014\/02\/svetlana-slapsak-300x220.jpg\" alt=\"\" width=\"300\" height=\"220\" \/><\/a>Preduskr\u0161nja senzacija je vest izvu\u010dena iz nau\u010dnog naftalina od pre bar dve godine, i to je potvr\u0111ivanje autenti\u010dnosti ostatka papirusa na kojem se u tri razli\u010dita zna\u010denja, potvr\u0111uje postojanje Isusove supruge. Nije dakle falsifikat, zapravo je neuporedivo ubedljiviji od torinskog pokrova i nekih drugih objekata: bar se autorima jeftinih i zaglupljuju\u0107ih romana o pro\u0161losti i simbolima nudi mogu\u0107nost da opet masno zarade. Mo\u017eda ne bi mogli, kad bi publika bila pametnija \u2013 ali tu smo u podru\u010dju utopije: distopija u kojoj \u017eivimo nije samo posledica nedostatka znanja i kulture \u2013 ona je posledica onoga \u0161to ih temeljno odre\u0111uje \u2013 demokratije.<\/p>\n<p>Teolozi su iskoristili trenutak da daju mnogo skoro prazni\u010dnih tuma\u010denja \u2013 Isus je bio \u010dovek, jedinstven \u010dovek, u njegovom dru\u0161tvu je \u017eenidba bila nu\u017ena, izdvojio se time \u0161to se nije pokorio tome pravilu. Dakle mo\u017eda se o\u017eenio, ali ako jeste, upravo je svojim odnosom prema braku pokazao \u0161ta ho\u0107e da bude. O mogu\u0107nosti da bi se tekstom potvrdilo da je Isus imao partnerku, dostojnu ostalih apostola, ne nu\u017eno plemenski obaveznu suprugu, ni re\u010di, premda ona izgleda ubedljivija na osnovu ovog teksta. Intervencije u ovakve mogu\u0107nosti organizovanja ljubavnog \u017eivota ranih hri\u0161\u0107anskih vo\u0111a i njihove emotivne stabilnosti su uglavnom zastra\u0161uju\u0107e: uzmimo samo primer sv. Tekle, koja je, bar po apokrifnome spisu, poku\u0161ala da se u veri udru\u017ei sa sv. Pavlom \u2013 tada naravno njih dvoje nisu bili sveci, niti je on bio osniva\u010d i glavar crkve u Rimu: nije zapravio bio ni\u0161ta od toga, ve\u0107 u\u010desnik u svemu. On je nju uporno odbijao, premda je umela da pridobije mase novih hri\u0161\u0107ana, pre svega \u017eena, od najvi\u0161ih do najni\u017eih slojeva. Pre\u017eivela je bacanje lavovima u areni, jer se pred nju postavila lavica i odbranila je; udarila je nesnosnog udvara\u010da, pa su je bacili fokama u vodu. Kako Pavle nije hteo da je krsti, krstila se u vodi sama. Teklino samokr\u0161tenje je \u010din smeliji od onoga Jovana Krstitelja. Va\u017ean je u feministi\u010dkoj teologiji, ali nije do\u0161ao do one popularnosti me\u0111u \u017eenama koja bi ozna\u010dila ozbiljne promene u patrijarhalnoj slici sveta koju obezbe\u0111uje nabe\u0111eni patrijarhalni bog\u2026 U nastavku pri\u010de je Pavle oti\u0161ao u Rim, poku\u0161ao nakratko da pobegne, vratio se, umro kao mu\u010denik vere i pre toga s Petrom osnovao centar vere. Tekla se zaustavila u nekoj pe\u0107ini na jugu Italije, gde je le\u010dila i pomagala ljudima i \u017eivotinjama. Nekako je uspela da postane svetica, ali to je bilo u doba pre shizme, kad o tome nisu odlu\u010divali vatikanski ili oni drugi centri crkvene mo\u0107i, ta\u010dnije re\u010deno sami mu\u0161karci.<\/p>\n<p>A preduskr\u0161nji svet se menja oko nas, i to brzinom koju nismo mogli zamisliti: \u017eene su otpra\u0107ene sa sednice upravnog dr\u017eavnog organa sa uvredama da su harem koko\u0161aka (op\u0161tinsko zasedanje u Postojni). Harem, dakle na izvol\u2019te mu\u0161kim vladarima po volji i besplatno, i koko\u0161ke, jer im se sve to de\u0161ava zato \u0161to su glupe. Zato je i normalno da nisu po\u017eeljne u politi\u010dko-upravno-informativnom postupku. Za\u0161to ih uop\u0161te pu\u0161taju na sastanke? Ma zbog nekih glupih propisa, recimo ustava dr\u017eave u kojoj \u017eivimo mi, koko\u0161ke u haremu, i mu\u0161ki vladari koji nas \u2013 hvala im! \u2013 podnose, dok se ne raskokoda\u010demo previ\u0161e. Ustav je, dakle, manje va\u017ean od potpune udobnosti zahtevnih vi\u0161edelnih mu\u0161kih organa u fotelji. \u0160ta \u0107emo sa Isusom, koji je o\u010dito smatrao da neka \u017eena nije manje va\u017ena od njegovih apostola, drugo je pitanje. No to nije jedini primer kako su Isus i Ustav poni\u017eavani pred najva\u017eniji hri\u0161\u0107anski praznik.<\/p>\n<p>Jo\u0161 jedan primer bi bilo spaljivanje ku\u0107e dodeljene romskoj porodici u predgra\u0111u Celja, na sre\u0107u pre nego \u0161to su se novi stanovnici uselili. Da se razumemo \u2013 re\u010d je o skromnoj gra\u0111evini koja se zatakla i izgubila negde u administraciji, pa je tako op\u0161tina dobila ne\u0161to \u0161to se samo pokloniti mo\u017ee. Dok se u uglednim i bogatim naseljima po Sloveniji toleri\u0161u gusto posejane sve vrste proizvodnji i aktivnosti me\u0111u preduzetnicima neupitne etni\u010dke pripadnosti, Romima se ne sme dozvoliti da obavljaju one koje su sami izabrali: tzv. ekolo\u0161ki argument je dosada najperverzniji u seriji gluposti i zlo\u010dina protiv dru\u0161tva, koji se protive Isusu i Ustavu. Me\u0111u susedima u Ma\u0111arskoj Jobik je prevazi\u0161ao eko-argument koji se odnosi na ne\u017eive predmete, i sistematizovao i omasovio pojedina\u010dne primere. Takav usamljeni primer je recimo bilo ubacivanje bombe u romsku ku\u0107u pre nekoliko godina u Sloveniji: majka i k\u0107erka su umrle, vinovnici jo\u0161 nisu ka\u017enjeni.<\/p>\n<p>Najzad, zid: u selu Grahovu u centralnoj Sloveniji je podignut spomenik domobranima \u2013 \u017ertvama partizanskog napada na njihovu stanicu. U selu ve\u0107 postoje tri spomenika, dva partizanima i jedan domobranima, ovaj, najve\u0107i, treba da terminalno potvrdi pobedu kvislinga u II svetskom ratu u Sloveniji. U op\u0161tini \u201cnisu nadle\u017eni\u201d, komad zemlje je neko plemenito ustupio za izgradnju spomenika koji zaklanja partizanski: zgodan primer kako se na osnovu nekretninskih odnosa mo\u017ee poku\u0161ati zastrti istorija. Stari i veoma skromni spomenik, koji svedo\u010di o postavljanju Slovenije na pravu stranu u najve\u0107em i najstra\u0161nijem ratu do sada, zaklanja novi, pretenciozan, prevelik, sa tekstom koji vre\u0111a ne samo istoriju, nego i ukus. Ko \u017eeli da \u017ertve sa druge strane tog rata postavi kao zid protiv istine, po\u0161tuje ih najmanje od svih. Neko se od zastupnika betonskih zidova za istinu pojavio i sa uvredljivom idejom da zid zapravo \u201cotvara dijalog\u201d: nesumnjivo, dijalog koji je ina\u010de bio potpuno nepotreban. Uz minimalno po\u0161tovanje Isusovih zahteva i ustavnih normi, ovakva konfrontacija bi bila izbegnuta. Ali ona je tra\u017eena\u2026<\/p>\n<p>Pretprazni\u010dno ili ne, gra\u0111ani Slovenije masovno napu\u0161taju ovu zemlju, izlo\u017eeni statisti\u010dkoj kombinatorici, zamerkama, nepromi\u0161ljenim primedbama i nepopustljivoj politici kojoj su prodaja i masovno osiroma\u0161enje neuporedivo va\u017eniji od zapo\u0161ljavanja. Daleko sam od naivnog mi\u0161ljenja da zapo\u0161ljavanje re\u0161ava socijalne probleme \u2013 mo\u017eda ih poja\u010dava, jer \u017eiveti sa platom ispod minimuma uni\u0161tava i pojedinca i dru\u0161tvo. Ali naprosto misliti o zapo\u0161ljavanju, pa se odlu\u010diti za UTD (univerzalni li\u010dni dohodak) kao jedno od ubedljivih re\u0161enja, pa pozvati stru\u010dnjake da se suo\u010de sa bankarsko-parlamentarnim zabavi\u0161tem i pedago\u0161ki proverenim metodama smire male slinavce i nau\u010de ih da se igraju pod nadzorom, pa kona\u010dno olju\u0161titi javni jezik od naslaga la\u017ei i manipulacija koje se u\u010de u novim naukama \u2013 ne bi li takav preokret mnoge zaustavio u pakovanju kofera?<\/p>\n<p>U duhu popularne kulture zavere, koja je u velikoj meri obele\u017eila te\u017eak put nau\u010dnih otkri\u0107a oko klju\u010dnih pojmova upisanih u mo\u0107 (recimo Isusova \u017eena), bila bih sklona da otkrijem jo\u0161 jednu: neko sa ogromnom mo\u0107i i sredstvima koja ina\u010de pripadaju gra\u0111anima radi na tome da omrznemo zemlju u kojoj \u017eivimo. Prisilni patriotizam je isto deo toga, ne zavaravajte se. Deo toga je i ozbiljan nedostatak ventila koji bi pomogli da se o svemu tome izra\u017eavamo veselo i slobodno. A najva\u017eniji deo toga su beskona\u010dno nanovo izmi\u0161ljane mere da se spre\u010di, zaplete, uspori i kona\u010dno zaustavi svaki napor da se radi u korist korisnika politike. Nije neverovatno, naprotiv sasvim je jasno da se politika evropski poslu\u0161ne Slovenije i same gazdarice, evropske administracije, danas odvija izrazito agresivno protiv svih manjina, ali i protiv ve\u0107ine gra\u0111ana Evrope. Gra\u0111ani Evrope nisu slepa i izgladnela ve\u0107ina koja ho\u0107e i jedva \u010deka da nasedne, kao \u0161to je to bila ve\u0107ina gra\u0111ana Nema\u010dke u ranim tridesetim godinama pro\u0161log veka; manjine su, nasuprot tome, u celini sa\u010duvale svoju sposobnost \u010ditanja dru\u0161tvenih procesa. Pa gde je onda problem, i za\u0161to eksploatisani i poni\u017eeni, a ve\u0107inski misle\u0107i gra\u0111ani Evrope ne spre\u010de, po svaku cenu, rast zaslepljenih koji bi im svima mogao do\u0107i glave? To, na\u017ealost, ne mogu preko njima dostupnog evropskog aparata upravljanja.<\/p>\n<p>Ostaje, mo\u017eda, prazni\u010dna preporuka. U ime Isusa i Ustava, mislite, mislite i mislite kako da uni\u0161tite \u017eari\u0161te opasnosti, mr\u017enju i ravnodu\u0161nost zajedno.<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/pescanik.net\/2014\/04\/isusova-zena-i-druge-praznicne-price\/\" target=\"_blank\">Pe\u0161\u010danik.net<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>U ime Isusa i Ustava, mislite, mislite i mislite kako da uni\u0161tite \u017eari\u0161te opasnosti, mr\u017enju i ravnodu\u0161nost zajedno. <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-143779","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/143779","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=143779"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/143779\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=143779"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=143779"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=143779"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}