{"id":141609,"date":"2014-03-27T07:51:33","date_gmt":"2014-03-27T06:51:33","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=141609"},"modified":"2014-03-26T23:57:56","modified_gmt":"2014-03-26T22:57:56","slug":"otkriven-cudesan-asteroid-sa-prstenovima","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2014\/03\/27\/otkriven-cudesan-asteroid-sa-prstenovima\/","title":{"rendered":"Otkriven \u010dudesan asteroid sa prstenovima"},"content":{"rendered":"<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2014\/03\/chariklo.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-full wp-image-141610\" title=\"Asteroid sa prstenovima\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2014\/03\/chariklo.jpg\" alt=\"\" width=\"300\" height=\"223\" \/><\/a>Brazilski istra\u017eiva\u010di su otkrili asteroid sa prstenovima. To je dosad najmanji svemirski objekat i tek peto tijelo, iza Jupitera, Saturna, Uranusa i Neptuna, koji ima ove &#8220;obru\u010de&#8221;, prenosi Tanjug.<\/p>\n<p>Dva prstena oko kamena, nazvanog \u010cariklo (\u0106ariklo), uo\u010dena su u junu pro\u0161le godine, tokom okultacije koja je bila vidljiva samo iz Ju\u017ene Amerike.<\/p>\n<p>Kao \u0161to je i bilo o\u010dekivano, zvijezda je nakratko nestala kada je \u010cariklo zaklonio njenu svjetlost, ali je ova mini-eklipsa astronomima otkrila daleko vi\u0161e nego \u0161to su se mogli nadati.<\/p>\n<p>&#8220;Nekoliko sekundi prije, a potom i nekoliko sekundi nakon okultacije, pojavile su se na momenat dvije sjenke na sjaju zvijezde. &#8220;Ne\u0161to je oko \u010carikla blokiralo njenu svetlost&#8221;, navodi se u saop\u0161tenju Evropske ju\u017ene opservatorije (ESO).<\/p>\n<p>Ispostavilo se da su to dva uska prstena &#8211; fenomen za koji se vjerovalo da je svojstven samo gasnim d\u017einovina na\u0161eg solarnog sistema.<\/p>\n<p>Upore\u0111ivanjem podataka razli\u010ditih teleskopa, astronomi su uspjeli ne samo da rekonstrui\u0161u oblik i veli\u010dinu \u010carikla ve\u0107 i izgled, \u0161irinu i orijentaciju njegova dva obru\u010da, koje su nazvali Ojapoke i \u010cui prema rijekama u Brazilu.<\/p>\n<p>Jedan \u010cariklov prsten je \u0161irok sedam, a drugi tri kilometara, dok razmak izme\u0111u njih iznosi devet kilometara. Kao i Saturnovi, i \u010cariklovi prstenovi su sa\u010dinjeni od zale\u0111ene vode.<\/p>\n<p>&#8220;Nijesmo tra\u017eili prsten, jer nijesmo mislili da ga mala tijela poput \u010carikla upo\u0161te mogu imati. Otkri\u0107e i mno\u0161tvo detalja koje smo uo\u010dili potpuno su nas iznenadili&#8221;, kazao je Felipe Braga Ribas iz brazilske Nacionalne opservatorije, prenosi AFP.<\/p>\n<p>\u010cariklo, kamen \u0161irine 257 kilometara, otkriven je 1997. godine i nazvan po vodenoj nimfi iz gr\u010dke mitologije. To je najve\u0107i asteroid koji kru\u017ei oko Sunca, u prostoru izme\u0111u Saturna i Urana, vi\u0161e od milijardu kilometara od Zemlje.<\/p>\n<p>Njegovi prstenovi su, po mi\u0161ljenju astronoma, najvjerovatnije ostatak davnog svemirskog sudara.<\/p>\n<p>&#8220;Vjerujemo da \u010cariklo ima barem jedan mali mjesec koji tek treba da otkrijemo&#8221;, dodao je Ribas, prenosi Tanjug.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Dva prstena oko kamena, nazvanog \u010cariklo (\u0106ariklo), uo\u010dena su u junu pro\u0161le godine, tokom okultacije koja je bila vidljiva samo iz Ju\u017ene Amerike.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[9],"tags":[],"class_list":["post-141609","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-zanimljivosti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/141609","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=141609"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/141609\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=141609"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=141609"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=141609"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}