{"id":143100,"date":"2014-04-12T07:57:31","date_gmt":"2014-04-12T05:57:31","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=143100"},"modified":"2014-04-12T00:06:28","modified_gmt":"2014-04-11T22:06:28","slug":"od-cega-smo-napravljeni","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2014\/04\/12\/od-cega-smo-napravljeni\/","title":{"rendered":"Od \u010dega smo napravljeni?"},"content":{"rendered":"<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2014\/04\/ljudsko-tijelo.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-medium wp-image-143101\" title=\"ljudsko tijelo\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2014\/04\/ljudsko-tijelo-300x200.jpg\" alt=\"\" width=\"300\" height=\"200\" \/><\/a>Ljudsko tijelo ima 206 kostiju, ne ra\u010dunaju\u0107i brojne male i srasle. Njihova te\u017eina \u010dini od 12% do 20% te\u017eine tijela. Makar polovina te\u017eine ljudskih kostiju otpada na vodu i te\u010dnosti, te se ka\u017ee da da su suve kosti te\u0161ke samo 6-7% te\u017eine tijela.<\/p>\n<p>Tijelo odraslog mu\u0161karca sadr\u017ei pribli\u017eno 57% vode, ali ako gledamo po te\u017eini, vodonika ima svega 11%, dok ako gledamo uzajamni odnos atoma u vodi, vodonikovih atoma ima ukupno 67%. Na taj na\u010din, najve\u0107i dio te\u017eine (mase) ljudskog tijela dolazi od kiseonika, ali najve\u0107i broj atoma u tijelu su vodonikovi.<\/p>\n<p>Ako gledamo prema vrsti \u0107elija, na\u0161e tijelo sadr\u017ei stotine razli\u010ditih vrsta \u0107elija, ali zanimljivo je da najve\u0107i broj \u0107elija u ljudskom tijelu (mada ne i te\u017einski najvi\u0161e) ne \u010dine ljudske \u0107elije, ve\u0107 \u0107elije razli\u010ditih bakterija koje normalno (simbiotski) \u017eive u na\u0161em probavnom traktu i poma\u017eu nam da varenjem nama nesvarljivih materija dolazimo do energije.<\/p>\n<p>Skoro 99% prosje\u010dnog ljudskog tijela \u010dini samo \u0161est hemijskih elemenata: kiseonik, ugljenik, vodonik, azot, kalcijum i fosfor. Samo oko 0,71% (te\u017einski, to je oko pola kg) sa\u010dinjeno je od sljede\u0107ih pet elemenata: sumpora, kalijuma, natrijuma, hlora i magnezijuma. Svi navedeni elementi su neophodni za \u017eivot. Ostali elementi se nalaze u tragovima i za vi\u0161e od njih deset se smatra da su neophodni za \u017eivotne funkcije ili da igraju bitnu ulogu u odr\u017eavanju dobrog zdravlja.<\/p>\n<p>Zanimljivo je da je i u kosmosu odnos elemenata sli\u010dan.<\/p>\n<p>Tijelo prosje\u010dog stanovnika tre\u0107eg kamena od Sunca sadr\u017ei pribli\u017eno 7 \u00d7 1027 atoma (7.000.000.000.000.000.000.000.000.000), koji predstavljaju tragove najmanje 60 hemijskih elemenata. Savremena medicina i fiziologija smatra da oko 25 od tih elemenata igraju neku od aktivnih uloga u \u017eivotu i zdravlju ljudi.<\/p>\n<p>Svi elementi potrebni za \u017eivot \u010dovjeka relativno su uobi\u010dajeni u Zemljinoj kori, a oni naj\u010de\u0161\u0107i su vrlo neophodni za na\u0161e funkcionisanje. Jedini izuzetak je aluminijum, koji iako je tre\u0107i elemenat u Zemljinoj kori, nije bitan za rad \u017eivih \u0107elija. Me\u0111utim, u ve\u0107im koli\u010dinama \u0161tetan je po na\u0161e zdravlje.<\/p>\n<p>Ovo su izvodi iz teksta <a href=\"http:\/\/www.astronomija.co.rs\/ivot\/8739-od-ega-se-sastoji-nae-telo.html\" target=\"_blank\">\u201cOd \u010dega se sastoji na\u0161e telo?<\/a>\u201d, objavljenog na Astronomija.co.rs<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Skoro 99% prosje\u010dnog ljudskog tijela \u010dini samo \u0161est hemijskih elemenata: kiseonik, ugljenik, vodonik, azot, kalcijum i fosfor.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-143100","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/143100","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=143100"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/143100\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=143100"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=143100"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=143100"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}