{"id":143651,"date":"2014-04-18T09:22:40","date_gmt":"2014-04-18T07:22:40","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=143651"},"modified":"2014-04-18T09:22:40","modified_gmt":"2014-04-18T07:22:40","slug":"zeleni-protiv-neoliberalne-europe","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2014\/04\/18\/zeleni-protiv-neoliberalne-europe\/","title":{"rendered":"Zeleni protiv neoliberalne Europe"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Autor: Hrvoje \u0160imi\u010devi\u0107\u00a0<\/strong><\/p>\n

Krajem sije\u010dnja 2014. Europska stranka Zelenih birala je kandidate koji \u0107e ih predvoditi u kampanji za svibanjske izbore za Europski parlament. Glasovanje je bilo organizirano na Internetu i u njega su se mogli uklju\u010diti svi simpatizeri zelene politi\u010dke opcije. Na koncu su odabrani Francuz Jose Bove i Ska Keller, 32-godi\u0161nja Njemica koja je u pro\u0161li saziv Europskog parlamenta u\u0161la sa svega 27 godina. Ska Keller, punim imenom Franziska Maria Keller, ro\u0111ena je 1981. godine u Gubenu, tada\u0161njoj Isto\u010dnoj Njema\u010dkoj. Od 2002. \u010dlanica je njema\u010dke stranke “Savez90\/Zeleni”, a pored pitanja za\u0161tite okoli\u0161a, glavne preokupacije su joj imigrantska politika i ljudska prava te nezaposlenost mladih. S obzirom na nova pravila igre, postoji teoretska mogu\u0107nost da mlada politi\u010darka postane predsjednica Europske komisije, budu\u0107i da bi strana\u010dka grupa s najvi\u0161e mjesta u Europskom parlamentu mogla imati pravo na \u010delno mjesto u Komisiji. Premda Zeleni nemaju prevelika o\u010dekivanja od ove konkretne pozicije, svjesni su da je to izvrsna prilika da se u kampanji na znatno \u0161iroj platformi promi\u010du njihove politi\u010dke ideje. Upravo je stoga o brojnim goru\u0107im pitanjima s kojima se suo\u010dava EU “H-Alter” razgovarao sa Ska Keller, koja je pro\u0161li vikend u Zagrebu pru\u017eila podr\u0161ku kandidatima “OraH-a”, nove politi\u010dke uzdanice europskih Zelenih.<\/p>\n

\u0160to Zeleni o\u010dekuju od izbora za Europski parlament? Na pro\u0161lim izborima osvojili ste sedam posto mjesta u parlamentu, recentne ankete daju vam ne\u0161to manji postotak od ovog.<\/em><\/p>\n

Nadamo se odr\u017eati postoje\u0107u snagu u Europskom parlamentu ali i pove\u0107ati raznolikost, prvenstveno preko stranaka zemalja \u010dlanica koje dosad nisu imale zelene politi\u010dare u Strasbourgu. Tu prvenstveno mislim na va\u0161u, hrvatsku, stranku ORaH, zatim stranke iz Irske i \u010ce\u0161ke. Tu su velike \u0161anse za prolaz Zelenih. Nadamo se, tako\u0111er, i pove\u0107anju \u010dlanstva iz zemalja gdje su Zeleni ve\u0107 otprije davali zastupnike u Europski parlament. Sve u svemu, uo\u010di izbora smo poprili\u010dno optimisti\u010dni.<\/p>\n

Koje su, po va\u0161em mi\u0161ljenju, teme na kojima su Zeleni polu\u010dili najve\u0107e uspjehe u minulom mandatu?<\/em><\/p>\n

Jedan od najve\u0107ih uspjeha Zelenih svakako je Direktiva o energetskoj u\u010dinkovitosti, kojom se postiglo u\u010dinkovitije iskori\u0161tavanje energije u svakodnevnom \u017eivotu, ali i u tehnologiji koja je industriji i tijelima javne vlasti omogu\u0107ila bolje i jeftinije upravljanje potro\u0161njom energije. Tako\u0111er smo poprili\u010dno utjecali na reformu zajedni\u010dke ribarske politike, koja je sada znatno prilago\u0111enija odr\u017eivom razvoju, ali i znatno po\u0161tenija prema zemljama u razvoju, na koje je poprili\u010dno negativno utjecala dosada\u0161nja politika. Zeleni su tako\u0111er na europskoj razini tra\u017eili i izvojevali mjere “Garancije za mlade” za rje\u0161avanje enormnog problema nezaposlenosti mladih. Mjere dodu\u0161e nisu implementirane onako kao \u0161to smo \u017eeljeli, a i poprili\u010dno se malo financija izdvaja za njih, ali sama ideja je velik uspjeh. Treba dakako spomenuti \u010dinjenicu da smo sprije\u010dili ACTA-u, kontroverzni antipiratski sporazum…<\/p>\n

Nedavno ste kazali kako \u0107e gra\u0111ani na ovim izborima odrediti budu\u0107nost i sudbinu EU. Koji su klju\u010dni problemi s dana\u0161njom Unijom i je li problem postala sama Unija?<\/em><\/p>\n

Puno stvari je krivo na razini EU-a, kao \u0161to je, uostalom puno stvari pogre\u0161no na nacionalnim razinama. Razlog je u tome \u0161to je na vlasti pogre\u0161na politi\u010dka ve\u0107ina. Imamo konzervativnu ve\u0107inu s neoliberalnom agendom ili \u0161iroku koaliciju koja nas, pokazale su ove krizne godine, ne vodi nikamo. Razine odlu\u010divanja ovdje, dakle, nisu u pitanju. Problem je u dominantnim politi\u010dkim elitama koje odlu\u010duju o budu\u0107em smjeru EU. Na\u0161i politi\u010dki programi idu u smjeru promjene na\u010dina na koji trenutno funkcionira EU.<\/p>\n

Mislite na program Green New Deal?<\/em><\/p>\n

Da. Rije\u010d je o skupu politika u kojem su objedinjeni socijalni aspekti, odr\u017eivi gospodarski razvoj i za\u0161tita okoli\u0161a, jer se neizostavno ispreple\u0107u. Ve\u0107i dio socijalne isklju\u010denosti u isto vrijeme je i okoli\u0161na isklju\u010denost. Svjetska zdravstvena organizacija objavila je kako svake godine umre 7 milijuna ljudi zbog zaga\u0111enja zraka. To su siroma\u0161ni ljudi koji \u017eive u zaga\u0111enim podru\u010djima svijeta. Socijalna i okoli\u0161na pitanja komplementarna su i u slu\u010daju cijene energenata, ali i cijeni hrane. Green New Deal radi upravo na strategiji socijalnog pobolj\u0161anja \u017eivota zajednice. \u017delimo li ekonomiju koja radi u interesu cjelokupne zajednice, ona mora biti odr\u017eiva u svim aspektima, ponajprije u stvaranju dugoro\u010dnih poslova, od kojih se mo\u017ee dostojanstveno \u017eivjeti, bez eksploatacije radnika. Kako bi do\u0161li do toga, potrebna je transformacija u zelenu ekonomiju, kroz pove\u0107anje ulaganja u obnovljive izvore i energetsku u\u010dinkovitost. Na taj bi na\u010din smanjili i kori\u0161tenje fosilnih goriva te zaga\u0111enje zraka, stvaraju\u0107i odr\u017eivu ekonomiju i nova radna mjesta. To osim obnovljivih izvora energije uklju\u010duje i ulaganje u obrazovanje i zdravstvenu za\u0161titu.<\/p>\n

Postoje li projekcije o radnim mjestima koja bi se otvorila kroz sljede\u0107ih pet do deset godina ovakvim programima?<\/em><\/p>\n

Te\u0161ko je raditi takve procjene, ali treba napomenuti kako je Me\u0111unarodna radni\u010dka organizacija procijenila da je rije\u010d o nekoliko milijuna radnih mjesta u zelenom sektoru.<\/p>\n

Kako gledate na ovakve projekcije u kontekstu recentih strategija izglasanih u Europskom parlamentu, prvenstveno Unijine strategije borbe protiv klimatskih promjena do 2030. godina? Oni, primjerice, predla\u017eu 40 posto smanjenja emisije stakleni\u010dkih plinova ispod razine 1991., vi se zala\u017eete za znatno ve\u0107i postotak..<\/em><\/p>\n

Mi tu Komisijinu strategiju nazivamo “dozvola za zaga\u0111enje”, jer je katastrofalna Rije\u010d je o kratkovidnim potezima bez oslanjanja na obnovljive izvore. Postavljeni ciljevi posljedica su lobiranja dr\u017eava \u010dlanica koje najvi\u0161e ovise o industriji zasnovanoj na fosilnim gorivima i, dakako, rezultat pritiska industrijskog lobija. Njema\u010dka, zemlja koja je nekad bila predvodnik kada je rije\u010d o ekolo\u0161koj osvije\u0161tenosti, sve intenzivnije isklju\u010duje tvrtke iz financijskih izdataka za obnovljive izvore energije, pa se teret prebacuje s korporacija na porezne obveznike. To nije po\u0161teno, ali se protivi i bilo kojim ciljevima protiv klimatskih promjena.<\/p>\n

Krajem pro\u0161le godine usvojena je i Zajedni\u010dka poljoprivredna politika. \u0160to su gra\u0111ani EU dobili ovom strategijom?<\/em><\/p>\n

Rije\u010d je o jednako katastrofalnoj strategiji. Komisija je inicijalno predlo\u017eila ne\u0161to zeleniji smjer poljoprivredne politike, \u0161to je bio dobar po\u010detak. No, onda je i to u potpunosti maknuto iz strategije zbog pojedinih zemalja \u010dlanica, lobija i konzervativaca u Europskom parlamentu. Na\u0161 je plan predvi\u0111ao stvaranje novih poslova u poljoprivredi uz o\u010duvanje okoli\u0161a. Sve je to propalo jer je fokus bio na o\u010duvanju \u201ekompetitivnosti” pojloprivrede, \u0161to zna\u010di da je nova Zajedni\u010dka poljoprivredna politika gotovo preslika one stare, u kojoj profitiraju veliki proizvo\u0111a\u010di, nau\u0161trb malih poljoprivrednika.<\/p>\n

I ovdje je dakle trijumfiralo tr\u017ei\u0161te naspram gra\u0111anskih interesa. \u0160to, realno, mo\u017ee EU u\u010diniti u sljede\u0107eg sazivu Parlamenta na drugim razinama odlu\u010divanja kada je rije\u010d o \u017eivotima prosje\u010dnih gra\u0111ana u zemljama \u010dlanicama? Uzmimo za primjer socijalni aspekt.<\/em><\/p>\n

Zasad malo ili ni\u0161ta. Problem je, naime, u tome \u0161to se socijalna prava i dalje rje\u0161avaju samo na razini nacionalnih dr\u017eava. Nu\u017eno je dugoro\u010dne socijalne ciljeve postaviti na nadnacionalnoj razini, u cijeloj Europi, gdje se zasad dominantno donose ciljevi o kompetitivnosti. To nije lagan zadatak jer zna\u010di redefiniranje same Europske unije, ali je svakako vrijeme da to u\u010dinimo. Najprije moramo shvatiti da je neodr\u017eivo imati ekonomsku bez socijalne unije.<\/p>\n

Umjesto socijalne pravednosti, Unija iz pozicije najja\u010dih stranaka i dalje nudi mjere Troikine \u0161tednje. Kakva je va\u0161a pozicija o ovakvim politikama?<\/em><\/p>\n

Mislim da je jasno dokazano kako nas te mjere guraju jo\u0161 dublje u krizu i stvaraju siroma\u0161tvo u Europi. Na na\u0161u inicijativu, Parlament je glasao o rezoluciji u kojoj smo tra\u017eili istragu o kr\u0161enju ljudskih prava od strane Troike u Gr\u010dkoj. Jasno je da su ta prava kr\u0161ena politikama \u0161tednje i da su ljudi gurnuti u siroma\u0161tvo. U Gr\u010dkoj je \u010dak stopa smrtnosti pove\u0107ana od uvo\u0111enja restriktivnih mjera Troike. Ne mo\u017ee se samo kazati da treba smanjiti deficit i da zato trebamo rezove. Mo\u017ee se, dakako, razmatrati reforma prihoda, ali u isto vrijeme treba razgovarati o, primjerice, oporezivanju bogata\u0161a i sli\u010dnih politika na razini EU. Nedopustivo je da se re\u017eu pla\u0107e u\u010ditelja i drugih radnika, a da bogati ostaju neokrznuti. To je socijalna nejednakost i nepravda koju su mjere \u0161tednje dodatno pogor\u0161ale. Dugoro\u010dne posljedice se odnose na mla\u0111e generacije, koje su po\u010dele raditi za malo ili ni\u0161ta, a stvari mogu biti jo\u0161 gore. I\u0161\u010dezava, dakle i nada u bolje sutra jer s dana\u0161njeg gledi\u0161ta ne postoje neke naro\u010dite perspektive za mla\u0111e generacije. Kad imate vi\u0161e od 60 posto mladih koji su nezaposleni, kao u \u0160panjolskoj, kakva o\u010dekivanja mo\u017eete imati od postoje\u0107e politike?<\/p>\n

Sla\u017eete li se s konstatacijom pojedinih analiti\u010dara kako je rije\u010d o barem jednoj nepovratno izgubljenoj generaciji, li\u0161enoj ikakve perspektive?<\/em><\/p>\n

To je jedan od goru\u0107ih pitanja u dana\u0161njoj Europi, koji bi trebao biti prioritet u dono\u0161enju budu\u0107ih odluka u EU. Naravno, da bismo rije\u0161ili ovaj problem, potrebno je rje\u0161avati cjelokupne ekonomske probleme, uzroke koji su doveli do ovakvih simptoma. Moramo reformirati cjelokupnu ekonomiju tako \u0161to \u0107emo rje\u0161avati socijalnu nejednakost. Veliki problem le\u017ei i u \u010dinjenici da mladi ljudi nemaju sna\u017ean politi\u010dki glas, niti ih politi\u010dke stranke gledaju kao potencijalne bira\u010de, zbog \u010dega politi\u010dare i nije briga za njih, pored grupa koje redovno glasaju.<\/p>\n

Njihov glas se jednostavno ne \u010duje. Stoga smatram da bi mladi ljudi trebali iza\u0107i na ulice i glasno zahtijevati promjene.<\/p>\n

Izborna realnost je da \u0107e vjerojatno opet do\u0107i do zamjene mjesta izme\u0111u socijaldemokrata i konzervativaca. Mo\u017eemo li, stoga, o\u010dekivati neke promjene s obzirom na ovu neminovnost?<\/em><\/p>\n

Tu su zato izbori, na kojima gra\u0111ani mogu odlu\u010diti \u017eele li vi\u0161e \u0161tednje, manje \u0161tednje ili potpuno odbacivanje politika \u0161tednje. Zato su ovi izbori od klju\u010dnog zna\u010daja. \u010cak i uz izborne rezultate manjih stranaka, mogu\u0107e je utjecati na politiku EU-a. Uz to je, dakako, nu\u017ean i pritisak javnosti na donositelje odluka, kao protute\u017ea sna\u017enom industrijskom lobiju.<\/p>\n

Kada je rije\u010d o poslovnom lobiju u odnosu na onaj gra\u0111anski, poraz ovih potonjih zasad je posebno evidentan u slu\u010daju pregovora oko slobodne trgovinske zone izme\u0111u SAD-a i EU. O \u010demu je tu rije\u010d?<\/em><\/p>\n

Rije\u010d je o sporazumu koji je opasan na vi\u0161e razina. Europska komisija pregovara o ovom trgovinskom sporazumu temeljem mandata dr\u017eava \u010dlanica, ali bez ikakvog uklju\u010denja javnosti. \u010cak i Parlament zna malo ili ni\u0161ta o pregovorima, jer nemamo nikakav pristup dokumentima i sadr\u017eaju pregovora. Poznato nam je, me\u0111utim, kako SAD \u017eeli dobiti pristup poljoprivrednom tr\u017ei\u0161tu u EU, koji je dosad bio poprili\u010dno zatvoren, zbog puno ve\u0107ih standarda o za\u0161titi okoli\u0161a i potro\u0161a\u010da te sigurnosti hrane. Da bi SAD dobio pristup na\u0161em poljoprivrednom tr\u017ei\u0161tu, mi \u0107emo morati sniziti spomenute standarde, \u0161to u ra\u010dunicu uklju\u010duje mogu\u0107nost uvoza GMO prehrane u Europi, razne pesticide koji se ovdje trenutno ne koriste i tomu sli\u010dno.<\/p>\n

Problem je i u povijesno nezapam\u0107enoj za\u0161titi korporacija nau\u0161trb javnog interesa…<\/em><\/p>\n

Europska komisija fakti\u010dki \u017eeli dopustiti investitorima da tu\u017ee dr\u017eave \u010dlanice i EU na me\u0111unarodnoj arbitra\u017enoj komisiji, koja nije sudska instanca u onom smislu kakav poznajemo. Investitori bi, primjerice, mogli tu\u017eiti dr\u017eave ukoliko dr\u017ee da zakoni o za\u0161titi okoli\u0161a i zdravlja nisu u interesu njihovog poslovanja.<\/p>\n

Postoje li takvi primjeri u praksi?<\/em><\/p>\n

Jedna \u0161vedska kompanija tu\u017eila je Njema\u010dku jer je tamo\u0161nji parlament odlu\u010dio ukinuti kori\u0161tenje nuklearne energije. Ova tvrtka je podnijela tu\u017ebu, tra\u017ee\u0107i od Njema\u010dke 3,7 milijardi eura, jer je ulagala u nuklearnu energiju. Presudi li ovaj “sud” u korist investitora, to \u0107e morati platiti porezni obveznici. Phillip Morris je tu\u017eio Urugvaj zbog pove\u0107anja oznaka upozorenja na kutijama. Kompanije ne bi smjele imati mo\u0107 tu\u017eiti demokratski odabrane vlade koje donose zakone u svojim dr\u017eavama, i to posredstvom nedemokratskih i netransparentnih arbitra\u017enih sudova. Treba spomenuti kako se ove opcije obnose samo na strane kompanije, dok mati\u010dne nemaju ovu mogu\u0107nost.<\/p>\n

Vi ste, primjerice, \u010dlanica trgovinskog odbora u Parlamentu. Kako je onda, u kontekstu svega navedenog, mogu\u0107e da ni zastupnici u Europskom parlamentu nemaju pristup pregovorima?<\/em><\/p>\n

Isto pitanje smo nebrojeno puta postavili Komisiji. To je pitanje posebno va\u017eno, znamo li da \u0107e Europski parlament na koncu prihvatiti ili odbaciti ovaj ugovor. Ako nemamo pristup sadr\u017eaju pregovora, kako \u0107emo uop\u0107e donijeti odluku? Komisija je, uostalom, trebala u\u010diti iz pro\u0161lih pogre\u0161aka. Iza zatvorenih vrata su poku\u0161ali provu\u0107i ACTA-u, koja je propala. Javnost bi morala biti uklju\u010dena budu\u0107i da bi ovo moglo imati enorman utjecaj na na\u0161e \u017eivote. Ovo je, u najkra\u0107em, veliki problem za demokraciju.<\/p>\n

Tko se na\u010delno zala\u017ee za ovaj sporazum u Europskom parlamentu?<\/em><\/p>\n

Konzervativci i liberali ga u potpunosti podr\u017eavaju. Socijaldemokrati su socijaldemokrati: kriti\u010dni su prema sporazumu, ali su dosad uvijek glasovali za trgovinske sporazume, tako da ne o\u010dekujem neko njihovo kona\u010dno protivljenje. Zeleni su zapravo najve\u0107i protivnici ovog sporazuma; borimo se protiv njega u Parlamentu i izvan njega, uz, dakako suradnju s civilnim dru\u0161tvom i aktivistima. Ljevica je tako\u0111er protiv.<\/p>\n

Va\u0161 protukandiat, socijaldemokrat Martin Schulz, ima velike \u0161anse da postane predsjednik Europske komisije. Za njega se tvrdi da tako\u0111er podr\u017eava ovakav sporazum. Ho\u0107e li ga Zeleni, bude li na koncu potrebno, podr\u017eati s obzirom na ovu \u010dinjenicu?<\/em><\/p>\n

Schulz je javno podr\u017eao sporazum. \u017deli li na\u0161u podr\u0161ku, morat \u0107e odgovoriti na pitanje \u0161to \u0107e to\u010dno promijeniti postane li predsjednik Komisije.<\/p>\n

Kako gledate na sve ve\u0107u popularnost desnih radikala? Koliko je ovaj trend opasan i zna\u010di li njihov dolazak na europsku razinu mogu\u0107nost poku\u0161aja normalizacije neofa\u0161isti\u010dkog diskursa?<\/em><\/p>\n

Mislim da su jako opasni. Rije\u010d je o grupacijama koje napadaju prava imigranata, Roma, \u017eena, manjina ali i samu demokraciju. To je ve\u0107 problem, a postat \u0107e jo\u0161 ve\u0107i. Jedan od najve\u0107ih problema je u tome \u0161to njihov sloganski diskurs preuzimaju \u010dlanovi desnih, manje radikalnih grupacija, \u010dak i desni centristi, upravo na taj na\u010din normaliziraju\u0107i govor mr\u017enje. Opasnost le\u017ei u \u010dinjenici da bi se desne opcije iz centra mogle pomjeriti jo\u0161 vi\u0161e prema desnici.<\/p>\n

Izbjegli\u010dka i imigrantska politika je bila jedna od va\u0161ih glavnih preokupacija minulih pet godina. Je li EU u potpunosti podbacila kada je rije\u010d o izbjeglicama i tra\u017eiteljima azila?<\/em><\/p>\n

Apsolutno. Brojni ljudi umiru na obalama Europe. Azilna politika EU gura probleme ju\u017enim zemljama, dok ostale zemlje okre\u0107u pogled, \u0161to je neodr\u017eiva situacija. Nemamo, tako\u0111er, nikakvi legalni pristup sustavu azila. Nemamo ni legalni na\u010din migracija, \u0161to zna\u010di da su ljudi prisiljeni na neregularne poku\u0161aje dolaska u Europu. Pritom ne poma\u017ee podizanje jo\u0161 vi\u0161ih ograda ili vi\u0161e vojnika na granici. Potrebno je dakle otvoriti legalne putove za azil. EU bi tako\u0111er trebala utjecati na razloge migracija, poput zaustavljanja izvoza oru\u017eja ili provo\u0111enje poljoprivrednih i trgovinskih politika koje ne \u0161tete zemljama u razvoju.<\/p>\n

Koliko odma\u017ee \u010dinjenica da se pitanje izbjeglica gleda kroz prizmu za\u0161tite granica, odnosno sa sigurnosnog, a ne humanitarnog aspekta?<\/em><\/p>\n

Sigurnosni diskurs postoji ve\u0107 du\u017ee vrijeme, ali je nanovo poja\u010dan za vrijeme Arapskog prolje\u0107a i priljeva izbjeglica. Trenutno imamo ogromne baze podataka o izbjeglicama, bespilotne letjelice i satelite koji ih prate, sigurnosni program Eurosur… Imamo, ukratko, ogromni nadzorni program koji slu\u017ei za borbu protiv migranata. Rije\u010d je, da posjetim, o Uniji koja je dobila Nobelovu nagradu za mir, a kojoj se na obali utapa stotine nevinih civila.<\/p>\n

Kako gledate na ukrajinsku krizu? Je li ovo jo\u0161 jedan akutni primjer na kojem Zeleni mogu pokazati nu\u017enost okretanju alternativnim izvorima energije, s obzirom na pogubnu ovisnost Europe o fosilnim gorivima, \u0161to dovodi do nove politi\u010dke krize?<\/em><\/p>\n

Apsolutno. Ovdje se opet otvara pitanje europske ovisnosti o ruskoj nafti i plinu. Ovo je jo\u0161 jedna potvrda na\u0161e teze o potrebi decentralizirane energetske proizvodnje iz obnovljivih izvora, \u0161to smanjuje ovisnost Europe o vanjskih izvorima i daje joj ve\u0107u energetsku neovisnost.<\/p>\n

Bilo je dosta reakcija na hladnoratovsku izjavu Manuela Barrosa, o tome da gra\u0111ani Ukrajine moraju odlu\u010diti izme\u0111u Rusije i EU. Je li ovakva retorika opasna?<\/em><\/p>\n

Mislim da ne smijemo poticati retoriku koja stvara binarne podjele na dva bloka, odnosno na Zapad i Istok, preko svo\u0111enja izbora na ili-ili opcije. To je tako\u0111er dio problema. \u010cinjenica je da moramo pokazati jasne stavove prema ruskom pona\u0161anju u slu\u010daju Krima, \u0161to bi trebalo biti neprihvatljivo na me\u0111unarodnoj razini, ali bismo u isto vrijeme trebali prona\u0107i mirno rje\u0161enje ove situacije. Hladnoratovska retorika tu ne poma\u017ee.<\/p>\n

Prema dosada\u0161njim analizama, postoji velika opasnost izrazito male izlaznosti na izbore. Kako mobilizirati bira\u010de da iza\u0111u na ove izbore, bez obzira za koju politi\u010dku opciju na koncu glasali?<\/em><\/p>\n

Mnogo toga je na kocki. Bira\u010di \u0107e odlu\u010diti o tome \u017eele li ili ne \u017eele mjere \u0161tednje, vi\u0161e ili manje odr\u017eive ekonomije i socijalne pravde, o tome \u017eelimo li politike koje su u interesu gra\u0111ana ili u interesu velikih biznisa i bankara. Tako\u0111er \u0107emo odlu\u010divati o tome \u017eelimo li jo\u0161 ve\u0107e ograde na vanjskim granicama, ili \u017eelimo migracijsku politiku koja se temelji na ljudskim pravima. Odabirat \u0107emo transparentne institucije ili one koje skrivaju klju\u010dne pregovore od javnosti, jo\u0161 radikalniju desnicu ili spre\u010davanje njihovog \u0161irenja na razini EU. Pritom je izrazito bitno da stranke iskomuniciraju razlike izme\u0111u politi\u010dkih opcija.<\/p>\n

H-alter<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ska Keller: \u017delimo li ekonomiju koja radi u interesu cjelokupne zajednice, ona mora biti odr\u017eiva u svim aspektima, ponajprije u stvaranju dugoro\u010dnih poslova, od kojih se mo\u017ee dostojanstveno \u017eivjeti, bez eksploatacije radnika<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-143651","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/143651","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=143651"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/143651\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=143651"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=143651"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=143651"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}