{"id":141983,"date":"2014-03-31T12:58:00","date_gmt":"2014-03-31T10:58:00","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=141983"},"modified":"2014-03-31T12:59:53","modified_gmt":"2014-03-31T10:59:53","slug":"njemacka-podrzava-fasizam","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2014\/03\/31\/njemacka-podrzava-fasizam\/","title":{"rendered":"Njema\u010dka podr\u017eava fa\u0161izam"},"content":{"rendered":"<p><strong>Autorka: Marina Zeli\u0107<\/strong><\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2014\/03\/Sahra-Wagenknecht.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-medium wp-image-141984\" title=\"Sahra-Wagenknecht\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2014\/03\/Sahra-Wagenknecht-300x211.jpg\" alt=\"\" width=\"300\" height=\"211\" \/><\/a>, potpredsjednica &#8220;Die Linke&#8221;, u intervjuu za &#8220;H-Alter&#8221;: Iako u novoj ukrajinskoj vladi sjede ministri iz redova fa\u0161isti\u010dke stranke &#8220;Swoboda&#8221;, i iako fa\u0161isti\u010dke bande patroliraju ulicama, njema\u010dka vlada podr\u017eava takvu ukrajinsku vladu. Priklju\u010denje Krima Ruskoj Federaciji posljedica je neuspjele politike prema Rusiji. Takva politika ugro\u017eava mir u Europi i ne\u0107e zadovoljiti odgovornost Njema\u010dke za povijest 20. stolje\u0107a.<\/p>\n<p>&#8220;Mo\u0107 korporacija ni u kojem slu\u010daju nije podno\u0161ljivija od mo\u0107i tirana. Alternativa kapitalizmu je kreativan socijalizam ili socijalizam 21. stolje\u0107a.&#8221;<\/p>\n<p>Sahra Wagenknecht, potpredsjednica njema\u010dke socijalisti\u010dke stranke &#8220;Die Linke&#8221; i zastupnica u Bundestagu, u intervjuu za &#8220;H-alter&#8221; govori o kapitalizmu, eurokrizi i politici njema\u010dke vlade prema krizi u Ukrajini.<\/p>\n<p>Die Linke je na zadnjim parlamentarnim izborima koji su odr\u017eani u rujnu pro\u0161le godine osvojila 8,6 posto glasova \u010dime je postala tre\u0107a najja\u010da stranka u Njema\u010dkoj. No u usporedbi s izborima iz 2009. godine, kada ste osvojili gotovo 12 posto glasova, zabilje\u017eili ste pad od tri posto. Jeste li zadovoljni sa svojim izbornim rezultatom?<\/p>\n<p>Uspjeli smo se etablirati kao najja\u010da oporbena stranka u Bundestagu. Prije toga su nas interne sva\u0111e, koje je nekolicina ljudi u stranci vodila preko medija, bacile korak unatrag. No, otad smo ponovno ostvarili rast. Na\u0161 se sada\u0161nji zadatak sastoji u tome da pridobijemo razo\u010darane bira\u010de SPD-a, sindikaliste i ljude koji uop\u0107e vi\u0161e ne izlaze na izbore jer se osje\u0107aju prezrenima od strane politike.<\/p>\n<p><em>Za kakav se socijalizam zala\u017ee va\u0161a stranka?<\/em><\/p>\n<p>Die Linke ne \u017eeli socijalizam kakav je bio u DDR-u. \u017delimo demokratski gospodarski model koji je ljudima atraktivan i za koji nisu potrebni zidovi.<\/p>\n<p><em>Mnogi ka\u017eu da su kapitalizam i neoliberalizam gotovi i da se moraju zamijeniti ne\u010dim drugim. No pitanje je \u010dime?<\/em><\/p>\n<p>Kapitalizam sam sebe ukida zato \u0161to stavlja izvan snage sva pravila igre koja bi ga trebala obuzdati. Represivni karakter kapitalizma dolazi sve vi\u0161e od izra\u017eaja. Alternativa mora biti demokratska. Potrebna su nam tr\u017ei\u0161ta, ali samo ondje gdje funkcioniraju. Moramo ograni\u010diti gospodarsku mo\u0107, jer ona ukida demokraciju. Mo\u0107 korporacija ni u kojem slu\u010daju nije podno\u0161ljivija od mo\u0107i tirana. Za mene je alternativa kreativni socijalizam ili socijalizam 21. stolje\u0107a.<\/p>\n<p><em>Kako izgleda taj kreativni socijalizam?<\/em><\/p>\n<p>Kreativnost se mora isplatiti. Tko ima dobru ideju, tko je ne\u0161to izumio ili tko \u017eeli osnovati novo poduze\u0107e, mora dobiti potporu u tome. Onima kojima je pomo\u0107 potrebna, mora se garantirati standard dostojan \u010dovjeka. Nitko vi\u0161e ne bi trebao imati mogu\u0107nost da \u017eivi od rada drugih ljudi samo zato \u0161to je imao bogate roditelje ili zato \u0161to je ro\u0111en s ogromnim bogatstvom.<\/p>\n<p><em>Novu su njema\u010dku vladu formirali demokr\u0161\u0107anska Unija CDU\/CSU kancelarke Angele Merkel i SPD. Kako vidite budu\u0107nost crno-crvene koalicije? \u0160to njema\u010dki gra\u0111ani mogu o\u010dekivati od takve vlade?<\/em><\/p>\n<p>Za vrijeme Gerharda Schr\u00f6dera SPD je barem jo\u0161 bio udruga bira\u010da koja je podupirala isklju\u010divo kancelara Schr\u00f6dera. U me\u0111uvremenu se SPD pretvorio u glasa\u010dku udrugu koja podupire Angelu Merkel. Politika Angele Merkel nastavit \u0107e se i u velikoj koaliciji, a ona glasi: spa\u0161avanje banaka na ra\u010dun poreznih obveznika i radikalne mjere \u0161tednje u zemljama pogo\u0111enima krizom koje dovode do gospodarskih i socijalnih pusto\u0161enja u Europi, me\u0111u ostalim i do zastra\u0161uju\u0107e stope nezaposlenosti me\u0111u mladima. Korekcije poput mirovine nakon 63. godine \u017eivota nakon 45 godina sta\u017ea, ili equal pay u slu\u010daju rada preko agencija za zapo\u0161ljavanje nakon devet mjeseci rada imat \u0107e male u\u010dinke. Mnogi umirovljenici vi\u0161e ne mogu ostvariti toliko godina sta\u017ea, a radnici koji se zapo\u0161ljavaju preko agencija za zapo\u0161ljavanje u poduze\u0107ima \u010desto ostaju samo tri do \u0161est mjeseci. Njema\u010dka bi osim toga trebala preuzeti i ja\u010du vojnu ulogu. Njema\u010dka vlada \u017eeli \u010dak zadirati i u pravo parlamenta da unaprijed odlu\u010duje o vojnim intervencijama. Usput re\u010deno, SPD je u tom pogledu pokreta\u010dka snaga. Oni to nazivaju &#8220;europskom odgovorno\u0161\u0107u&#8221;.<\/p>\n<p><em>Neke ideje va\u0161e stranke podudaraju se s ciljevima stranke Zelenih i SPD-a. Te su tri stranke zapravo mogle stvoriti crveno-crveno-zelenu koaliciju i formirati novu njema\u010dku vladu. Za\u0161to je takva koalicija jo\u0161 uvijek nepopularna i kad bi moglo do\u0107i do njezina stvaranja?<\/em><\/p>\n<p>SPD je mogao odmah postaviti kancelara da je uveo zakonski minimalac bez iznimaka, da je ukinuo odlazak u mirovinu nakon 67. godine \u017eivota, da je zaustavio rad preko agencija za zapo\u0161ljavanje, da je povukao njema\u010dku vojsku iz Afganistana i da je zajedno s nama uveo porez za milijuna\u0161e.<\/p>\n<p><em>Die Linke zagovara druk\u010diju europsku politiku i stalno upozorava na to da mjere \u0161tednje, koje su postale mantra kancelarke Merkel, jo\u0161 vi\u0161e guraju u propast zemlje pogo\u0111ene krizom. Kako se Europa mo\u017ee izvu\u0107i iz krize i kako vidite budu\u0107nost Europe?<\/em><\/p>\n<p>Ako se ovakva politika nastavi, euro \u0107e propasti, a europska ideja bit \u0107e uni\u0161tena. Dugovi moraju biti otpisani prije nego \u0161to preko mehanizama za spas eura, odnosno banaka, na kraju zavr\u0161e kod poreznih obveznika. Investicijsko se bankarstvo mora odvojiti od serioznog bankarskoga poslovanja. Samo se mirovine, ulozi malih \u0161tedi\u0161a i seriozno kreditno poslovanje trebaju osigurati. Europska sredi\u0161nja banka bi unutar utvr\u0111enih okvira trebala odobravati direktne kredite zemljama \u010dlanicama Europske unije kako bi stala na kraj poslovanju sa dr\u017eavnim zadu\u017eivanjima i kako bi slomila mo\u0107 financijskih tr\u017ei\u0161ta. Osim toga, na podru\u010dju cijele Europske unije trebao bi se uvesti porez na imovinu milijuna\u0161a. Nadalje, potreban nam je program za izgradnju javnih investicija, a trebaju nam i vi\u0161e pla\u0107e, osobito u Njema\u010dkoj.<\/p>\n<p><em>Zbog posljedica gospodarske krize mnogi europski gra\u0111ani sve lo\u0161ije \u017eive i sve je vi\u0161e ljudi razo\u010darano velikim strankama. Desni\u010dari to vrlo dobro iskori\u0161tavaju i mobiliziraju se diljem Europe. Kriti\u010dari tvrde da se europski socijalisti za to vrijeme bave sami sobom i ideolo\u0161kim pitanjima. Shva\u0107a li se ja\u010danje nacionalizma u Europi dovoljno ozbiljno?<\/em><\/p>\n<p>Ja taj problem shva\u0107am vrlo ozbiljno i borim se za to da Die Linke opravdanu kritiku na ra\u010dun Europske unije ne prepusti desni\u010darskim demagozima.<\/p>\n<p><em>\u0160to mislite o NATO-u?<\/em><\/p>\n<p>Die Linke tra\u017ei raspu\u0161tanje NATO saveza i uvo\u0111enje civilnog sustava kolektivne sigurnosti u Europi uz sudjelovanje Rusije. Zahtijevamo izlazak iz vojnih struktura NATO-a. Ako u\u0111emo u Vladu, iskoristit \u0107emo svoj utjecaj u politi\u010dkim strukturama kako bismo sprije\u010dili novo naoru\u017eavanje i nove ratove. Koliko nam je o\u010dajni\u010dki potrebna sigurnosna arhitektura van NATO-a pokazuje i trenuta\u010dni sukob u Ukrajini. Ta dr\u017eava vi\u0161e nije suverena. Zapad je poku\u0161ao instrumentalizirati legitimne prosvjede protiv korupcije i oligarhije uz sudjelovanje ultradesni\u010darskih bandi razbija\u010da i instalirati oligarhe koji su prihvatljivi Zapadu. Rusija se osje\u0107ala ugro\u017eenom i sad je intervenirala na Krimu.<\/p>\n<p><em>\u0160to ka\u017eete na politiku njema\u010dke vlade u Ukrajini?<\/em><\/p>\n<p>SPD se na neodgovoran na\u010din udaljio od naslije\u0111a Willyja Brandta, dobitnika Nobelove nagrade za mir. Umjesto da ozbiljno shvati sigurnosne interese Rusije i da zajedno radi na zajedni\u010dkoj sigurnosnoj arhitekturi s Rusijom, ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier i vicekancelar Sigmar Gabriel slijede smjer koji su zadali SAD i NATO, a to je slabljenje Rusije pomo\u0107u \u0161irenja NATO-a prema istoku i postavljanja raketnog \u0161tita. To u krizi u Ukrajini ima fatalne posljedice. Kad je ministar vanjskih poslova Steinmeier po\u010detkom ove godine na konferenciji o sigurnosti u M\u00fcnchenu rekao da je Njema\u010dka prevelika da bi komentirala svjetsku politiku s vanjske crte, \u010dini se da mu je pred o\u010dima ve\u0107 bila njegova misija &#8220;Steinmeier spa\u0161ava Ukrajinu&#8221;. Kad je samo nekoliko tjedana kasnije sudjelovao u postizanju sporazuma, koji je potpisan 21. velja\u010de u Kijevu, neki se komentatori nisu mogli suzdr\u017eati od odu\u0161evljenja. No Steinmeierovo diplomatsko umije\u0107e ve\u0107 je tada bilo neodgovorno. Taj je sporazum ispregovaran i s fa\u0161isti\u010dkom strankom Svoboda. Trenuta\u010dni \u0161ef te stranke Oleg Tjagnibok voli govoriti o \u017eidovsko-ruskoj mafiji. Godine 2010. SS-veteran iz divizije Galicija uru\u010dio mu je zlatni kri\u017e zbog njegovih zasluga za Ukrajinu. Njema\u010dka je vlada na taj na\u010din sura\u0111ivala s ljudima u Kijevu koji se mogu usporediti s du\u017enosnicima njema\u010dke ultradesni\u010darske stranke NPD. No, takvi su detalji jednostavno zanemareni jer je njema\u010dkoj koalicijskoj vladi u Ukrajini prije svega bitno da bude u prvim redovima u vo\u0111enju svjetske geopolitike. Iako u novoj ukrajinskoj vladi sjede ministri iz redova fa\u0161isti\u010dke stranke Swoboda, iako su oni postavili glavnog dr\u017eavnog odvjetnika i iako fa\u0161isti\u010dke bande patroliraju ulicama, njema\u010dka vlada podr\u017eava takvu ukrajinsku vladu, u koji su uklju\u010deni i stari oligarsi i fa\u0161isti. Ona je \u017eeli financirati milijardama eura iz prora\u010duna Europske unije. Ako tako treba izgledati njema\u010dka vanjska politika, onda mogu samo re\u0107i: &#8220;Ne, hvala!&#8221;<\/p>\n<p><em>Kako komentirate nedavno odr\u017eani referendum o neovisnosti na Krimu?<\/em><\/p>\n<p>Referendum na Krimu i priklju\u010denje Krima Ruskoj Federaciji su posljedice neuspjele politike prema Rusiji, za koji je velikim dijelom odgovorna i njema\u010dka vlada. Takva politika ugro\u017eava mir u Europi i ne\u0107e zadovoljiti odgovornost Njema\u010dke za povijest 20. stolje\u0107a.<\/p>\n<p><em>\u0160to mislite o aferi Snowden? Koje bi se konzekvencije trebali povu\u0107i iz nje i kako ocjenjujete prili\u010dno suzdr\u017eanu reakciju njema\u010dke vlade nakon \u0161to je u javnost dospjela vijest da je NSA prislu\u0161kivala \u010dak i kancelarku Merkel?<\/em><\/p>\n<p>Njema\u010dka tajna slu\u017eba i sama ima putra na glavi. Njema\u010dka kancelarka \u0161uti, iako su milijuni njema\u010dkih gra\u0111ana \u017ertve \u0161pijuna\u017ee kao u totalitarnim re\u017eimima. Njema\u010dko dr\u017eavno odvjetni\u0161tvo mora provesti istragu o tome, mora se prekinuti suradnja tajnih slu\u017ebi sa Sjedinjenim Ameri\u010dkim Dr\u017eavama, a diplomatsko osoblje &#8211; koje suprotno me\u0111unarodnim ugovorima podupire \u0161pijuna\u017eu &#8211; treba biti protjerano. Osim toga, moraju se prekinuti pregovori o sporazumu o slobodnoj trgovini sa SAD-om koji je ionako \u0161tetan. \u010cinjenica da Snowden nije dobio azil u Njema\u010dkoj, iako je krunski svjedok o masovnoj \u0161pijuna\u017ei njema\u010dkih gra\u0111ana, pokazuje koliko su nevjerodostojni nedjeljni govori njema\u010dke kancelarke o slobodi.<\/p>\n<p><em>Mo\u017ee li takva demokracija koju Zapad \u017eeli \u0161iriti po svijetu biti vjerodostojna kad se \u010dak ni zapadne dr\u017eave ne pridr\u017eavaju vlastitih pravila?<\/em><\/p>\n<p>Ne. I Amerika i Europa daleko su udaljene od funkcioniraju\u0107e demokracije zato \u0161to se interesi manjine, odnosno banaka i bogatih, stalno provode na \u0161tetu interesa ve\u0107ine. Kr\u0161enje sloboda i gra\u0111anskih prava pokazuje koliko smo se pribli\u017eili najgorim vizijama Georgea Orwella.<\/p>\n<p><em>\u0160to mislite o razvoju situacije u Ju\u017enoj Americi gdje sve vi\u0161e zemalja kre\u0107e druk\u010dijim smjerom i otvoreno kritizira ameri\u010dku politiku?<\/em><\/p>\n<p>S velikim simpatijama promatram demokratski razvoj situacije u Latinskoj Americi. No istovremeno sam i jako zabrinuta zbog poku\u0161aja destabilizacije situacije od strane SAD-a i Kolumbije, kao npr. u Venezueli. Gotovo je pravo \u010dudo da je venezuelanska vlada na izborima iznova uspijevala osvojiti povjerenje ve\u0107ine stanovni\u0161tva, unato\u010d djelomice militantnoj oporbi, agresivnom medijskom kartelu i velikoj ovisnosti zemlje o uvozu nafte kojemu treba stati na kraj.<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/http:\/\/www.h-alter.org\/vijesti\/europa-regija\/njemacka-podrzava-fasizam\" target=\"_blank\">H-alter<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Kapitalizam sam sebe ukida zato \u0161to stavlja izvan snage sva pravila igre koja bi ga trebala obuzdati&#8230;<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-141983","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/141983","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=141983"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/141983\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=141983"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=141983"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=141983"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}