Kad malo razmislim pojam da je Balkan \u201ebure baruta\u201c, ba\u0161 kao i \u201ebalkanizacija\u201c, \u0161to u mnogim svjetskim rje\u010dnicima danas iskori\u0161teno za opis razdiobe, bilo mirnim, a posebno ratnim putem, poti\u010du tek iz 90-ih. Sa pravom, re\u0107i \u0107e mnogi mada se kroz istoriju i ne mo\u017ee re\u0107i da je Balkanom raslo hiljadu cvjetova. Stoga, oprostite ako grije\u0161im. Otuda negdje poti\u010de i ona da je Prvi svjetski rat zapo\u010det ba\u0161 na Balkanu, u Sarajevu kad je jedan hitac pogodio austrijskog vojvodu, a drugi njegovu suprugu.<\/p>\n
U \u0161kolama to nismo u\u010dili. Taj hitac bio je povod. Onda\u0161njem umu bilo je te\u0161ko razlu\u010diti u \u010demu je razlika izme\u0111u razloga i povoda i za\u0161to ba\u0161 to nije po\u010detak rata koji je okarakteriziran kao velika klanica. Kasnije smo shvatili, ali bilo je prekasno.<\/p>\n
Gavrilo Princip. Svatko ima pravo na svoje mi\u0161ljenje o ovom mladi\u0107u, mada tu treba biti oprezan jer, ne zaboravimo, svatko ima mi\u0161ljenje, ba\u0161 kao i guzicu, pardon, stra\u017enjicu.<\/p>\n
Heroj, terorista, naivko kojeg su iskoristili za svoje mra\u010dne ciljeve…Njemu, a i drugim mladobosancima ne mo\u017ee se pore\u0107i, me\u0111utim, energija i \u017eelja za slobodom, makar ona zna\u010dila sopstvenu \u017ertvu. Da je Gavrilo znao kakvi krvavi obra\u010duni su uslijedili mo\u017eda bi se i pokajao, ali tko bi mu bio garant da do istih ne bi do\u0161lo i bez \u201esarajevskog atentata\u201c?<\/p>\n
Tema je svakako za promi\u0161ljanje. Time se predstava \u201eMali mi je ovaj grob\u201c, po tekstu Biljane Srbljanovi\u0107, a koju je re\u017eirao Dino Mustafi\u0107 i koja je premijerno odigrana u beogradskom Bitef teatru, ba\u0161 na dan jo\u0161 jednog atentata, onoga na Zorana \u0110in\u0111i\u0107a, ne bavi, ali bavimo se mi u TV KUPEK-u # 9.<\/p>\n
Razgovarali smo sa Dinom Mustafi\u0107em, dan nakon premijere predstave.<\/p>\n
Priznao nam je da nakon \u010ditanja teksta Biljane Srbljanovi\u0107 nije imao dilemu da li uzeti tekst i izre\u017eirati predstavu. Legao mu je \u201ena prvu\u201c jer je ura\u0111ena sa \u201esvije\u0161\u0107u o odgovornosti teme\u201c u kojoj su on, Biljana Srbljanovi\u0107, ali i \u010ditav tim ljudi koji \u010dine predstavu, iznijeli svoj stav koji, kako Mustafi\u0107 ka\u017ee u TV KUPEK-u # 9, netko mo\u017ee prihvatiti ili ne, mo\u017ee ga i opovrgavati.<\/p>\n
\u201eMi iza nje stojimo i vjerujemo da je to ona perspektiva iz koje treba gledati istorijske doga\u0111aje koji nisu bitni kao rekonstrukcija, neko kao jedan metatekst u kom pronalazimo sebe u sada\u0161njosti\u201c.<\/p>\n
Na kraju predstave \u201eMali mi je ovaj grob\u201c jasno se ka\u017ee da je u ratovima za oslobo\u0111enje i opstanak Jugoslavije stradalo 3,6 miliona ljudi. Da je Gavrilo znao na koji na\u010din se ta ista Jugoslavija raspala, kao i da \u0107e ga sto godina nakon atentata razvla\u010diti i koristiti opet za svoje mra\u010dne ciljeve da li bi povukao obara\u010d?<\/p>\n
Kakvo god mi\u0161ljenje imali o \u201eSarajevskom atentatu\u201c jedno se ne mo\u017ee pore\u0107i. Onda\u0161nja omladina je zarad ideala bila spremna na \u017ertvovanje sopstvenog \u017eivota. Ti ideali nisu bili usmjereni protiv, ve\u0107 su stremili ka slobodi. A nije li ba\u0161 to dugo godina bila odlika omladine? Nije li nepravda morala biti pobije\u0111ena, ne pitav\u0161i za cijenu?<\/p>\n
\u201eTo nedostaje dana\u0161njoj mladoj generaciji. Jedan bespogovorni fanatizam koji je bio spreman \u017ertvovati sopstveni \u017eivot za ideale\u201c, ka\u017ee Mustafi\u0107 u TV KUPEK-u, a to \u0107emo \u010duti i od troje mladih glumaca iz Beograda i Sarajeva. Oni u predstavi glume Gavrila Principa, Nedeljka \u010cabrinovi\u0107a i Ljubicu Ili\u0107, kolateralnu \u017ertvu bombe Nedeljka \u010cabrinovi\u0107a, koja je u ovoj pri\u010di dodata radi dinamike koje samo \u017eensko \u010deljade, a pri tom pametno i odva\u017eno, mo\u017ee unijeti.<\/p>\n
Nakon, evo sto godina, neka nova omladina se u Sarajevu polako budi. U \u010demu je razlika izme\u0111u Gavrilovog povla\u010denja oroza i molotovljevog koktela? Mo\u017eda je spona izme\u0111u njih ja\u010da nego ikada i to ba\u0161 na 100 godina koliko je u me\u0111uvremenu pro\u0161lo.<\/p>\n
Uglavnom, metak koji je tad ispaljen na prestolonaslijednika i dalje luta Balkanom i \u201euvijek poga\u0111a pogre\u0161ne mete, a to nam ne donosi ozbiljan prevrat\u201c, ka\u017ee Mustafi\u0107, a dodat \u0107emo \u201eni boljitak\u201c.<\/p>\n
Te\u0161ko je na\u0107i prostor za dijalog u vremenu retu\u0161irane povijesti koja je danas i ozvani\u010dena, pa se tako Gavrilo Princip i danas koristi u propagandne svrhe istih onih mra\u010dnih ciljeva koji su iskoristili naivnost mladobosanaca. Dino Mustafi\u0107 taj prostor nazali u kazali\u0161tu, ali i u TV KUPEK-u # 9.<\/p>\n
Najve\u0107a vrijednost teksta i predstave je \u0161to je jedna op\u0107a tema koju dijeli \u010ditav svijet spusti na li\u010dni plan, re\u0107i \u0107e Mustafi\u0107. A to je upravo ono odakle svaka pri\u010da i svaka bol po\u010dinje. Prvo smo jedinke, mo\u017eda i individualci koji izgube svoju vrijednost onog trenutka kad krenemo u svrstavanja bilo nacionalne ili neke druge prirode. Tada na\u0161a bol u nekom zbiru postaje velika, postaje gorivo za manipulaciju, postaje metak za nano\u0161enje boli drugom. E, to je taj metak koji je na Vidovdan 1914. ispaljen, a koji i danas luta i tra\u017ei \u017ertvu. Na \u017ealost, suvi\u0161e \u010desto je nalazi.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Tema je svakako za promi\u0161ljanje. Time se predstava \u201eMali mi je ovaj grob\u201c, po tekstu Biljane Srbljanovi\u0107, a koju je re\u017eirao Dino Mustafi\u0107 i koja je premijerno odigrana u beogradskom Bitef teatru, ba\u0161 na dan jo\u0161 jednog atentata, onoga na Zorana \u0110in\u0111i\u0107a, ne bavi, ali bavimo se mi u TV KUPEK-u # 9.<\/p>\n
Razgovarali smo sa Dinom Mustafi\u0107em, dan nakon premijere predstave.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[13],"tags":[],"class_list":["post-142065","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-video"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/142065","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=142065"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/142065\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=142065"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=142065"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=142065"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}